DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 50 <-- 50 --> PDF |
b) Sadržaj humusa i dušika. Istraživana tla s obzirom na sadržaj humusa i dušika možemo prema klasifikaciji Gračanin a odnosno Woltmann a (A. Škori ć 1961.) ocijeniti u površinskom sloju kao slabo humozna i umjereno opskrbljena dušikom, a u dubljim slojevima vrlo slabo humozna i siromašna dušikom. Prema jednom drugom izvoru (H e i 1 m a n 1963.) smatra se da je za uspijevanje zelene duglazije potrebno oko 4.500 kg ukupnog dušika po ha na osnovu čega slijedi nešto povoljnija ocjena opskrbljenosti dušikom naših tala. Naime, na osnovu sadržaja dušika u tlu (tab. 2) procijenili smo da se njegov sadržaj u istraživanim tlima kreće u sloju od 0-4U-50 cm od 2.500 do 7.500 kg po ha. Odnosno u predjelu Bukovina od 2.500 do 3.600 kg, u predjelu Kosjerovica od 3.300 do 7.500 ipredjelu Slatki potok od 3.700 do 4.400kg/ha. Budući da zelena duglazija između četinjača koje dolaze u obzir za pošumijavanje ovakvih tala spada u red onih, koje imaju veće zahtjeve u pogledu dušika i drugih hranjiva, smatramo da je s obzirom na utvrđene količine dušika potrebno gnojiti dušikom samo one površine, koje imaju sadržaj dušika ispoü 4.500 kg po ha. Kao gnojidbena doza moglo bi se uzeti u taKvom slučaju koi^ćma od cea 100 g dušičnih gnojiva po jednoj sadnici. Prilikom istraživanja na terenu utvrdili srno da se na više mjesta u nižem dijelu oraiucnog sloja nalazi više humusa nego u površinskom, to nas je dovelo na pomisao da su pod šumskom vegetacijom, tla bila mnogo bogatija humusom i dušikom i da se vjerojatno čista sječa i rigolanje tla nepovoljno odrazilo na bilans humusa i dušika u tlu. Da to provjerimo, u potezu Kos j ero vice uzeli smo 2 prosječna uzorka u 80—100 godina staroj hrastovoj šumi koja se nalazi na istom tipu tla i ima podjednake ekološke prilike. Analizom ovih uzoraka došli smo do podataka da se pod hrastovom šumom do dubine od 50 cm kreće sadržaj humusa od 127 do 164 t/ha i dušika od 7.500 do 9.700 kg/´ha što je osjetljivo više nego na sličnim obrađivanim površinama. Ovaj podatak samo potvrđuje poznate činjenice da s uklanjanjem šumske vegetacije čistom sječom opada sadržaj humusa i dušika u tlu kao posljedica prekida biološkog kruženja materije. Ako se sada u određenim uslovima tlo i obraduje dolazi do neracionalno intenzivne mineralizacije organske materije. Toj pojavi mnogi domaći i strani istraživači pridaju odgovarajuću pažnju. Navocumo samo neke izvore Ani ć M., Kovačević P. (1956.), Babović D. (I960.), Wilde S. A. (1958.), Pogrebnjak (1963.), Rubner K. (1960.) i drugi. S tim u vezi postavlja se pitanje opravdanosti čistih sječa na onim površinama ilimeriziranih tala koje se kane očetinjavati. To je u vezi s još jednim faktorom, a taj je da ili— merizirana tla na Bjelovarskom području s obzirom na njihov proizvodni potencijal, dolaze realno i u perspektivi u obzir za uzgajanje četinjača samo na površinama topografski nepovoljnim za poljoprivrednu biljnu proizvodnju. Takvi su uglavnom tamo tereni ilimeriziranih tala pod degradiranim šumama koji se kane iskorištavati za uzgoj četinjača kao ekonomski povoljniji način proizvodnje. Cesto su ti tereni veoma nagnuti, ispresijecani jarugama i podložni eroziji vodom. I na istraživanim površinama u potezu Kosjerovice i Bukovine već su jasni znaci brazdaste erozije vodom. Sve to upućuje da se u takvim uslovima i pri iskorištavanju ovih tala u proizvodnji o kojoj je riječ isključi ili veoma ograniči čista sječa i mehanička obrada tla, kao potrebna mjera s gledišta racionalnog iskorištavanja i održavanja plodnosti ovih tala naročito radi očuvanja humusa i dušika u ovim zemljištima. c) Sadržaj fosfora i kalija u tlu. Za ocjenu opskrbljenosti istraživanih tala fosforom i kalijem raspolažemo podacima (tab. 3) o sadržaju 324 |