DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 33 <-- 33 --> PDF |
4. Bez etimoloških proučavanja i bez upotrebe latinskih i grčkih specijalnih rječnika u mnogo slučajeva ne možemo sa sigurnošću znati kako se tvori od određenog naziva roda ili vrste genetiv, koji im je korijen, kojoj deklinaciji pripadaju, te da li se radi o riječi iz grčkog ili kojeg drugog nelatinskog jezika ili o latinskoj riječi. Za pojedine nazive važna su ova 4 oblika: a) Nominativ — kao osnovni oblik naziva; b) Geniti v — važan za epitete, odnosno za vrste. Kod tvorbe genitiva od prvotno grčkih riječi se nastavci zamjenjuju latinskim, kako nam pokazuju primjeri: calamagrosteos —* calamagrostis, dryopteridos -* dryopteridis, daphnoidus -* daphnoidis. Epiteti iz složenih riječi: Ako kod sastavljenih epiteta nema vezne crtice, to se prednji dio ne sklanja. Primjeri: belladonna, olusatrum. Ako su epiteti sastavljeni od imenica i pridjeva i povezani crticom, sklanjaju se i menica i pridjev. Primjeri: adiantum-nigrum (adianti-nigri), agnuscastus (agni-casti), jicus-indica (fici-indicae), (jilix-jemina (filicis-feminac), filix-mas (jilicis-maris), ruta-muraria (rutae-murariae), vitis-idaea (vitis-idaeae). Ako su epiteti sastavljeni iz dviju imenica, i to jedne u nominativu i druge u genitivu, sklanja se imenica u nominativu. Primjeri: barba-jovis (barbaejovis), dens-canis (dentis-canis), flos-cuculi (floris-cuculi), nidus-avis (nidi-avis), spina-christi (spinae-ehr isti), uva-ursi (uvae-ursi). c) Korijen ili osnova — kao dio naziva kojemu se dodaju nastavci i vezni vokal. Kod osnova koje svršavaju na: -a, -o, -u pri tvorbi cenoloških jedinica izostavljaju se ti vokali, iako oni pripadaju osnovi. Piše se: Festuc(a)-, Festuc-etum; Querc(u)-, Querc-etum. Kod osnova koje svršavaju sa: -i i -y ti vokali se zadržavaju. Primjeri: Agrosti-etum, Stachy-etum. Dvostruki -ii stapa se u -i. Primjer: Agrostion. Dvostruka slova: -ee, -ei, -ie, -yi ostaju nespojena. Primjeri: Piceetum, Castaneetum, Oleetum, Piceion, Molinietum, Ostryion. Korijen ili osnova latinske riječi vidi se iz njenog genitiva. Kod upotrebe osnove za naziv zajednice eliminira se vokal, izuzevši »i« kod grčkih riječi III deklinacije. Inače kod I ili A-deklinacije osnova je: Picea, Pice-ae, Pice(a)-. Kod II ili O-deklinacije osnova je: Alnus, Aln-i, Aln(o)-; Pinus, Pin-i, Pin(o)-. Kod III ili konzonantske deklinacije osnova je: Acer, Acer-is, Acer-i-; Abies, Abiet-is, Abiet-i-; Larix, Laric-is, Laric-i-; Carex, Caris-is, Caric-i-; Salix, Salic-is, Salic-i-; Plantago, Plantagin-is, Plantagin-i-; Senecio, Senecion-if, Senecion-i- i dr. Nastavak -is zamijeni se sa -i (Agrostis, Agrosti-etum) ili se odbacuje (Acer-etum, Abiet-etum, Laric-etum, Caric-etum, Salic-etum, Plantagin-etum, Senecion-etum). Kod imenica koje se u sistematici izvode od naziva porodice dobiva se jasno osnova. Primjer: Orchis, Orchid-aceae, Orchid-etum. d) V e z n i vokal: o ili i. Upotrebljava se kad se zajednica nazivlje prema dvije ili više biljaka. U tom slučaju prvi i ev. daljnji naziv vežu se s drugim nazivom vokalom koji je dodan korijenu prvog naziva. Ako obje biljke pripadaju raznim rodovima, to se osnovi prvog naziva roda (a ne i njemu dodanom eventualnom epitetu) dodaje odnosni vokal. Primjer: Vaccinia myrtilli- Pinetum. Ako obje biljke pripadaju istom rodu, vezni vokal dodaje se prvom |