DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 15     <-- 15 -->        PDF

iskorišćivalo i što uspješnije prebacivale radne norme — gospodarstvo je u
zajednici sa Institutom za naučna istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji
(Beograd) proučavalo radna vremena i pokrete pri sječi i izradi šumskih drvnih
sortimenata, pronalazeći optimalan broj radnika u radnoj brigadi i služeći
se sistemom grupne proizvodnje. Da bi smanjilo škart drvnih sortimenata, koji
se do nedavno pojavljivao prilikom predaje drvnih sortimenata industrijskim
poduzećima — gospodarstvo je ostvarilo zaštitu drvnih sortimenata kemijskim
tretiranjem u cilju suzbijanja jitopatoloških i entomoloških štetočina. Pri izradi
šumskih drvnih sortimenata pooštren je kriterijum i raskrajanja i izrade. Uvođenjem
mehanizacije u sječu, transport (80% vrše traktori) i šumsko-kulturne
radove — stvorili su se uvjeti za jačanje stalnog kadra šumskih radnika i njihovo
intenzivnije okvalificiranje. Oko 95% radova na iskorišćivanju šuma,
uzgoju šuma i u rasadnickoj proizvodnji je normirano, pa se ti radovi plaćaju
po radnom učinku, a u posljednje vrijeme i poslovođe se plaćaju prema obujmu
izvršenih radova, pa se tek preostalo osoblje plaća po radnom vremenu; razumljivo,
sve su to mjerila unutrašnje raspodjele ostvarenih osobnih dohodaka
gospodarstva koje ima računovodstvo, pa i evidenciju troškova, te obračun po
ekonomskim jedinicama.


Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada
se radilo nominalno 48 sati tjedno i čitavu godinu 1964. kada se u drugoj polovici
radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.:



da je netto produkt porasao na indeks 110, a prosječno angažirana sredstva
čak na 148 i obrtna sredstva na 111, dok se broj radnika smanjio
n a indek s 93 iako je u drugoj polovici godine radio manji broj sati —
što je omogućilo da isplaćeni čisti osobni dohodak naraste na indeks 129;

uz to je čisti prihod II porasao na indeks 110, fondovi gospodarstva na 113
uz porast fizičkog obujma ukupne proizvodnje na indek
s 123, smanjenje fizičkog obujma realizirane i naplaćene proizvodnje
na indeks 97, a porast vrijednosti ukupne proizvodnje i prometa po prodajnim
cijenama na 111; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na
107;

ukupna akumulacija je narasla na indeks 110;

tehnička opremljenost po radniku porasla je na indeks 120, a obujam proizvodnje
u m:i po radniku pa i globalna proizvodnost živog rada
n a 133;

pri indeksu zaposlenih koji je opao na 93 i raspoloživom fondu
radni h sat i koji je opao na indeks 87, indeks izgubljenih radnih sati
opao je tek na 94, ali je indeks prekovremenih radnih sati opao čak na 1,4;
pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 93
(u čemu, nažalost, onaj zbog bolovanja čak je porasao na indeks 134 [zbog
lošeg vremena] i onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka na indeks 103
[nerazumljivo zbog čega] dok indeks izgubljenih radnih sati pri radu,
razumljivo, nije utvrđen — pored preduzetih navedenih djelomičnih istraživanja
— ali je ipak navedeno da je zbog samog čekanja izgubljeno u god.
1964. 2.333 radna sata — što čini nešto više od oko 1´% ukupnog raspoloživog
fonda radnih sati! Na kraju godine 1964. još uvijek utvrđuje se višak
od 17 radnika (u baznoj godini 55) kojeg se gospodarstvo treba riješiti u
daljnjim godinama;
289