DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada se radilo nominalno 48 sati tjedno i godinu 1964. kada se radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.: — da je netto produkt porastao na indeks 176, prosječno angažirana osnovna sredstva tek na 132 a obrtna sredstva dapače opala na indeks 71, dok je broj ukalkuliranih radnih sati porastao samo na indek s 111 pa je isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks 166; — uz to je čisti prihod II porastao na indeks 211, fondovi gospodarstva na 291 uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj e n a indek s 155, fizičkog obujma ukupne proizvodnje 167 i vrijednosti ukupne proizvodnje po vlastitim cijenama na 167 a po prodajnim cijenama na 169; pritom je indeks ukupnog prihoda narastao na 185; — ukupna akumulacija narasla je na indeks 149; — iako tehnička opremljenost po radniku nije porasla, obujam proizvodnje po radniku po baznim cijenama, odnosno globalna proizvodnos t živog rada, porasla je na indeks 138; — pri indeksu zaposlenih koji je porasao na 113 i raspoloživo m fondu radni h sat i koji je porasao tek na 102, indeks izgubljenih radnih sati porasao je tek na 101 a indeks prekovremenih radnih sati dapače opao čak na 88; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 99 (u čemu ostali opravdani izostanci na 77, a neopravdani čak na 70) dok je indeks izgubljenih sati pri radu porasao nažalost ali samo na 105 (zbog povećanog odmora, iako su se ostali prekidi smanjili na 94); ovdje trebamo istaknuti da je u šumarstvu bez posebnog istraživačkog rada upravo nemoguće snimiti podatke o iskorištenju radnih sati, jer se bez istraživanja ne može utvrditi čak ni ukupan broj sati provedenih na radu; — nažalost, pri svemu tome skratilo se je vrijeme iskorištenja oruđa za rad na indeks oko 85,0/o; gospodarstvo tvrdi da to nije važno već je važno da se oruđe za rad iskoristi za određeni sječni zadatak i dati zadatak šumsko-kulturnih radova; s ekonomskog gledišta mi to mišljenje ne dijelimo već smatramo da treba nastojati, gdje je to moguće, organiziranjem dopunskih smijena, nabavkom dodatnog priključnog oruđa i si., povisiti stupanj iskorištenja oruđa za rad — što će omogućiti relativno veću mehanizaciju, odnosno ostvarenje istog stupnja mehanizacije manjom količinom (vrijednošću) oruđa za rad! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA NP — BLD gledišt a ( = ij. ukupna akumulacija, a to znači US US netto produkt minus brutto lični [osobni] dohoci, kroz utrošena sredstva) opala je na nivo indeksa 75,5 , a ona s gledišta privredne or- APO ganizacij e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz tro- Tp škovi poslovanja) narasla je na nivo indeksa 123,3; pritom ističemo da APO sadrži čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma umjesto samo 286 |