DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 70 <-- 70 --> PDF |
plantaža podiže. Na temelju svih prikupljenih podataka, stručna služba insti tuta u kojoj se nalazi jedan ili dva stručnjaka-praktičara, daje proizvođaču tehnološka uputstva za način pripreme zemljišta, izbor mehanizacije, đubrenje, izbor sadnog materijala (vrste i provenijencije) i sve ostalo potrebno za osni vanje, njegu i zaštitu nove plantaže. U raznolikosti klimatskih i ekoloških uslova, naročito između viših zona sjeverne i srednje Italije i Jugoslavije ima dosta sličnosti. Klimatske zone u kojima najviše podižu nove plantaže borovca i duglazije, tj. dva ekonomski najznačajnija četinara, karakteriziraju povoljno raspoređene oborine od 500 do 1000 mm. Italija ima nešto povoljniju vazđušnu vlagu, a ta je slična našim uslovima u zapadnom dijelu Jugoslavije. Ekstremne temperature: ekstrem minima pada na —30° C, a ekstrem maksima penje se na +30" C. Minimalne temperature između —10° do —20° C javljaju se svake godine. Geološko pedo loške i florističke prilike su veoma slične našima. Ovo je bilo potrebno iznijeti radi zaključaka i korekcija u pogledu pri mjene talijanskih iskustava u našim uslovima. Pripremu zemljišta za osnivanje plantaža i kultura četinara brzoga rasta na napuštenim poljoprivrednim zemljištima vrše duboki m oranjem, prema strukturi tla na dubinu 40—50 cm. Ukoliko je zemljište teže (nepovoljne strukture) utoliko je dubina oranja ili rigolovanja dublja. Ako je zemljište oglejeno vrše podrivanje. Pri osnovnoj pripremi ze niijisia vode računa da se gornji humusni sloj ne zaore u dubinu i time one mogući uspješan razvoj mladih sadnica. Krčenj e panjev a u degradiranim niskim šumama obavljaju na više načina, što zavisi od jačine panjeva, strukture tla, raspoložive radne snage, mehanizacije i mogućnosti (ili nemogućnosti) unovčenja iskrčenog i posječenog drveta i žila, koje uglavnom čini loš ogrjevni materijal. Ekonomska računica odlučuje na koji način, u kome obliku i stepenu (totalno ili parcijalno na pruge ili po izohipsama) će se obaviti krčenje. Ručno krčenje niske šume (kesten, grab, hrast) prosječno košta oko 200.000 lira/ha. Mehaničko krčenje panjeva obavljaju sa jačim traktorima gusjeničarima jačine 90 i više KS i raznim riperima. U zadnje vrijeme koriste i za ova krčenja hidraulični uređaj za vađenje panjeva »Rotor Cavacepi«, o kome je bilo govora u članku o plantažama topola (objavljenom u časopisu »Topola« — 1965). Primjena jače mehanizacije ekonomična je kad se radi na većim površinama. Predkultur e siju na onim iskrčenim ili preoranim površinama koje su siromašne organskim hranjivim materijama. Potrebno je naglasiti, da na zemljištima koja su bila isprana, steljarena i siromašna organskim materijama, i na kojima su nakon oranja unesena samo mineralna đubriva uspjeh osnovanih plantaža nije bio zadovoljavajući. Gdje se na siromašnim zemljištima ne mogu unijeti potrebna organska đubriva u vidu stajnjaka, treseta ili komposta, obavezno 2—3 godine gaje kao predkulturu razne leguminoze koje stvaraju veliku nadzemnu i podzemnu biljnu masu. Ove predkulture — leguminoze, djetelinu dactilis i si. obilno đubre i tako ubrzaju proces stvaranja veće biljne mase koju zaoravaju. Smatraju da je najbolja predkultura višegodišnja lupina, koja uz đubrenje mineralnim đubrivima, razvije žilni sistem veoma duboko, a žile za dvije godine dostignu debljinu čovječje ruke. Naročito na težim zemljištima višegodišnja lupina ne samo da obogaćuje zemljište organskim materijama, već veoma dobro popravlja i strukturu tla u dubljim slojevima, u koje |