DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 60 <-- 60 --> PDF |
proučavanjem u okviru svake vrste pristupilo se proučavanju rasa i provenijencijama sjemena pogodnih za određeni ambijent. Ova istraživanja dala su značajne praktične rezultate. Tako na primjer, za sjeme zelene duglazije danas se u Italiji traži samo sjeme iz oblasti Oregona, Washingtona i Britanske Kolumbije. Paralelno su izvršena putem ogleda i istraživanja provenijencija u komparaciji sa domaćim mediteranskim vrstama četinara, i osnovan je registar sjemenskih objekata četinara. Četvrta faza, postavljanje proizvodno oglednih zasada često veličine i po 10 ha uslijedila je kao rezultat proučavanja i rezultata naučnih ogleda iz prethodnih faza. U ovim ogledima pozitivne i za široku praksu interesantne rezultate dali su u Italiji: — Pinus strobus — borovac — Pseudotsuga taxifolia v. viridis — duglazija — Chamaecyparis Lawsoniana — pačempres — Larix leptelepis — japanski ariš — Pinus excelsa — himalajski borovac — Pinus radiata — Pinus ponderosa — Pinus halepensis — Pinus brutia Ova četiri posljednja za uže mediteransko područje. Borova c stoji u Italiji na prvom mjestu po veličini rasprostiranja, broju uspjelih ogleda i sposobnosti prilagođavanja naročito u sjevernoj i srednjoj Italiji. Vrlo brzo raste. Ima više sorti i rasa na čijem ispitivanju sada intenzivno radi Institut u Torinu. Opasnost od Cronartium ribicola izgleda da u Italiji s obzirom na klimatske — toplije uslove ne predstavlja opasnost, kao u srednjoj Evropi. Zelena duglazija, koja potječe iz sjeverne Amerike ima malo veće zahtjeve od borovca u pogledu staništa i njega, ali zato daje velike količine drveta najboljeg kvaliteta, i ona je danas u Italiji jedna od vrsta koja se forsira u širokoj praksi. P ač e m p r e s, brzo i intenzivno raste u zoni Castanetuma i u Podalpama, gdje su obiljnije oborine i veća zračna vlaga. Evropski i japanski ariš, naročito određene sorte pokazale su odličan, brz i velik rast i na nižim nadmorskim visinama, naročito u prvom periodu razvoja. Pošto je drvo dobro za celulozu, uzgaja se i na nižim nadmorskim visinama u smjesi sa borovcem i duglazijom, s tim da se vadi kod prve prorede. Pinu s excelsa , pokazao je kao i borovac dobre rezultate koje karakterizira veoma brz razvoj u prvim godinama, pa se može koristiti u kombinaciji sa drugim četinarima brzog rasta. Pinu s radiata , ima sve karakteristike dobrog brzorastućeg četinara, ali samo za toplije klimate (Srednja i Južna Italija). Domaćim sortama običnog bora, crnog bora, primorsko g bor a i smrč e daje se u Italiji potrebna pažnja, i radi se na njihovoj selekciji i križanju u cilju uticaja na brži rast. Ispitivanja i križanje stranih vrsta sa domaćim nastavljaju se i dalje. |