DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 42 <-- 42 --> PDF |
O ISKORIŠTAVANJU ILIMERIZIRANIH TALA ZA UZGOJ CETINJACA NA BJELOVARSKOM PODRUČJU MARTINOVIĆ JAKOB, đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko I. UVOD U proizvodnim planovima Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar predviđeno je podizanje intenzivnih nasada četinjača brzog rasta u cilju povećanja dohotka od postojećih šuma i šumskih zemljišta a u skladu sa potrebom smanjenja opće poznate deficitarnosti ovih proizvoda u našoj zemlji. Površine koje za ovo dolaze u obzir su pretežno valovito brežuljkasti tereni, bokovi Bjelovarske strane Bilogore i Moslavačke gore i to one površine na kojima sadašnje stanje prirodnih šuma ne zadovoljava, budući su to prekomjerno eksploatirane starije sastojine, prirodnim putem loše obnovljene stare šume ili pak iz različitih uzroka dominiraju vrste koje su ekonomski manje vrijedne. U nekim predjelima na površini od cea 300 ha već se unatrag nekoliko godina pristupilo pripremama za podizanje nasada četinjača brzog rasta. Nama je povjereno da na tim površinama izvršimo pedološka istraživanja i ocijenimo njihovu prikladnost za proizvodnju četinjača brzog rasta. U toku našeg istraživanja utvrdili smo da su tamo zastupljena ilimerizirana tla na lesu i po mehaničkom sastavu lesu sličnim fino pjeskovitim nanosima. Ova tla su prema našim opažanjima veoma zastupljena na brežuljkastim terenima Bjelovarskog područja posebno na području Šumskog gospodarstva Bjelovar. Neka važna pitanja koja su u vezi s iskorištavanjem ovih tala u intenzivnoj proizvodnji četinjača brzog rasta nedovoljno su kod nas poznata, nedovoljno su izučavana a nije se o tome ni pisalo. Takvo stanje s jedne strane i potreba da se šumarskoj operativi dade makar gruba orijentacija za rad, ponukali su nas da iznesemo svoje mišljenje o ovim tlima i njihovom iskorištavanju u proizvodnji četinjača brzog rasta. Naši pogledi temelje se uglavnom na rezultatima vlastitih istraživanja i mi ih smatramo prilogom za bolje poznavanje ovog problema. II. ZADACI I METODA RADA Ovim istraživanjem obuhvaćene su slijedeće površine: — predjel Slatki potok površine 50 ha — predjel Kosjerovica površine 100 ha — predjel Bukovina površine 50 ha |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Naručilac ovih istraživanja planirao je iskorištavanje navedenih površina za plantažni uzgoj četinjača brzog rasta. U tu svrhu navedene površine su i pripremane. U vremenu od 1961. do 1964. godine, nakon čiste sječe na ovim površinama, izvršena je djelomična sistematizacija terena i obrada tla rigolanjem i dubokim oranjem na 50—65 cm. Zatim su ove površine najvećim dijelom iskorištavane u poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji (pšenica, kukuruz). S obzirom na ovo stanje istraživanih površina zadatak je naših istraživanja bio: — utvrditi osnovne fizikalne i kemijske osobine tala navedenih površina i — na bazi rezultata pedoloških istraživanja predložiti mjere za iskorištavanje istraživanih tala u proizvodnji četinjača brzog rasta. U okviru pedoloških istraživanja izvršili smo slijedeće radove: — rutinska laboratorijska određivanja izvršena su za 45 uzoraka tla i izvršeno je 550 određivanja raznih osobina tla. Laboratorijske analize tla izvršila je laboratorija Jugoslavenskog instituta za četinjače Jastrebarsko po metodama opisanim u priručniku — A. Škorić (1961.). Podatke o ranijem stanju istraživanih površina pružilo nam je osoblje područnih šumarija. III. TLA ISTRAŽIVANIH POVRŠINA 1. Osnovni podaci o uslovima sredine Na području Šumarije Grđevac 2 km od Velikog Grđevca u pravcu Veliki Grđevac—Garić nalazi se predjel Kosjerovica . To> je blagovaloviti terasasti teren ispresijecan reliktnim jarugama, ekspozicije istočne i nagiba do 10%. Geološku gradnju čini les, po nekim znacima pretaloženi les. U pogledu geološke građe na osnovu podataka A. T a k š i ć a navodi P. Kovačev i ć* (1956.) da su za postanak i tumačenje osebina tla valovitog i brežuljkasto brdovitog reljefa kotara Bjelovar, značajne diluvijalne eolske taložine i obronačne ilovaste tvorevine, jer te naslage pokrivaju pretežni dio tog reljefa. Predjel Kosjerovica nalazi se na nadmorskoj visini 140—150 m. Do 1946. godine ovdje je bila stogodišnja šuma hrasta lužnjaka s grabom. Kako dovršni sijek 1946. godine nije uspio (ostalo je 90% graba) to je 1961. godine ova površina iskrčena, zatim rigolana na dubinu 50—70 cm, te orana na 35 cm i iskorištavana kao oranica. O postignutim prinosima nema pouzdanih podataka. Predjel Slatk i poto k također se nalazi blizu Velikog Grđevca. To je potpuno ravna površina. Matični supstrat pretaloženi les jače je izlučen nego u potezu Kosjerovice. I ovdje je do 1946. godine rasla stogodišnja šuma hrasta lužnjaka. Poslije dovršnog sijeka ostala je pretežno grabova panjača, koja je posječena i zemljište pretvoreno u oranicu. Treći objekt istraživanja, predjel Bukovin a nalazi se 12 km od Čazme u pravcu Bjelovara. To je povišeni, nezaštićeni, blagovaloviti s 2—3 jaruge isprecijecani teren. Geološki supstrat čine ovdje »fini pijesci«. Nagib terena do 15%, ekspozicija zapadna, nadmorska visina 140 m. Prije krčenja ovdje je bila srednjodobna sastojina hrasta i bukve. * Zahvaljujem se Institutu za tlo Poljopr. fakulteta u Zagrebu na ustupljenoj dokumentaciji o istraživanjima na bjelovarskom području kao i autorima tih istraživanja prof, dr A. Škoriću i dr P. Kovačeviću. 317 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Za približnu predstavu klimatskih prilika istraživanih površina mogu poslužiti podaci meteorološke stanice Bjelovar, koje je obradio za razdoblje 1946—1956. P. Kovačevi ć (1956.). Prema ovim podacima tamo su srednje godišnje oborine 876 mm (godišnja variranja od 1.317 do 512) od toga u vegetacijskoj periodi 491 mm (variranja od 800—200). Srednja godišnja temperatura iznosi 10,4° C a za razdoblje maj—august 18,3U C. U pretežnom dijelu godine prevladavaju tamo perhumidni, humidni i semihumidni mjeseci. 2. Osnovne morfološke fizikalne i kemijske osobine tala Podaci o osnovnim fizikalnim i kemijskim osobinama prikazani su u tabelama 1—3. Tabela 1. PODACI O MEHANIČKOM SASTAVU Oznaka uzorka Mehanički sastav Profil Dubina 2—0,2 0,2—0,02 0,02-0,002 0,002 Hy Teksturna oznaka 18 0—20 0,91 54,59 23,91 22,69 1,31 Glinasta ilovača 25—45 0.51 45,27 29,66 24,56 1,90 Glinasta ilovača 50—70 90—110 130—155 0,30 0,20 0.20 45,54 49,34 50,14 24,17 28,17 25,09 29,99 22.27 24,57 1,97 1,67 2,35 Laka glina Glinasta ilovača Glinasta ilovača 170—200 0,10 53,87 23,58 22,45 2,43 Glinasta ilovača 19 0—25 0,92 39,47 32,42 27,19 2,54 Laka glina 25—50 1,01 49,37 25,93 23,69 1,66 Glinasta ilovača 70—100 130—150 0,20 1,42 50,47 53,47 23,29 19,30 26,04 25.81 1,70 1,59 LakaLaka glina glina 20 0—25 1,32 46,47 29,57 22,64 1,96 Glinasta ilovača 20—30 1,11 52,20 29,23 17,46 1,50 Glinasta ilovača 30—40 2,04 47,92 30,43 19,61 2,10 Glinasta ilovača 60—90 0,10 53,61 21,41 24,88 4,76 Glinasta ilovača 110—130 0,20 46,56 22,98 30,26 2,54 Laka glina 21 0—30 30—10 50—80 100—130 0,51 0,20 0,40 0,61 45,34 42,64 51,05 58,46 29,01 27,81 22.76 22,75 25,14 29,35 25,79 18,18 1,77 2,56 1,55 1,54 Laka glina Laka glina Laka glina Glinasta ilovača 22 0—30 0,71 49,71 24,03 25,55 1,79 Laka glina 30—50 0,51 45,41 31,88 22,20 1,83 Glinasta ilovača 60—90 0,41 50,18 25,22 24.19 2,44 Glinasta ilovača 120—150 0,30 52,08 23,86 23,76 1,52 Glinasta ilovača 23 0—25 1,00 50,94 26,86 21,20 0,97 Glinena ilovača 30—50 1,83 48,58 31,10 18,49 1,62 Glinasta ilovača 60—90 120—150 0.30 0,10 46,52 52,13 27,82 24,24 25,36 23,53 2.23 2,25 Laka glina Glinasta ilovača 6 0—30 1,02 47,11 27,68 24,19 2,46 Glinasta ilovača 40—70 2,14 50,86 26,20 20,80 1,94 Glinasta ilovača 110—130 0,31 50,95 28,07 20,67 2,77 Glinasta ilovača 7 0—30 2,34 45,05 30,18 22,43 1,94 Glinasta ilovača 50—80 90—110 0,61 0,30 44,79 47,77 26,79 27,40 27.81 24,53 2,58 2,20 Laka glina Glinasta ilovača 130—160 0,20 54,48 27,48 17,84 2,48 Glinasta ilovača 8 0—20 2,04 50,48 24,71 22,77 2,09 Glinasta ilovača 20—40 1,93 46,25 31,36 20,46 1,79 Glinasta ilovača 60—90 0,41 37,16 S9,81 22,62 2,3C Glinasta ilovača 120—150 0,72 44,95 30,56 23,77 2,83 Glinasta ilovača |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 45 <-- 45 --> PDF |
CD in o CM o CD ^H cg eococ o I ´ Ii1O O J m co 1 .. \ CM co ´ 11 r-* -* co m o i -* i<3< co ´ 11 co m ~i n m c -co I CNO " 1 CD -^ CO 1 -!.I> . C-. 11 -TCN ^ 1 [ 1CO COCO -tf -To " 3 H[>i n o" o" i-T CO rH CN ^ 056141 386 CD CO 1 CO CNI 1 ,049,055 ,056,079 ,034 ,045 ,053,029 I mt-H 1 oo o C-lO in in | ^H o 1 loo] o o o"o" ooo o"o" o o o o o o o o o" o" o" ^HtDMCOH O CM O C-t> 00 CO Tf T-T co" CD o" co c-" o"i-Tco" CD" CO" O"CN]" co" Tj^t-"o" co o CM in H cocoo ^toa in cor-co ^ t-too TfCOCDCD COCMCOC-COCMin CMCOint-CMrHCOCO in com t-c-t-co«^t> H HcocD to in cor- OiD-HlrtCOH M(NI> at-O N CN C-COCD M w 1/) CN TjHTOCN^ CO *H CN O0^ rH O CN^ CO^ CN^ o\ -tini> X 1 C/J _0J |CH co" o" co" o m" m" O"I-TCD" CM" co" TJH" CO" CO" o"co"co" HNC-t "E -< 5 z s t-t-CÄCMLOcO t-CO CO CO t-rH CO CM CO [> CO oo coTH r-D-mcDH owt> OCNI^CD o r-m CM cu OS in H ^ t^t-L> HH ^ rH Cg CO CD^ O^ CO H CN^ r/l t>" CM" TJT ,-T eg" CM co" co" Su ex i>_ co q ´tWHcfi co^tN_CM co^ -p t-I>HIO in^ oo" t>" oo" i-T CO" t> CM" O O" I-T co" o co" O in r-T csf »H ofw´a H (NCO CM CM CSlCNCM rHrHrHeNJrHrHCSJCSJrHrH rHrH-H rHrHr_( & o m 00 OTOt> CM CM lOC-CNI OOI-HCOO corpeg TO O O "^TOCO O CD CDCJlO L-CO C~ Oi COCM CM T* «Ol CO r-lCO*-l 00 CO lOlOi-H lo^o^in TJ^ r-i_ Tj^co^in CO^ -^ CN^ L-TH C^ lO^ O *, OS^ -^ < co co" »H in" CD" t--" -^" co" t> TP" co" o" co" in" csf in co" CO" lO" CsfTOlO" r& >& rf in" Co" CMTOCO" CO co"TOc4" CO" ** lOOiocMCMio csitr-oc-cN m o co in on o CONOI> t-csit-cM int>cg inin^r t-OMNm H H cocoH co ^co^in co m co*© CD H H ^ i cwo^in CN cocoi> co c»CNt^ oi3CD^CDCO o^t>I> CD > TJT CD"TO"of os t-" to co" crT r-T crT of t-" CM" o" co" co" o´ I-HT-HI—I FHI-H 1—I M CO H I-(r-IT-HT-I 1 c-T eft T-T -H c-"o" «-H oT in c-"csf ino´^cd co" co" c-" ^ »H r-l i—IH HN H HH H HN H l-Hr-ti-Hr-t O CO O CO --OIOOD-oomoo oooo oootn inooco oooMm K)in ooinin meo CCO OS CO H.CMt´j WJ WJO CO r^ lO^ CO C-^ C\^ 05^0 H OJ CN in CO 0\ CD O^ 0\ OO T-H^ r-^ CO^ O CO_ CO_ lO CO^ !-!__ CM, C CCM MM C CCD CO^ T^^ t> lO^ COTOCO 3i ^ " co" co"-rH" ^ <*" *" co" -^" c~ co" co" *" co" -*" *" co" -^" c^ co"co"^"^" co"co"^^ co"co"co" co"co"co"co" co"co"co"co hwiooow oinmo ooinoco mmoo omoo winoo iflcjo CMOOIHI oooo CO CM *f OS O^ O^ CM_ CM CO CD r-t t-^ O^ CDTOCD T}H CO r^ ^ O^ CO^ D-^ CM O0TO^Ö\ rM O^ Tt^ O^ O^ "^ CO^ O^ O^ CSJ in to" in" in in co co" co" in co"TO"in" TJT in" in" in in 10" in" co" in m" in in" in" <*" in in in in" in -tf in" m" to m" m" in in" oino oo o o o o o oo o Ö OtOOrHiOO lOOOtO lOOOOCO OOOCO OOOi O lOOOiO OOCO OOHt o OOOi O I ^"t-HHC N CSllOHH CMCO-^O»--! CO^OD H CO m OO r-t CMinOO´-) COt>H COCOHH I CNTJI C5H ill Llll11 ,1 lOOO oooo oo< c I I A! co a) Erjuoiafso^ 2^o;ođ TitlBIS BUTAo^n g o :;? i-l u 319 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Tabela 3. PODACI O RASTVORLJIVOM FOSFORU I KALIJU Oznaka uzorka Fiziološki Profil Dubina u ma/100 P2O5 18 0—20 9,10 25—45 3.45 50—70 11.25 90—110 7,50 130—155 11,30 170—200 6,98 19 0—25 16,80 25—50 12,35 70—100 9,40 20 130—150 0—25 10,90 4.00 20—30 2,40 30—40 17,10 60—90 10,15 110—130 4,75 21 0—30 4,60 30—10 5,25 50—80 100—130 7,10 3,85 22 0—30 10,30 30—50 5,90 60—90 6.80 120—150 7,12 23 0—25 9,50 30—50 4,75 60—90 4,45 120—150 11,80 6 0—30 40—70 2,4 4,5 7 110—130 0—30 10,1 1,8 50—80 2,3 90—110 130—160 11,8 15,4 8 0—20 5,3 20—40 3,9 60—90 12,15 120—150 12,3 aktivan P2O5 i K2O gr tla po Ai-metodi K2O 19,15 13,50 6.90 5,90 6,60 6,40 10,50 8,90 8,95 7.10 6,60 7,65 13,90 4,70 5,00 6,20 6,70 6,60 4,60 10,20 6,80 7,00 8,20 6,70 6,60 7,25 6,70 2,7 4,55 2.75 3,7 3,15 3,35 2,95 1,8 3,15 1,55 2,95 Morfološke osobine istraživanih tala vide se iz slijedećih opisa profila. Profil 18 — Kosjprovica Aor 0—47 Oranicni sloj glinaste ilovače osnovne boje sivožute sa humoznim partijama i ostacima ranijeg Ai horizonta. U ovom sloju ima znakova rđastih i sivkastih mazotina veoma slabo izraženih, strukturni agregati orašasti. Prelazi u Bi 47—76 sloj blijedožućkaste lake gline grudaste do krupno orašaste strukture. Na prirodnoj plohi strukturnih agregata u vlažnom stanju dominira smeđa boja sa mjestimično sivim prugama tankog sloja koloida iz gornjih horizonata. Prelazi difuzno u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ba 76—120 žućkastu glinastu ilovaču grudaste strukture. Na odlomu strukturnih agregata vidljiva svjetlosmeđa nijansa sa po kojom svjetlosivom mrljom. Prisutne kišne gliste. Krupne pore i hodnici od izumrlog šumskog korijenja nisu začepi jene. Prelazi u EC 120—166 nešto vlažniju i rahliju nego gore glinastu ilovaču. Leži na Ci 166—200 sivožućkastom lesolikom materijalu koji je vlažan i lagano se kopa. Profil 21 — Kosjerovica Ovaj profil je kopan na približno istoj nadmorskoj visini kao i profil 18 i prikazuje ove osobine: Aor 0—40 sivožuta laka glina sa humoznim džepovima. Struktura orašasta i sitno grudasta. Prisutne kišne gliste. Vidi se i po koja sivorđasta pjega. Prelazi u Bi 40—90 sivožućkastu laku glinu orašaste strukture, sitno poroznu. Na prirodnoj plohi strukturnih agregata izražen smeđi ton. Prelazi postepeno u Ci 95—150 pretaloženi lesoliki materijal sivožute boje. Po teksturi glinasta ilovača. Tlo je karbonatno, prisutna po koja vapnena lutka i brojne ljušturice plosnatih i okruglih spužića veličine 3-8 mm. Profil 23 — Slatki potok Pedološka jama kopana na strništu (pšenice) pokazuje ove osobine: Aor 0—50 bjelkastožuta glinasta ilovača slabo izražene sitno orašaste strukture. Primjećuju se mjestimično sivkaste i rđaste mazotine slabog intenziteta. Prelazi izrazito u Bi 50—100 sivožućkastu laku glinu orašaste strukture. Prirodne plohe strukturnih agregata u vlažnom stanju su smeđe. Tlo zbijeno Dolazi po koja sivorđasta pjega. Pukotine kao i hodnici od izumrlog korijenja šumskog drveća ispunjeni su bjelkastosivim materijalom iz gornjih slojeva. Prelazi postepeno u E-2 100—160 vlažniju i rahliju glinastu ilovaču sivožućkaste boje. Prirodne plohe strukturnih agregata su svjetlosmeđe. Tlo se lako odvaljuje u velikim grudama. Jače su zastupljene pore veličine 1—3 mm. Prelazi postepeno u Ci 160— sivožućkasti nekarbonatni materijal lakšeg sastava od gornjeg horizonta. Profil 7 — Bukovina Aor 0—40 bijeličasta suha i zbijena glinasta ilovača slabo izražene strukture sa po kojim manjim humusnim džepom. Prelazi izrazito u Big 41—90 sivkastožutu, laku glinu, grudaste strukture, prošaranu crnim piknjicama i ponekom smeđecrnom mekanom konkrecijom čaglja. Tlo suho i zbijeno preko 4,5 kg na cm2. Prelazi postepeno u Bag 91—120 sličnih osobina kao gore glinastu ilovaču samo jače izraženih sivih i rđastih pruga i krpica. Manje je suho nego gore. Prelazi postepeno u 321 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
B3g 120—160 nešto vlažniju i rahliju sivožućkastu, glinastu ilovaču koja se pri kopanju grudasto odvaljuje. Zaglađena ploha profila prošarana sitnim konkrecijama čaglja veličine 1—3 mm, zastupljenost do 10/dcm2. Jasno se vide sivoplavkaste pruge i rđaste partije. Prelazi postepeno Ci 160 < teksturno lakši nekarbonatni »fino pjeskovili« nanos. IV. DISKUSIJA Pri razmatranju osnovnih morfoloških fizikalnih i kemijskih osobina istraživanih tala odmah ćemo se zadržati i na mjerama koje vode održavanju njihove plodnosti imajući na umu i planiranu namjenu istraživanih površina. 1. Sistematsko pedološka pripadnost istraživanih tala Ilimerizirana tla o kojima je ovdje riječ u ranijim našim klasifikacijama (Gračani n 1953) ubrajana su uglavnom u slabo i umjereno podzolirana tla. U posljednjih 10 godina brojni istraživači u našoj zemlji izdvajali su ilimerizirana zemljišta kao posebni tip tla sa većim brojem podtipova i varijeteta. Za ovaj tip tla u genetsko i sistematsko pedološkom pogledu osnovano je prisustvo procesa ilimerizacije (lessivaže) koji se sastoji u premještanju i ispiranju gline iz viših horizonata u niže bez pojave destrukcije glinenih minerala. Po tome se ova tla jasno razlikuju od podzola za koje je upravo karakteristična destrukcija glinenih minerala i zatim i separatno premještanje produkata destrukcije. Istraživanjem ilmeriziranih tala na području Bjelovara bavio se veći broj istraživača, naročito Kovačevi ć P. (1956.) i Škori ć (1962.) sa suradnicima. Uvažavajući netom spomenuta istraživanja, a na osnovu utvrđenih fiziografskih osobina istraživanih tala možemo ih u sistematsko pedološkom pogledu označiti i to tla u predjelu Kosjerovice i Slatkog potoka kao ilimerizirana tla na lesu, a tla u predjelu Bukovina pripadaju ilimeriziranom zemljištu na »finim pijescima« sa slabim znacima pseudooglejavanja. 2. Fizikalne osobine tala Osnovna zajednička osobina istraživanih tala u predjelima Kosjerovica, Slatki potok i Bukovina je njihova velika dubina. Premda su pedološke jame kopane do dubine 2 m može se reći na osnovu sondažnih istraživanja da je fiziološki aktivna dubina ovih tala mnogo veća. Mehaničke analize tla vršene u natrijevom pirofosfatu pokazuju da su istraživana tla glinaste ilovače i lake gline. S obzirom na rigolanje odnosno duboko oranje istraživanih tala, koje je zahvatilo i njihove B horizonte ne može se pouzdano na osnovu podataka s kojim raspolažemo suditi o intenzitetu premještanja gline po profilu tla. Neki od ovih podataka ipak upućuju da se sadržaj gline u A2/A3 podhorizontu kreće od 18—22´% a sadržaj gline u B horizontu od 27 do 30%. Na manjem broju analiziranih uzoraka utvrđeno je da su istraživana tla porozna do vrlo porozna sa osrednjim do velikim kapacitetom za vodu. Velika dubina tala omogućava dobro uskladištavanje oborinskih voda što osigurava dobro snabdijevanje biljaka vodom. Na dan 27. VIII 1964. momentana vlažnost određivana u profilu 7 kretala se: Dubina tla u cm 10—15 55—60 105—110 Vlaga u vol. % 24,0 33,0 35,7 322 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U vlažnom stanju istraživana tla su rahla, lagano se kopaju i pokazuju zbijenost manju od 3 kg na 1 cm2. To se u prvom redu odnosi na lokalitet Kosjericu i Slatki potok. Tlo u potezu Bukovine pokazuje veću zbijenost B horizonta. U cjelini, gledajući na osnovu naših podataka o fizikalnim osobinama istraživanih tala, možemo konstatirati da su veoma povoljna. Konstatacija da ova ilimerizirana zemljišta imaju veoma povoljne fizikalne osobine navodi nas na zaključak da nisu ni potrebne posebne mjere za popravku fizikalnih osobina ovih tala. S gledišta njihovog iskorištavanja, u intenzivnoj šumskoj proizvodnji četinjača brzog rasta, prilika je da se ovdje ukratko osvrnemo i na pitanje mehaničke obrade tla u takvoj proizvodnji. Svakako, u dogledno vrijeme ne možemo raspolagati s naučno razrađenim osnovama za obradu tla, koja bi, kao što je potrebno, bila usklađena sa prirodnim faktorima, osobinama tla i specifičnim zahtjevima ovih vrsta šumskog drveća. Ovo iz razloga, jer kod nas tek predstoje naučnoistraživački radovi koji bi nam trebali dati odgovore na ova pitanja. Unatoč tome treba nastojati da se izbjegne šablonska primjena određenih mjera, kao što su npr. duboko oranje i rigolanje tala tamo, gdje tipske fiziografske osobine tla upućuju da to nije potrebno ili čak da je i štetno. Rigolanjem tla na dubinu od cea 60 cm mi podižemo, prebacujemo i razrahljujemo skoro 10.000 tona zemlje po ha. Takvi zahvati zahtijevaju ogromne izvore energije i velika financijska sredstva a da često nije jasna svrha takvih radova. Vlastita istraživanja u jednoj 10 godina staroj kulturi američkog borovca u blizini Krapinskih Toplica i u jednoj 10 godina staroj kulturi običnog bora nedaleko Kutine u pravcu Čazme uvjerila su nas da na sličnim ilimeriziranim tlima ove vrste drveća imaju dobro razvijen korijenov sistem koji je kod ovih vrsta u 10-oj godini starosti dopirao do dubine veće od 100 cm. Ove kulture po svome prirastu postižu prvi bonitet, iako kod pošumljavanja nije primjenjivana obrada i gnojidba tla. Imajući u vidu naprijed navedene veoma povoljne fizikalne osobine istraživanih tala i netom navedene primjere o uspijevanju američkog borovca i običnog bora na sličnim ilimeriziranim tlima može se preporučiti da pri iskorištavanju ovih tala za uzgoj četinjača brzog rasta nije potrebna duboka obrada ili rigolanje tla pa čak ni plića kontinuirana obrada. Ovim ne želimo generalizirati da pri iskorištavanju ilimeriziranih tala u uzgoju četinjača nisu uopće potrebne agrotehničke mjere. Naprotiv, ima i bit će u grupi ilimeriziranih tala i takvih koja će trebati gnojiti i na odgovarajući način obrađivati. U tom pogledu već su učinjeni i prijedlozi za eksperimentalna istraživanja koje u zaključcima navodimo. 3. Kemijske osobine tla a) Reakcij a tla . Prema podacima o pH vrijednostima tab. 2) istraživana tla na svim lokalitetima u površinskim slojevima imaju veoma kiselu reakciju. U dubljim slojevima neki profili (19—21) pokazuju neutralnu do alkaličnu reakciju. To je slučaj gdje lesne naslage koje sadrže 15—20% CaCOä leže na dubini od 100—130 cm. Nasuprot tome na istom lokalitetu (profil 18) gdje su lesne naslage mnogo dublje tlo ima slabo kiselu reakciju i na dubini od 170—200 cm. Navedene razlike su važne i o njima valja voditi računa prilikom pošumljavanja. Općenito naše pH vrijednosti nalaze se (Wild e S. A. 1958.) unutar raspona koji odgovara četinjačama koje bi ovdje mogle doći u obzir za uzgajanje (obični bor, zelena duglazija, američki borovac i evropski ariš). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 50 <-- 50 --> PDF |
b) Sadržaj humusa i dušika. Istraživana tla s obzirom na sadržaj humusa i dušika možemo prema klasifikaciji Gračanin a odnosno Woltmann a (A. Škori ć 1961.) ocijeniti u površinskom sloju kao slabo humozna i umjereno opskrbljena dušikom, a u dubljim slojevima vrlo slabo humozna i siromašna dušikom. Prema jednom drugom izvoru (H e i 1 m a n 1963.) smatra se da je za uspijevanje zelene duglazije potrebno oko 4.500 kg ukupnog dušika po ha na osnovu čega slijedi nešto povoljnija ocjena opskrbljenosti dušikom naših tala. Naime, na osnovu sadržaja dušika u tlu (tab. 2) procijenili smo da se njegov sadržaj u istraživanim tlima kreće u sloju od 0-4U-50 cm od 2.500 do 7.500 kg po ha. Odnosno u predjelu Bukovina od 2.500 do 3.600 kg, u predjelu Kosjerovica od 3.300 do 7.500 ipredjelu Slatki potok od 3.700 do 4.400kg/ha. Budući da zelena duglazija između četinjača koje dolaze u obzir za pošumijavanje ovakvih tala spada u red onih, koje imaju veće zahtjeve u pogledu dušika i drugih hranjiva, smatramo da je s obzirom na utvrđene količine dušika potrebno gnojiti dušikom samo one površine, koje imaju sadržaj dušika ispoü 4.500 kg po ha. Kao gnojidbena doza moglo bi se uzeti u taKvom slučaju koi^ćma od cea 100 g dušičnih gnojiva po jednoj sadnici. Prilikom istraživanja na terenu utvrdili srno da se na više mjesta u nižem dijelu oraiucnog sloja nalazi više humusa nego u površinskom, to nas je dovelo na pomisao da su pod šumskom vegetacijom, tla bila mnogo bogatija humusom i dušikom i da se vjerojatno čista sječa i rigolanje tla nepovoljno odrazilo na bilans humusa i dušika u tlu. Da to provjerimo, u potezu Kos j ero vice uzeli smo 2 prosječna uzorka u 80—100 godina staroj hrastovoj šumi koja se nalazi na istom tipu tla i ima podjednake ekološke prilike. Analizom ovih uzoraka došli smo do podataka da se pod hrastovom šumom do dubine od 50 cm kreće sadržaj humusa od 127 do 164 t/ha i dušika od 7.500 do 9.700 kg/´ha što je osjetljivo više nego na sličnim obrađivanim površinama. Ovaj podatak samo potvrđuje poznate činjenice da s uklanjanjem šumske vegetacije čistom sječom opada sadržaj humusa i dušika u tlu kao posljedica prekida biološkog kruženja materije. Ako se sada u određenim uslovima tlo i obraduje dolazi do neracionalno intenzivne mineralizacije organske materije. Toj pojavi mnogi domaći i strani istraživači pridaju odgovarajuću pažnju. Navocumo samo neke izvore Ani ć M., Kovačević P. (1956.), Babović D. (I960.), Wilde S. A. (1958.), Pogrebnjak (1963.), Rubner K. (1960.) i drugi. S tim u vezi postavlja se pitanje opravdanosti čistih sječa na onim površinama ilimeriziranih tala koje se kane očetinjavati. To je u vezi s još jednim faktorom, a taj je da ili— merizirana tla na Bjelovarskom području s obzirom na njihov proizvodni potencijal, dolaze realno i u perspektivi u obzir za uzgajanje četinjača samo na površinama topografski nepovoljnim za poljoprivrednu biljnu proizvodnju. Takvi su uglavnom tamo tereni ilimeriziranih tala pod degradiranim šumama koji se kane iskorištavati za uzgoj četinjača kao ekonomski povoljniji način proizvodnje. Cesto su ti tereni veoma nagnuti, ispresijecani jarugama i podložni eroziji vodom. I na istraživanim površinama u potezu Kosjerovice i Bukovine već su jasni znaci brazdaste erozije vodom. Sve to upućuje da se u takvim uslovima i pri iskorištavanju ovih tala u proizvodnji o kojoj je riječ isključi ili veoma ograniči čista sječa i mehanička obrada tla, kao potrebna mjera s gledišta racionalnog iskorištavanja i održavanja plodnosti ovih tala naročito radi očuvanja humusa i dušika u ovim zemljištima. c) Sadržaj fosfora i kalija u tlu. Za ocjenu opskrbljenosti istraživanih tala fosforom i kalijem raspolažemo podacima (tab. 3) o sadržaju 324 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
rastvorljivog fosfora i kalija određenog po Al-metodi. Podaci su veoma interesantni. Naša tla sadrže relativno velike količine fosfora naročito u nižim slojevima tla. To su veće količine od onih koje se u literaturi spominju kao karakteristične za ilimerizirana zemljišta u našoj zemlji. Prema podacima studije zemljišta Jugoslavije (G. Filipovski — Cirić M. 1963.) obično je u ilimeriziranim tlima sadržaj fiziološki aktivnog fosfora po laktatnoj metodi ispod 2 mg/100 g tla. Prilikom detaljnih istraživanja llimeriziranih tala u Hrvatskoj (Škori ć A. i saradnici 1963.) konstatiran je veći sadržaj fiziološki aktivnog fosfora u ilimeriziranim tlima na lesu i diluvijalnim podravskim pijescima nego u drugim ilimeriziranim tlima. Po svemu sudeći ilimerizirana tla koja smo istraživali u Bjelovarskom području predstavljaju poseban fosforom dobro opskrbljen varijetet ovih tala. Dobra opskrbljenost istraživanih tala fosforom u nižim slojevima tla od posebnog je značaja pri njihovom iskorištavanju za intenzivnu šumsku proizvodnju. Korijenje šumskog drveća (američki borovac, zelena duglazija, obični bor) vrlo brzo dopire u dublje slojeve gdje ima naročito povoljne uslove za opskrbu fosforom. Da čitaocu približimo sliku o postojećim količinama biljkama kemijski pristupačnog fosfora navodimo da te količine prema podacima za profil 18 iznose do dubine 1 m ekvivalent od oko 6.400 kg 1&% fosfornih gnojiva a do dubine 2 m oko 13.800 kg. Sadržaj fosfora i kalija u našim tlima prilično varira. Dijelom to može da potiče i od različitih doza gnojidbe koje šteta što nisu evidentirane. Potrebno je uočiti da najniže vrijednosti pokazuje tlo u predjelu Bukovina. Unatoč svim teškoćama i nejasnoćama oko izbora metoda određivanja sadržaja fosfora i kalija, određivanja graničnih brojeva, odnosno interpretacije dobivenih rezultata za šumske vrste drveća, mi smatramo da su istraživana tla dobro opskrbljena fosforom i kalijem osim predjela Bukovine gdje tlo pokazuje siromaštvo u kaliju. Naime prilikom vlastitih proučavanja prirodne plodnosti nekih naših tala (1963, 1964.) konstatirali smo da uz ostale povoljne uslove prvi bonitet postižu američki borovac, obična smrča, zelena duglazija i obični bor ako u površinskom horizontu tla sadrže 3—5 mg P2O&/IOO g tla i 7—10 mg K2O utvrđenih po Al-metodi, a nekad i pri nižim vrijednostima navedene vrste lijepo uspijevaju. Za istraživana tla na temelju izloženog slijedi zaključak da ih sada sa šumskopedološkog gledišta ne treba gnojiti fosforom i kalijem. Jedino u predjelu Bukovina može doći u obzir gnojidba s K2SO4 i to u količini od cea 300 kg ha odnosno 50 do 100 g po sadnici. Ne zadržavajući se ovdje na pitanjima ishrane pojedinih vrsta četinjača napominjemo da se dobar pregled stanja ishrane šumskog drveća u svijetu i kod nas može naći u radu B. P o- p o v i ć a (1965.). 4. Izbor vrsta šumskog drveća s obzirom na plodnost tla U naprijed navedenim podacima o stanju plodnosti istraživanih tala sadržan je i odgovor na pitanje koje vrste četinjača brzog rasta dolaze u obzir za osnivanje kultura na istraživanim odnosno ilimeriziranim tlima. Povoljne fizikalne i kemijske osobine tala i s tim u vezi visok nivo njihove prirodne plodnosti čini ova tla prikladnim za podizanje kultura četinjača svih vrsta s kojim najčešće naša šumarska operativa radi, kao što su zelena duglazija, evropski ariš, američki borovac, obična smrča i obični bor. S obzirom na ekologiju istraživanih tala i naprijed navedene podatke o klimi istraživanog područja može se taj izbor i suziti. Prema podacima D. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 52 <-- 52 --> PDF |
K 1 e p c a (1964) o dosadašnjim iskustvima u Francuskoj i Njemačkoj kao i istraživanja koja je on vršio u našoj zemlji možemo očekivati da bi pedološki i klimatski istraživano područje odgovaralo za intenzivan uzgoj zelene duglazije i američkog borovca. Pri konačnoj odluci o izboru vrsta valja uvažiti dobru plodnost ovih tala i potrebu da se ona racionalno iskorištava kao i potrebu zaštite tla od erozije vodom bržim zastiranjem površine tla. Mjera koja bi tome najbolje odgovarala po našem je mišljenju odgovarajuća gustoća sadnje. Praksa koju smo na više šumskih objekata u Hrvatskoj konstatirali da se sadi cea 2.500 sadnica po ha u konkretnom slučaju nije svrsishodna. Na osnovu vlastitih sasvim orijentacijskih podataka kao i podataka iz literature (J. Neme c 1964., Kramer-Kozlovsk i 1963) smatramo da bi svrsishodnije bilo u konkretnom slučaju ako će se raditi sa američkim borovcem i zelenom cuglazijom, i bolje odgovarala sadnja od 3.500—4.500 kom. kvalitetnih, sadnica po ha a za obični bor oko 5.000 sadnica po ha. Svakako će investitor podizanja nasada četinjača na istraživanom području osim što može iskoristiti naše podatke o zemljištu imati pred očima pri poduzimanju poslova i cilj gospodarenja, tehničku i komercijalnu stranu planirane proizvodnje i razumije se sve ostale bioekološke i šumskogospodarske momente. V. ZAKLJUČCI Na osnovu naprijed iznesenih rezultata i diskusije mogu se učiniti ove završne konstatacije i prijedlozi: 1. Istraživana tla u predjelima Kosjerovica i Slatki potok pripadaju ilimeriziranim tlima na lesnim supstratima. Tla u predjelu Bukovine pripadaju ilimeriziranim tlima na nekarbonatnim kvartarnim pijescima sa slabim znacima pseudooglejavanja. 2. Sa šumsko-gospodarskog gledišta istraživana tla imaju visok nivo prirodne plodnosti i prikladna su za ugzoj četinjara brzog rasta s najvećim zahtjevima prema plodnosti tla. 3. Na osnovu fizikalnih, kemijskih i drugih osobina istraživanih tala i razmatranih dinamskih procesa u ovim tlima potrebno je u cilju racionalnog iskorištavanja i održavanja postojeće plodnosti ilimeriziranih tala veoma ograničiti čistu sječu na ovim tlima kao i mehaničku obradu tla naročito na nagnutim terenima. U cilju suzbijanja procesa erozije tla vodom i brzog zastiranja površine tla potrebno je pri podizanju nasada vršiti odgovarajuće gustu sadnju kvalitetnih biljaka. 4. Rezultati naših istraživanja čine još aktualnijim prijedlog Šk o r i ć a A. (1962) da je u vezi očekivane visoke produkcije drvne mase četinjača brzog rasta na lesiviranim (ilimeriziranim) tlima na lesu i kvartarnim pjeskovitim supstratima potrebno podići komparativne nasade četinjača brzog rasta i mjeriti produkciju drvne mase pri različitim zahvatima u tlo. S tim u vezi bilo bi potrebno putem ogleda provjeriti opravdanost naših smjernica za šumskogospodarsko iskorištavanje istraženih tala. U eksperimentalnom radu bilo bi veoma korisno pratiti dinamiku promjena nekih stanja u tlu pri različitim zahvatima u tlo i uz određen sistem proizvodnje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 53 <-- 53 --> PDF |
LITERATURA 1. Ani ć M.: Uzgajanje šuma, Ekologija šumskog drveća i šuma, Skripta, Zagreb. 2. Babovi ć D.: Podzolasta zemljišta Kosmeta i mjere njihove popravke zemljišta i biljaka No 1—3, str. 6—105, Beograd, 1960. 3. Filipo v sk i G„ Ćiri ć M.: Zemljišta Jugoslavije, Beograd, 1963. 4. Gračani n M.: Pedologija III dio, Zagreb, 1963. 5. Hei l ma n Paul E., Gesse l S. P.: Nitrogen requirements and the biological cycling of nitrogen in Douglas — fir stands in relationship to the effects of nitrogen fertilization, Plant and Soil No 3, str. 386—402, 1963. 6. Kie p a c D.: Rast i prirast šumskog drveća i sastojina, Nakladni zavod »Znanje «, Zagreb, 1963. 7. Kovačevi ć P.: Tla kotara Bjelovar, Zavod za agroekologiju, Zagreb, 1956. (rukopis). 8. KramerP. J, Kozlowsky T.T.: Physiology of trees Mc Graw — Hill Book Co., New York, 1959. 9. Martinovi ć J.: Pedološka karakterizacija tala nekih kultura četinjača u Hrvatskoj, 1964. (rukopis). 10. Martinovi ć J.: Studija tala i pedološka karta š. g. j . Brod n/Kupi, 1964. (rukopis). 11. Martinovi ć J.: Utjecaj tla na uspijevanje američkog borovca u kulturi Bučice, 1965. (u štampi). 12. Neme c Josef a kolektiv: Technicka priručka lesnicka, strana 248, Stat ni zemedelske nakladatelstvi, Praha, 1964. 13. Popovi ć B.: Primjena dubrenja (fertilizacije) u povećanju proizvodnosti šuma, Savezna privredna komora, 1965. 14. Pogrebnjak : Obš. lesovodstvo, Moskva, 1963. 15. Rubne r K.: Die Pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues, Neumen Verlag, Radebeul und Berlin, 1960. 16. Sapošniko v S. A.: Biologičeskie osnovi obrabotki podzolistyh počv, Moskva, 1964. 17. Škori ć A.: Pedološka istraživanja (priručnik), Zadružna štampa, Zagreb, 1961. 18. Škori ć A., Martinovi ć J.: Program rada pedološke laboratorije Zavoda za četinjače Jastrebarsko, Zagreb, 1962. (rukopis). 19. Škorić A., R a c z Z., Modri ć A., Kovačević P.: Detaljno proučavanje glavnih tipova zemljišta Jugoslavije, izvještaj za 1962. godinu za područje NRH, Zagreb, 1963. (rukopis). 20. Wild e S. A. Forest Soil, Ronal Press Co., New York, 1958. UTILIZATION OF ILLIMERIZED SOILS FOR THE CULTIVATION OF CONIFERS IN THE DISTRICT OF BJELOVAR Summary Through investigations of the low hilly terrains of Northern Croatia along the Bilogora—Moslavačka gora Mountain Range the presence of illimerized soils on the loess and »fine sands« of diluvial age was established. The natural fertility of these soils is dealt with from the standpoint of their suitability for intensive cultivation of fast-growth conifers. It was established that these soils possess a high level of natural fertility. They are well supplied with soluble phosphorus. A comparison of the contens of humus and nitrogen under a 100-year-old Oak stand with the contents of humus and nitrogen on a clear and tilled ground indicates that the mineralization of humus and the diminnution of nitrogen proceed very quickly in this soil under conditions of clear cutting and mechanical tillage of the soil. The suggestions made for the utilization of these soils for the intensive production of conifers aim at the clear cutting of the existing degraded forests and the mechanical tillage of the soil being restricted, with the purpose to preserve the fertility of these soils. In order to protect the soil on sloping terrains against run-off and water erosion, a denser planting of quality seedlings is planned. |