DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— netto produkt je narasao na indeks 117,4 , iako su angažirana osnovna sredstva narasla na indeks od samo 110,8 a obrtna čak na 127,1; istodobno, ukupni broj radnika narasao je samo na indeks 101,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci čak na indeks 132,9; — čisti prihod II narasao je na indeks 120,1 a fondovi poduzeća na 293,5 uz obujam realizirane naplaćene proizvodnje indeksa 105,4 , fizički obujam ukupne proizvodnje 113,8 i ukupne vrijednosti proizvodnje nivoa 121,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 113,9; — ukupna akumulacija porasla je na nivo indeksa 109,5; — tehnička opremljenost po radniku porasla je na nivo od čak 143,3 a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost živog rada, na nivo indeksa 112,4 — iako se radilo uz skraćeno radno vrijeme; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao tek na 102,6 (gore 101,3) i ukup nom fondu raspoloživih radnih sati od tek 90,0 — indeks ukupno izgubljenih radnih sati opao je na nivo 83,3 ali se nažalost indeks prekovremenih radnih sati popeo na nivo 133,9; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada opao je na nivo 93,3 (onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka čak na nivo 86,5 a onaj zbog neopravdanih izostanaka dapače na nivo 84,7) a pri samom radnom vremenu na indeks čak 67,2 (nije naveedna daljnja analitika!); — iskorištenje kapaciteta strojeva prema baznom razdoblju popelo se na indeks 116,9; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) neznatno je opala na nivo indeksa 99,6 , a ona s g 1 e- US APO dišta privredne organizacije ( ) znatno je narasla na Tp nivo indeksa 153,5; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opola je na nivo indeksa 90,9 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na indeks 139,2. S Iz svega što smo naveli za to poduzeće proizlazi, da je ono usprkos skraćenju radnog vremena od 46 na 42 sata tjedno uz nešto veći broj zaposlenih radnika, pored nepovoljnih prilika, ostvarilo veću proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja s gledišta poduzeća, te veći obujam proizvodnje i svih elemenata ukupnog prihoda. Te sjajne uspjehe donekle smanjuje sniženje ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta društva (zbog relativno većih brutto osobnih dohodaka i poskupljenja sirovina i ostalih reprodukcijskih materijala) te propust — koji se sastoji u tome, što je skratilo radno vrijeme i u ekonomskoj jedinici prerade dlake, koja je cijelu godinu i bez toga oskudijevala na radnoj snazi i zbog toga znatno podbacila plan eksporta prerađene dlake! Taj primjer pokazuje, da je hvalevrijedno skratiti radno vrijeme u duhu intencija našeg Ustava — ali da je u datim konkretnim prilikama, prema poslovanju dobrog gospodara, opravdano i elastično odstupiti od postavljenog cilja — ako to traže interesi zajednice! Borimo se za našeg radnog čovjeka |