DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada
se radilo nominalno 48 sati tjedno i godinu 1964. kada se radilo nominalno
42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.:



da je netto produkt porastao na indeks 176, prosječno angažirana osnovna
sredstva tek na 132 a obrtna sredstva dapače opala na indeks 71, dok je
broj ukalkuliranih radnih sati porastao samo na indek
s 111 pa je isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks
166;
— uz to je čisti prihod II porastao na indeks 211, fondovi gospodarstva na 291
uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj
e n a indek s 155, fizičkog obujma ukupne proizvodnje 167 i
vrijednosti ukupne proizvodnje po vlastitim cijenama na 167 a po prodajnim
cijenama na 169; pritom je indeks ukupnog prihoda narastao na 185;



ukupna akumulacija narasla je na indeks 149;

iako tehnička opremljenost po radniku nije porasla, obujam proizvodnje
po radniku po baznim cijenama, odnosno globalna proizvodnos t živog
rada, porasla je na indeks 138;

pri indeksu zaposlenih koji je porasao na 113 i raspoloživo m fondu
radni h sat i koji je porasao tek na 102, indeks izgubljenih radnih
sati porasao je tek na 101 a indeks prekovremenih radnih sati dapače opao
čak na 88; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada
opao je na 99 (u čemu ostali opravdani izostanci na 77, a neopravdani čak
na 70) dok je indeks izgubljenih sati pri radu porasao nažalost ali samo
na 105 (zbog povećanog odmora, iako su se ostali prekidi smanjili na 94);
ovdje trebamo istaknuti da je u šumarstvu bez posebnog istraživačkog
rada upravo nemoguće snimiti podatke o iskorištenju radnih sati, jer se
bez istraživanja ne može utvrditi čak ni ukupan broj sati provedenih na
radu;

nažalost, pri svemu tome skratilo se je vrijeme iskorištenja
oruđa za rad na indeks oko 85,0/o; gospodarstvo tvrdi da
to nije važno već je važno da se oruđe za rad iskoristi za određeni sječni
zadatak i dati zadatak šumsko-kulturnih radova; s ekonomskog gledišta
mi to mišljenje ne dijelimo već smatramo da treba nastojati, gdje je to
moguće, organiziranjem dopunskih smijena, nabavkom dodatnog priključnog
oruđa i si., povisiti stupanj iskorištenja oruđa za rad — što će omogućiti
relativno veću mehanizaciju, odnosno ostvarenje istog stupnja mehanizacije
manjom količinom (vrijednošću) oruđa za rad!

prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog
UA NP — BLD
gledišt a ( = ij. ukupna akumulacija, a to znači
US US
netto produkt minus brutto lični [osobni] dohoci, kroz utrošena sredstva)
opala je na nivo indeksa 75,5 , a ona s gledišta privredne or-


APO
ganizacij e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz tro-
Tp
škovi poslovanja) narasla je na nivo indeksa 123,3; pritom ističemo da
APO sadrži čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma umjesto samo


286