DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Strafikaciju sjemena prije sijanja vrše (naročito sjemena borovca i hameciparisa) na taj način, što u drvene škafove (vedra) koji imaju na dnu nekoliko otvora prvo stave komad plastične (vještačke) meke spužve oblika škafa (debljine cea 2 cm), a zatim sloj sjemena 3—4 cm, pa spužvastu pregradu, pa opet sjeme 3—4 cm i spužvastu pregradu u nekoliko ponavljanja. Ovi drveni škafovi se postave u plitko korito od pleha i jednostavno se u škafove pusti voda iz vodovoda da se dobro namoče. Ovo se ponavlja prema potrebi svaki dan ili svaki drugi dan. Spužvaste pregrade zadrže dovoljno vlage i prozračne su tako da sjeme dobiva dovoljno zraka i vlage kako pri zalivanju tako i poslije toga. Na temperaturi od +4° C drži se na ovaj način sjeme 30—40 dana prije sjetve. Ovaj način stratifikacije sjemena je čist i jednostavan. Laka je kontrola sjemena, jer se sjeme povremeno pregleda jednostavnim zagrtanjem plastičnih pregrada (koje su meke i elastične) i ako je potrebno sjeme se između slojeva rukom promiješa. 6. RASADNICI I RASADNlCKA PROIZVODNJA ČETINARA BRZOG RASTA Glavni dio rasadničke proizvodnje četinara brzoga rasta organiziran je u 5 centralnih rasadnika koji su pod kontrolom Instituta. Ovi centralni rasadnici su na posjedima Udruženja ili pojedinih fabrika celuloze i papira. Centralni rasadnici proizvode u prvom redu sav sadni materijal u sjemeništu (za školovanje), a u njima se isto tako proizvodi i jedan dio sadnica u rasadištu za podmirenje potreba plantaža u njihovoj neposrednoj blizini, dok se drugi veći dio presađenica školuje u rasadištima koja su locirana što bliže budućim plantažama. Osim ovih centralnih rasadnika četinara brzog rasta postoji veći broj manjih rasadnika kod uprava državnih šuma i privatnika, u kojima se proizvode pored domaćih sadnica četinara još i jedan manji dio sadnica četinara brzog rasta. Izbor zemljišta za rasadnik. Rasadnici koji su pod kontrolom instituta, osnivaju se nakon detaljnih razmatranja svih stanišnih i ekonomskih uslova (lokacije u odnosu na komunikacije i buduće plantaže). Kod izbora površina za rasadnike naročito se vodi računa o strukturi tla i njegovoj pH vrijednosti, jer se došlo do zaključka (i iskustava) da se kod nepovoljne strukture i pH vrijednosti naknadni trošak za popravljanje ovog negativnog stanja ekonomski ne isplati. Iznimno se ti troškovi još mogu snositi, kada se radi o manjim površinama samo za sjemenište na vještačkom supstratu (treset, zemlja i pijesak). Za rasadište ne dolaze ekonomski u obzir skupi troškovi popravljanja negativnih osobina strukture i pH vrijednosti tla u rasadniku. Obezbjeđivanje rasadnika sa dovoljnim količinama vode za zalivanje ne smije biti dovedena u pitanje. Kod njih je pristupni put do rasadnika uvijek sposoban za promet kamiona i traktora. Do svakog rasadnika imaju dovedenu i električnu struju, i sada pristupaju izgradnji hladnjača za sadni materijal u centralnim rasadnicima. Priprema zemljišta i uređenje rasadnika Osnovna priprema i uređenje zemljišta za rasadnik obavlja se sa najvećom preciznošću. Jedan od primarnih radova je apsolutna nivelacija terena ili terasa. Bez toga nema sigurne i ujednačene proizvodnje sadnica. Završno rav |