DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 72     <-- 72 -->        PDF

je, da se ide na definitivni razmak koji treba da ostane do prve jake prorede
(10 do 15 godina), koja će dati industrijski vrijedan materijal za hemijsku preradu
i čija se sječa isplati. Razmaci se podešavaju prema pojedinim vrstama
četinara i njihovim biološkim osobinama — zahtjevu za svjetlošću, dinamici
rasta, osobini žilnog sistema i obično kombiniraju dvije ili više vrsta u istoj
plantaži, od kojih se one bržeg rasta sijeku u prvoj proredi.


Tako na primjer kombinira se borovac i ariš. Duglazija se kombinira sa
hameciparisom. U svim slučajevima kada se plantaže i kulture osnivaju standardnim
sadnicama 2 + 2 ili 2 + 3 na pripremljenom zemljištu razmaci su najčešće:


za plantaže i intenzivne kulture


4 X2 m


4 X 2,5 m


3,7 X 2,8 m (novi šestougaoni raspored)


3,5 X 2 m


3 X3 m


za šumske kulture u o č e t i n j a v a n j e


2,5 X 2,5 m


2,5 X 2 m


2 X 2 m


Poljoprivredne međukulture u plantažama četinara brzog
rasta nisu u Italiji dale očekivane rezultate, kako se to u početku računalo.
Ono što su poljoprivredne međukulture dale u plantažama topola, pokušali su
aplicirati i u četinarskim plantažama. Međutim, pošto se korijenov sistem četinara
brzo razvija, i to uglavnom u površinskom (gornjem) dijelu obrađenog
zemljišta (naročito borovca), nastaje veoma brzo konkurencija između četinara
i poljoprivrednih međuktultura, naročito na lakim rastresitijim i pjeskovitijim
zemljištima. Imao sam prilike da na jednom takvom zemljištu vidim izvađeni
borovac sa plantaže, čije su žile nakon 4 godine bile već duge 5 m. Osim toga,
zemljišta na kojima su podizali četinarske plantaže bila su siromašna organskim
materijama, pa kada su gajili još i poljoprivredne međukulture, došlo
još do bržeg i većeg osiromašenja, a to je negativno utjecalo na dalji razvoj
samih četinara. Zbog toga se danas poljoprivredne međukulture u plantažama
četinara gaje vrlo malo, najviše 1 do 2 godine i to samo gdje su razmaci redova
4 m ili veći i to u uskim pojasevima u sredini prostora između redova četinara.
Ovo se obavlja na zemljištima koja su bogatija organskim materijama
i gdje je izvršeno đubrenje stajnjakom i mineralnim đubrivima.


U cilju povećanja organskih hranljivih elemenata u siromašnim zemljištima,
prakticiraju u prvim godinama iza osnivanja plantaža gajenje međukultura
lupina (leguminoza) uz đubrenje mineralnim đubrivima i zaoravanje
biljne mase leguminoza, tj. produžavaju isto što je bilo rađeno sa predkulturama.


Redovn a njeg a — okopavanje plantaža obavljaju raznim mehaniziranim
priključcima redovno, sa ciljem da se spriječi razvoj nepoželjnih i konkurentskih
korova i stvore optimalni uslovi za rast četinara. Ako je sijana ´
zaoravana lupina, onda je time obavljena i ova mjera njege. Lupina u početku
daje i potrebnu zaštitu četinarima u plantaži.


Đubrenj e plantaža i intenzivnih kultura četinara obavlja se kako je
to već rečeno pri osnovnoj pripremi zemljišta, na bazi pedoloških analiza, uno