DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu (biološku i tehničku) reprodukciju te u god. 1964. sadrži i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini šumarstvo bilo oslobođeno; prema tome, indeks prvog pokazatelja opao je a drugog narasao vjerojatno u vezi s rastenjem tzv. amortizacije za regeneraciju šuma koja nije bila obuhvaćena u UA a bila je obuhvaćena u APO te u vezi sa iznosom doprinosa iz dohotka koji je u god. 1964. zbog navedenog oslobođenja znatno povećao APO; cijene, tarifesnaga novca nije ovdje bila konstantna; pokazatelji pokazuju ipak dosta tačno ekonomičnost, jer iako u nazivniku ne sadrže ukalkulirane brutto osobne dohotke (tj. čitavu cijenu koštanja) oni su u brojniku isključili ostvarene brutto osobne dohotke; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA NP — BLD društvenog gledišta ( = tj. ukupna akumula- S S čija, a to znači netto produkt manje brutto osobni dohoci, kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na nivo indeksa 112,3 a s g 1 e- APO dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred- S ne organizacije kroz prosječno angažirana poslvna sredstva) narasla je na nivo indeksa 175,3; pritom također ističemo da UA i APO sadrže i promjene cijena, tarifa i snage novca te APO čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma (umjesto samo onaj dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju) te god. 1964. i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini šumarstvo bilo oslobođeno a prosječno angažirana poslovna sredstva ne sadrže ona specifična tj. vrijednosti šumskih sastojina, odnosno osnovne drvne mase u njima, ni cijene šumskih zemljišta! Navodeći osam stavaka koji tumače osam interesantnih logičnih nizova pokazatelja koje smo izabrali od onih mnogobrojnih koje u smislu metodike Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) daje svaka pa i ova konkretna anketirana privredna organizacija — željeli smo omogućiti donošenje objektivnijeg zaključka, pa i ocjene o uspjehu prelaska date privredne organizacije na skraćeno tjedno radno vrijeme. Pritom smo neke pokazatelje odštampali spacionirano , da bi time istakli njihovu važnost kao temelj za prosuđivanje relativnog nivoa ostalih pokazatelja u istoj stavci ili u susjednim stavkama, ili da bi time jednostavno istakli njihovu važnost za odnosnu ekonomsku analizu. Pritom smo dali niz općih metodoloških objašnjenja, koje nećemo ponavljati pri obradi slijedećih privrednih organizacija u ovom radu, iako su i za njih jednako važna; osim toga pritom smo dali i niz konkretnih objašnjenja koja se odnose na oblast šumarstva uopće ili posebno na konkretnu šumsko-privrednu organizaciju. Sve to što smo naveli u ovoj stavci ne smije se nikako smetnuti s uma prilikom daljnjeg čitanja ovog rada! Zbog obrazaca, propisanih od strane Jugoslavenskog zavoda za produktivnost — nigdje se ne vidi koliko je bilo godišnje tzv. kišnih dana (kada radnici u šumi nisu mogli raditi a dobili su osobne dohotke na teret režijskih troškova), niti se vidi odvojen iznos i indeks tzv. amortizacije za regeneraciju šuma kao i to koliko od nje otpada na biološku proizvodnju (posebno jednostavnu a posebno proširenu) a koliko na tehničke investicije. |