DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U vlažnom stanju istraživana tla su rahla, lagano se kopaju i pokazuju zbijenost manju od 3 kg na 1 cm2. To se u prvom redu odnosi na lokalitet Kosjericu i Slatki potok. Tlo u potezu Bukovine pokazuje veću zbijenost B horizonta. U cjelini, gledajući na osnovu naših podataka o fizikalnim osobinama istraživanih tala, možemo konstatirati da su veoma povoljna. Konstatacija da ova ilimerizirana zemljišta imaju veoma povoljne fizikalne osobine navodi nas na zaključak da nisu ni potrebne posebne mjere za popravku fizikalnih osobina ovih tala. S gledišta njihovog iskorištavanja, u intenzivnoj šumskoj proizvodnji četinjača brzog rasta, prilika je da se ovdje ukratko osvrnemo i na pitanje mehaničke obrade tla u takvoj proizvodnji. Svakako, u dogledno vrijeme ne možemo raspolagati s naučno razrađenim osnovama za obradu tla, koja bi, kao što je potrebno, bila usklađena sa prirodnim faktorima, osobinama tla i specifičnim zahtjevima ovih vrsta šumskog drveća. Ovo iz razloga, jer kod nas tek predstoje naučnoistraživački radovi koji bi nam trebali dati odgovore na ova pitanja. Unatoč tome treba nastojati da se izbjegne šablonska primjena određenih mjera, kao što su npr. duboko oranje i rigolanje tala tamo, gdje tipske fiziografske osobine tla upućuju da to nije potrebno ili čak da je i štetno. Rigolanjem tla na dubinu od cea 60 cm mi podižemo, prebacujemo i razrahljujemo skoro 10.000 tona zemlje po ha. Takvi zahvati zahtijevaju ogromne izvore energije i velika financijska sredstva a da često nije jasna svrha takvih radova. Vlastita istraživanja u jednoj 10 godina staroj kulturi američkog borovca u blizini Krapinskih Toplica i u jednoj 10 godina staroj kulturi običnog bora nedaleko Kutine u pravcu Čazme uvjerila su nas da na sličnim ilimeriziranim tlima ove vrste drveća imaju dobro razvijen korijenov sistem koji je kod ovih vrsta u 10-oj godini starosti dopirao do dubine veće od 100 cm. Ove kulture po svome prirastu postižu prvi bonitet, iako kod pošumljavanja nije primjenjivana obrada i gnojidba tla. Imajući u vidu naprijed navedene veoma povoljne fizikalne osobine istraživanih tala i netom navedene primjere o uspijevanju američkog borovca i običnog bora na sličnim ilimeriziranim tlima može se preporučiti da pri iskorištavanju ovih tala za uzgoj četinjača brzog rasta nije potrebna duboka obrada ili rigolanje tla pa čak ni plića kontinuirana obrada. Ovim ne želimo generalizirati da pri iskorištavanju ilimeriziranih tala u uzgoju četinjača nisu uopće potrebne agrotehničke mjere. Naprotiv, ima i bit će u grupi ilimeriziranih tala i takvih koja će trebati gnojiti i na odgovarajući način obrađivati. U tom pogledu već su učinjeni i prijedlozi za eksperimentalna istraživanja koje u zaključcima navodimo. 3. Kemijske osobine tla a) Reakcij a tla . Prema podacima o pH vrijednostima tab. 2) istraživana tla na svim lokalitetima u površinskim slojevima imaju veoma kiselu reakciju. U dubljim slojevima neki profili (19—21) pokazuju neutralnu do alkaličnu reakciju. To je slučaj gdje lesne naslage koje sadrže 15—20% CaCOä leže na dubini od 100—130 cm. Nasuprot tome na istom lokalitetu (profil 18) gdje su lesne naslage mnogo dublje tlo ima slabo kiselu reakciju i na dubini od 170—200 cm. Navedene razlike su važne i o njima valja voditi računa prilikom pošumljavanja. Općenito naše pH vrijednosti nalaze se (Wild e S. A. 1958.) unutar raspona koji odgovara četinjačama koje bi ovdje mogle doći u obzir za uzgajanje (obični bor, zelena duglazija, američki borovac i evropski ariš). |