DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
iskorišćivalo i što uspješnije prebacivale radne norme — gospodarstvo je u zajednici sa Institutom za naučna istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji (Beograd) proučavalo radna vremena i pokrete pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata, pronalazeći optimalan broj radnika u radnoj brigadi i služeći se sistemom grupne proizvodnje. Da bi smanjilo škart drvnih sortimenata, koji se do nedavno pojavljivao prilikom predaje drvnih sortimenata industrijskim poduzećima — gospodarstvo je ostvarilo zaštitu drvnih sortimenata kemijskim tretiranjem u cilju suzbijanja jitopatoloških i entomoloških štetočina. Pri izradi šumskih drvnih sortimenata pooštren je kriterijum i raskrajanja i izrade. Uvođenjem mehanizacije u sječu, transport (80% vrše traktori) i šumsko-kulturne radove — stvorili su se uvjeti za jačanje stalnog kadra šumskih radnika i njihovo intenzivnije okvalificiranje. Oko 95% radova na iskorišćivanju šuma, uzgoju šuma i u rasadnickoj proizvodnji je normirano, pa se ti radovi plaćaju po radnom učinku, a u posljednje vrijeme i poslovođe se plaćaju prema obujmu izvršenih radova, pa se tek preostalo osoblje plaća po radnom vremenu; razumljivo, sve su to mjerila unutrašnje raspodjele ostvarenih osobnih dohodaka gospodarstva koje ima računovodstvo, pa i evidenciju troškova, te obračun po ekonomskim jedinicama. Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada se radilo nominalno 48 sati tjedno i čitavu godinu 1964. kada se u drugoj polovici radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.: — da je netto produkt porasao na indeks 110, a prosječno angažirana sredstva čak na 148 i obrtna sredstva na 111, dok se broj radnika smanjio n a indek s 93 iako je u drugoj polovici godine radio manji broj sati — što je omogućilo da isplaćeni čisti osobni dohodak naraste na indeks 129; — uz to je čisti prihod II porasao na indeks 110, fondovi gospodarstva na 113 uz porast fizičkog obujma ukupne proizvodnje na indek s 123, smanjenje fizičkog obujma realizirane i naplaćene proizvodnje na indeks 97, a porast vrijednosti ukupne proizvodnje i prometa po prodajnim cijenama na 111; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 107; — ukupna akumulacija je narasla na indeks 110; — tehnička opremljenost po radniku porasla je na indeks 120, a obujam proizvodnje u m:i po radniku pa i globalna proizvodnost živog rada n a 133; — pri indeksu zaposlenih koji je opao na 93 i raspoloživom fondu radni h sat i koji je opao na indeks 87, indeks izgubljenih radnih sati opao je tek na 94, ali je indeks prekovremenih radnih sati opao čak na 1,4; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 93 (u čemu, nažalost, onaj zbog bolovanja čak je porasao na indeks 134 [zbog lošeg vremena] i onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka na indeks 103 [nerazumljivo zbog čega] dok indeks izgubljenih radnih sati pri radu, razumljivo, nije utvrđen — pored preduzetih navedenih djelomičnih istraživanja — ali je ipak navedeno da je zbog samog čekanja izgubljeno u god. 1964. 2.333 radna sata — što čini nešto više od oko 1´% ukupnog raspoloživog fonda radnih sati! Na kraju godine 1964. još uvijek utvrđuje se višak od 17 radnika (u baznoj godini 55) kojeg se gospodarstvo treba riješiti u daljnjim godinama; 289 |