DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 42     <-- 42 -->        PDF

O ISKORIŠTAVANJU ILIMERIZIRANIH TALA ZA UZGOJ
CETINJACA NA BJELOVARSKOM PODRUČJU


MARTINOVIĆ JAKOB, đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije
Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko


I. UVOD
U proizvodnim planovima Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar
predviđeno je podizanje intenzivnih nasada četinjača brzog rasta u cilju povećanja
dohotka od postojećih šuma i šumskih zemljišta a u skladu sa potrebom
smanjenja opće poznate deficitarnosti ovih proizvoda u našoj zemlji. Površine
koje za ovo dolaze u obzir su pretežno valovito brežuljkasti tereni, bokovi Bjelovarske
strane Bilogore i Moslavačke gore i to one površine na kojima sadašnje
stanje prirodnih šuma ne zadovoljava, budući su to prekomjerno eksploatirane
starije sastojine, prirodnim putem loše obnovljene stare šume ili pak iz
različitih uzroka dominiraju vrste koje su ekonomski manje vrijedne.


U nekim predjelima na površini od cea 300 ha već se unatrag nekoliko
godina pristupilo pripremama za podizanje nasada četinjača brzog rasta. Nama
je povjereno da na tim površinama izvršimo pedološka istraživanja i ocijenimo
njihovu prikladnost za proizvodnju četinjača brzog rasta.


U toku našeg istraživanja utvrdili smo da su tamo zastupljena ilimerizirana
tla na lesu i po mehaničkom sastavu lesu sličnim fino pjeskovitim nanosima.
Ova tla su prema našim opažanjima veoma zastupljena na brežuljkastim
terenima Bjelovarskog područja posebno na području Šumskog gospodarstva
Bjelovar.


Neka važna pitanja koja su u vezi s iskorištavanjem ovih tala u intenzivnoj
proizvodnji četinjača brzog rasta nedovoljno su kod nas poznata, nedovoljno
su izučavana a nije se o tome ni pisalo. Takvo stanje s jedne strane i
potreba da se šumarskoj operativi dade makar gruba orijentacija za rad, ponukali
su nas da iznesemo svoje mišljenje o ovim tlima i njihovom iskorištavanju
u proizvodnji četinjača brzog rasta. Naši pogledi temelje se uglavnom
na rezultatima vlastitih istraživanja i mi ih smatramo prilogom za bolje poznavanje
ovog problema.


II. ZADACI I METODA RADA
Ovim istraživanjem obuhvaćene su slijedeće površine:


— predjel Slatki potok površine 50 ha
— predjel Kosjerovica površine 100 ha
— predjel Bukovina površine 50 ha