DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Bernardo He liri gl: SULL´IMPIEGO DEI REGISTRATORI MAGNETOFONICI NEI RILIEVI FORESTALI, Italia Forestale e Montana, Luglio-Agosto 1964, Firenze. O upotrebi magnetofona u šumarstvu. Dr Bernardo Hellrigl, koji je nedavno konstruirao novu promjerku (vidi de cJtcani Stcućni časopisi LESNOE HOZJAJSTVO — Mokva 5 — 1985. Kirkli s A. A.: Rekonstrukcija borika slaba obrasta. — S avčenk o A. M.: Znak vitalnosti podmlatka sibirske jele. — Komissarov D. A., Čudako v M. I.: Amonijačne soli lignitnih polikarbonskih kiselina — stimulans rastenja. — Samgi n P. A.: Bazalna obrada mladika arboricidima. — N i k i t i n K. E.: Šuma i matematika. — Ivannikov S. P., Rostovcev S. A.: Sađržina celuloze i količina drvnog vlakna u raznih vrsta topola. — Kozlova L. M.: Primjena vapama kao herbicida u rasadnicima. — E g- lite A. K., Folkmane A. P.: Utjecaj vapama na mikrobiološke procese u tlu. — Nedveck i N. A.: Borove_kulture na tlima na kojima je obavljeno najjednostavnije isušivanje. — Badalo v P. P.: Utjecaj podzolnog horizonta na rast omorike obične. — Ivšina N. K., Ravkin S. I.: Novi otrovi u borbi sa štetnicima drveća i grmlja. — Fadeev N. V.: Odgoj za ljubav spram prirode. 6 — 1965. Osnivač šumske biogeocenolog y (ka osamdesetpetogodišnjici akademika V. N. Sukačeva). — K a s e s a 1 u H. P.: Utjecaj trave na nicanje borova sjemena. — Gaelj A. G., Voronkov N. A.: Specifičnosti pošumljavanja pijesaka u stepnoj zoni SSSR. 7 — 1965. Molotkov P. I.: Prorede bukvika. — Fiziološke izmjene u podmlatku omorike obične nakon sječe. — P o dzoro v N. V.: Utjecaj zračne zadimljenosti na kvalitet borova sjemena. — Naj denov a C. V.: O ubrzanju sklapanja topolovih kultura. LESNICKY ČASOPIS — Prag 1 — 1965. Šaly R., Obr F.: Primjedbe ka pretvorbi niskih šuma i k problemu čistih kultura omorike obične u ČSSR. — Mra z K.: Godišnji tok sadržaja nitrata u tlu s obzirom na rast topole. — Š m e 1 k o Š.: Istraživanja o veličini debljinskog prirasta stabala u ovisnosti o nagibu tla. — S i m a n č i k F.: Klijavost raznih sjemenih vrsta četinjača s obzirom na brzinu kojom tone u vodi. taljnije Sum. list br. 3—4/1964. str. 107) opisuje u ovom članku upotrebu specijalnog magnetofona u službi uređivanja šuma, pri opisu sastojina, snimanju, inventarizaciji itd. Nema sumnje da su moderne metode jeftinije i praktičnije pa će im stare metode morati ustupiti mjesto. Dušan Klepac 2 — 1965. Bludovsky Z.: Korisni efekat sredstava uloženih u šumarstvo. — Parže z J.: Upotrebljivost Schwappachovih tablica (1902) za određivanje drvne mase mladih sastojina omorike obične. 3 — 1965. Hruzik L.: K razvitku nauke i tehnike u šumarstvu. — Do ud a V.: Mogućnost iskorišćavanja mašina za otkoravanje u šumi. 4 — 1965. Zasmeta V., Knop J.: Dvadeset godina sumoprivrede u oslobođenoj Čehoslovačkoj. — Vincen t G., Fe r F.: Hibridi evropskog i japanskog ariša na pokusnoj površini u Šumskom gospodarstvu Litovel (CSSR). — H o 1 u bči k M.: Prirodna obnova goleme jele i balkanskog borovca u Kysihyblu. 5 — 1965. Zasmeta V.: Za dalji razvitak lovstva u ČSSR. — Sykora F.: Sadašnje stanje i razvojne perspektive lovstva u ČSSR! — Dvoraček J.: Pitanje uzgajanja zečeva u ČSSR. — Tere n Š.: Rijetke vrste naše lovne divljači. — R užička V.: Kinologija u ČSSR. — Kotrly A.: Zaključci naučne konferencije o zaštiti šume i poljoprivrednih kultura od šteta koje uzrokuje divljač. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 5. knj. — 1965. Treba navrijeme obnoviti sastojine. — Mar ino v M.: Za visoku produktivnost gospodarenja u našim hrastovim šumama. — Vačovski H., A n- d o n o v A.: Neke osobitosti rasta omorike obične u ovisnosti o klimatskim uslovima. — Vasile v K.: Utjecaj nadmorske visine i ekspozicije na rast kultura običnog i crnog bora. — T o m o v K.: Rast i produktivnost topole P. bachelierd. — N e r i z o v C: Putovi k povećanju proizvodnje mesa i poboljšanju ishrane šumskih radnika. 6. knj. — 1965. Gančev A., Zelev I.: Prirodne hibridne sorte između Q. sessiliflora i conferta. — K o e v D.: Dvoetažno smolarenje. — Beljakov P.: Nova metoda za izračunavanje drvne zalihe u NjDR. LESNICKA PRACE — Prag 1 — 1965. Steffe l V.: Pravovremena likvidacija drvne mase poslije kalamiteta |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— odgovorni je zadatak svih zaposlenih u 3 — 1965. Bludovsk i Z.: Produbljišumarstvu. — Navrati l S.: Podaci o vi- vanje ekonomskog rukovođenja u šumorusnom mozaiku topola. privredi — Novotn y V.: Naučna orga 2 — 1965. Novotn y M.: Matematske nizacija rada u šumarstvu, metode pomažu kod dislokacije proizvod-4 — 1965. Po spiš il B.: Razvitak šunje. — Pfeffe r A.: Rekreacija i šumo- moprivrede u posljednjih 20 godina i dalje privreda. perspektive tog razvitka. Đ. K. OBAVIJEST Na Šumarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu obranili su doktorsku dizertaciju: 30. III 1965. dipl. inž. Pavle Vujić, saradnik Zavoda za topole u Novom Sadu pod naslovom: »Prilog poznavanju Melampsora na crnim topolama u Podunavlju i njihova osjetljivost prema ovoj bolesti« 26. .V 1965. dipl. inž. Dražen Cestar, službenik Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu pod naslovom: »Prirast smreke u šumama gorskog predplaninskog područja Hrvatske« Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu diplomirao je: 27. II 1965. dipl. inž. Mate Huljev s radnjom: »Elektroprivreda na Kršu kao specifičan i kompleksan vodoprivredni problem « Našim doktorima nauka odnosno drugu ekonomisti drugarske čestitke. Pere ŠESTI SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES Kongres će se održati u Madridu, a trajat će od 6. do 18. lipnja 1966. Program je rada ovakav: Nedjelja 5. VI — cio dan registracija. Jezici saobraćanja su: engleski, francuski i španjolski. Za svo vrijeme Kongresa bit će otvorena šumarska izložba i to od 9—21h. Ponedjeljak 6. VI — Svečano otvaranje, koje traje od 10—13 h, a nakon toga od 17—20h je generalna sjednica na kojoj će se tretirati tema: Uloga šumoprivrede u svjetskoj ekonomici. Utorak 7. VI — Prva plenarna sjednica sa općom temom: Tendencije i usklađi vanje šumskog fonda sa potrebama na drvu. Srijeda 8. VI — Tehnički odbori: I. Tehnika pošumljavanja i oplemenjivanje drva. II Zaštita šuma. Četvrtak 9. VI — Slobodan dan. Izlet po volji (Toledo ili Centralni plato). Petak 10. VI — Tehnički odbori: III. Metode uređivanja šuma i uzgoj. IV. Isko rišćavanje šuma i transport. Subota 11. VI — Druga plenarna sjednica sa glavnom temom: Planiranje i isko rišćavanje drvnog potencijala. Nedjelja 12. VI — Slobodan dan ili izleti po volji. Ponedjeljak 13. VI — Tehnički odbori: V. Faktor čovjek u šumoprivredi. VI. Pro blemi šumarstva, napose u tropima. Utorak 14. VI — Treća plenarna sjednica sa temom: Elementi razvitka šumopri vrede. Srijeda 15. VI — Tehnički odbori: VII. Drvarske industrije. VIII. Nacionalni par kovi, rekreacija i divljač. Četvrtak 16. VI — Četvrta plenarna sjednica sa temom: Financiranje šumopri vrede i razvitak drvarvarske industrije. Petak 17. VI — Tehnički odbori: IX. Utjecaj šuma na klimu, tlo, vodu, izvore i čovjeka. X. Ekonomika i statistika šumarstva. Subota 18. VI — Rezolucije i preporuke. Oproštajni banket. Đ. K. 378 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO ZAGREB ZAGREB, Kosirnikova ab. iza broja 35 — telefon br. 573-838 i 573-488 prodaje ov e SADNICE: Starije od Red. 3 god. 3 god. Opaska br. Vi sta hiljada 1. Borovac (P. str.) 300 15 školovan 2. Bor obični (P. sil.) 6 4 školovan 3. Bor crni (P. nig.) 50 32 4. Pačcmpres (Ch. L. ) 3 stablašice 5. Smrekuša (T. oc.) — 4 stablašice 6. Tuja golema — 7.3 stablašice 7. Kavkavska jela — 1 stablašice 8. Smreka 600 400 neškolovane školovane stablašice 9. Sekvoja golema — 1 stablašice 10. Močvarni ariš (Ta x. dist.) 0,5 0.5 školovan i stablašice 11. Zelena duglazija (Pseud. vir.) 14 2 školovane i stablašice 12. Bagrem 74 jednogod. i dvogod. 13. Jasen am. 100 10 14. Jasen domaći i 00 — 15. Kesten pit. 3 — školovan 16. Lipa malol. 4 I! 17. Platana 10 6 18. Topola 1-214 21 — 19. Topola reg. 13 — 20. Razne druge vrste bjelo-razni rariteti gorice, grmlja, cvijeće 4 G cijepljenih stablašica Isporuka i pakovanje sadnica po dogovoru. Cij ine umjerene. Kvalitet sadnica odličan . ISPRAVAK U Š. L. 5 6-1965. nalazi se kriva paginacija, pa molimo da se stave ovi brojevi: — mjesto stranice broj 206, treba staviti br. 208; — mjesto stranice broj 208, treba staviti br. 206. OBAVIJEST SURADNICIMA! Da bi posebni otisci (separati) bili j"eftiniji, jedini je način,-da se ne izdvajaju iz sloga, nego štampaju zajedno s ostalim sadržajem, a onda isijekü i uvezu sa ponekom stranicom tuđeg članka. Potpuno odvojeni separati dvostruko su skuplji. Radi toga molimo drugove suradnike Š. L. da na čelu poslanog rukopisa označe da li žele separate i koje od ove dvije varijante. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 106 <-- 106 --> PDF |
DRUGOVIMA, SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA 1. Sadržaj svakog članka ili napisa treba odgovarati zadacima časopisa, da donese nešto nova sa područja nauke ili tehnike, prikaže novo metode ili da u bilo kom obliku posluži progresu šumarstva. 2. Obim radova u pravilu ne smije prelaziti 10 do 15 štampanih stranica (a to je 15 do 20 stranica rukopisa s proredom). Članci neka budu pisani sažeto i stvarno, opširna izlaganja sadržaja i isrepne uvode valja izbjegavati. Naslovi članaka neka ne budu razvučeni. Radove. koji ne budu odgovarali ovim postavkama, a ako im je sadržaj inače vrijedan, moći će se štampati nakon potrebnog skraćenja. 3. Ka kraju svakog članka treba donijeti kratak Zaključak iz kojeg se jasno razabire sadržaj i rezultati rada. U pravilu, opseg njegov neka no prelazi polovinu do najviše cijelu stranicu rukopisa. Takav će Zaključak moći poslužiti i kao Rezime za prijevod na strani jezik. 4. Manuskripti trebaju biti osposobljeni za štampanje, pisani mašinom sa proredom i to samo na jednoj stranici. Citati literature u tekstu navode se imenom autora sa dodanom godinom u zagradi, a na kraju članka donosi se popis literature alfabotskim redom. Knjig e se navode prezimenom i početnim slovom imena autora, naslovom, izdanjem, mjestom naklade i godinom. Članci u časopisim a osim toga i brojem sveska ili godišta i početnom i završnom stranicom članka. 5. Predložene fotografije i grafikoni moraju biti jasni, uredni i gotovi za reprodukciju (fotografije na papiru visokog sjaja) a tumač slikama priložen na odvojenom listu, numeriran kao i slike. Manjkavo izvedeni grafikoni neće se moći upotrijebiti ili će se dati prerisati na trošak autora. 6. Tabele sa puno cifara svakako napisati tušem na pauspapiru, da bi se mogli izraditi klišeji (jer je to jeftinije i brže nego slaganje na slagaćem stroju). 7. Istovremeno sa poslanim člankom autor treba da naruči potreban broj separata (ako to želi) i označi na čiji će se trošak štampati, a također označiti i broj svog žiro-računa. Uredništvo š ; i V,R3KI L ST — glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i u. .ništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-181-608-359 — C : šnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci 1 OJO dinara, studenti i đaci 400 dinara: Inozemstv o 7.500 dinara (10 USA dolara) — Tisak : Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |