DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 60     <-- 60 -->        PDF

proučavanjem u okviru svake vrste pristupilo se proučavanju rasa i provenijencijama
sjemena pogodnih za određeni ambijent. Ova istraživanja dala su
značajne praktične rezultate. Tako na primjer, za sjeme zelene duglazije danas
se u Italiji traži samo sjeme iz oblasti Oregona, Washingtona i Britanske Kolumbije.
Paralelno su izvršena putem ogleda i istraživanja provenijencija u
komparaciji sa domaćim mediteranskim vrstama četinara, i osnovan je registar
sjemenskih objekata četinara.


Četvrta faza, postavljanje proizvodno oglednih zasada često veličine i po
10 ha uslijedila je kao rezultat proučavanja i rezultata naučnih ogleda iz prethodnih
faza. U ovim ogledima pozitivne i za široku praksu interesantne rezultate
dali su u Italiji:


— Pinus strobus — borovac
— Pseudotsuga taxifolia v. viridis — duglazija
— Chamaecyparis Lawsoniana — pačempres
— Larix leptelepis — japanski ariš
— Pinus excelsa — himalajski borovac
— Pinus radiata
— Pinus ponderosa
— Pinus halepensis
— Pinus brutia
Ova četiri posljednja za uže mediteransko područje.


Borova c stoji u Italiji na prvom mjestu po veličini rasprostiranja,
broju uspjelih ogleda i sposobnosti prilagođavanja naročito u sjevernoj i srednjoj
Italiji. Vrlo brzo raste. Ima više sorti i rasa na čijem ispitivanju sada
intenzivno radi Institut u Torinu. Opasnost od Cronartium ribicola izgleda da
u Italiji s obzirom na klimatske — toplije uslove ne predstavlja opasnost, kao
u srednjoj Evropi.


Zelena duglazija, koja potječe iz sjeverne Amerike ima malo veće
zahtjeve od borovca u pogledu staništa i njega, ali zato daje velike količine
drveta najboljeg kvaliteta, i ona je danas u Italiji jedna od vrsta koja se forsira
u širokoj praksi.


P ač e m p r e s, brzo i intenzivno raste u zoni Castanetuma i u Podalpama,
gdje su obiljnije oborine i veća zračna vlaga.


Evropski i japanski ariš, naročito određene sorte pokazale su
odličan, brz i velik rast i na nižim nadmorskim visinama, naročito u prvom
periodu razvoja. Pošto je drvo dobro za celulozu, uzgaja se i na nižim nadmorskim
visinama u smjesi sa borovcem i duglazijom, s tim da se vadi kod
prve prorede.


Pinu s excelsa , pokazao je kao i borovac dobre rezultate koje karakterizira
veoma brz razvoj u prvim godinama, pa se može koristiti u kombinaciji
sa drugim četinarima brzog rasta.


Pinu s radiata , ima sve karakteristike dobrog brzorastućeg četinara,
ali samo za toplije klimate (Srednja i Južna Italija).


Domaćim sortama običnog bora, crnog bora, primorsko
g bor a i smrč e daje se u Italiji potrebna pažnja, i radi se na njihovoj
selekciji i križanju u cilju uticaja na brži rast. Ispitivanja i križanje stranih
vrsta sa domaćim nastavljaju se i dalje.