DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 72 <-- 72 --> PDF |
je, da se ide na definitivni razmak koji treba da ostane do prve jake prorede (10 do 15 godina), koja će dati industrijski vrijedan materijal za hemijsku preradu i čija se sječa isplati. Razmaci se podešavaju prema pojedinim vrstama četinara i njihovim biološkim osobinama — zahtjevu za svjetlošću, dinamici rasta, osobini žilnog sistema i obično kombiniraju dvije ili više vrsta u istoj plantaži, od kojih se one bržeg rasta sijeku u prvoj proredi. Tako na primjer kombinira se borovac i ariš. Duglazija se kombinira sa hameciparisom. U svim slučajevima kada se plantaže i kulture osnivaju standardnim sadnicama 2 + 2 ili 2 + 3 na pripremljenom zemljištu razmaci su najčešće: za plantaže i intenzivne kulture 4 X2 m 4 X 2,5 m 3,7 X 2,8 m (novi šestougaoni raspored) 3,5 X 2 m 3 X3 m za šumske kulture u o č e t i n j a v a n j e 2,5 X 2,5 m 2,5 X 2 m 2 X 2 m Poljoprivredne međukulture u plantažama četinara brzog rasta nisu u Italiji dale očekivane rezultate, kako se to u početku računalo. Ono što su poljoprivredne međukulture dale u plantažama topola, pokušali su aplicirati i u četinarskim plantažama. Međutim, pošto se korijenov sistem četinara brzo razvija, i to uglavnom u površinskom (gornjem) dijelu obrađenog zemljišta (naročito borovca), nastaje veoma brzo konkurencija između četinara i poljoprivrednih međuktultura, naročito na lakim rastresitijim i pjeskovitijim zemljištima. Imao sam prilike da na jednom takvom zemljištu vidim izvađeni borovac sa plantaže, čije su žile nakon 4 godine bile već duge 5 m. Osim toga, zemljišta na kojima su podizali četinarske plantaže bila su siromašna organskim materijama, pa kada su gajili još i poljoprivredne međukulture, došlo još do bržeg i većeg osiromašenja, a to je negativno utjecalo na dalji razvoj samih četinara. Zbog toga se danas poljoprivredne međukulture u plantažama četinara gaje vrlo malo, najviše 1 do 2 godine i to samo gdje su razmaci redova 4 m ili veći i to u uskim pojasevima u sredini prostora između redova četinara. Ovo se obavlja na zemljištima koja su bogatija organskim materijama i gdje je izvršeno đubrenje stajnjakom i mineralnim đubrivima. U cilju povećanja organskih hranljivih elemenata u siromašnim zemljištima, prakticiraju u prvim godinama iza osnivanja plantaža gajenje međukultura lupina (leguminoza) uz đubrenje mineralnim đubrivima i zaoravanje biljne mase leguminoza, tj. produžavaju isto što je bilo rađeno sa predkulturama. Redovn a njeg a — okopavanje plantaža obavljaju raznim mehaniziranim priključcima redovno, sa ciljem da se spriječi razvoj nepoželjnih i konkurentskih korova i stvore optimalni uslovi za rast četinara. Ako je sijana ´ zaoravana lupina, onda je time obavljena i ova mjera njege. Lupina u početku daje i potrebnu zaštitu četinarima u plantaži. Đubrenj e plantaža i intenzivnih kultura četinara obavlja se kako je to već rečeno pri osnovnoj pripremi zemljišta, na bazi pedoloških analiza, uno |