DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 10 <-- 10 --> PDF |
SKRAĆENJE RADNOG TJEDNA U ANKETIRANIM PODUZEĆIMA ŠUMARSTVA, DRV. INDUSTRIJE I INDUSTRIJE CELULOZE I PAPIRA Prof. đr ing. BRANKO KRALJIĆ, Zagreb SADRŽAJ Uvod Šumarstvo Opći zaključci za šumarstvo Drvna industrija Opći zaključci za drvnu industriju Industrija celuloze i papira Opći zaključci za industriju celuloze i papira Konačni zaključak IZVORI RESUME UVOD Jugoslavenski zavod za produktivnost (Beograd) anketirao je između poduzeća određenih za pokusno skraćenje radnog tjedna i: 2 šumsko-privredne organizacije: »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, »Šumsko gazdinstvo« — Sr. Mitrovica; 7 drvno-industrijskih poduzeća: »Savinja« — Celje, »Preduzeće za impregnaciju i preradu drveta« — Ćićevac, »Drava« — Osijek, »2i2 julij« — Idrija, »Stol« — Kamnik. »S. Geli« — Đakovo, »Vetnić Nikola« — Osijek; 8 poduzeća za celulozu i papir: »Tovarna lesovine in lepenke« — Ceršak, »Združene papirnice« — Ljubljana,, »Viskoza« — Loznica, »Fabrika celuloze i viskoze u izgradnji« — Banja Luka, »Đuro Salaj« — Videm-Krško, »Papirnica Količevo« — Količevo, »Tvornica sulfatne celuloze i natron papira« — Maglaj, »Ivica Lovinčić« — Zagreb. * Ova je studija sastavljena po zaduženju primljenom od Komisije za produktivnost rada Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije. Na »Savjetovanju o problemim.a prelaska na 42-satni radni tjedan u privrednim organizacijama«, održanom u Beogradu 21—22. VI 1965. — autor je pred plenumom dao kratki usmeni izvod iz ove studije 21. VI 1965., a pred sekcijom za šumarstvo, drvnu industriju i industriju caluloze i papira dao je iscrpniji usmeni izvod iz ove studije 22. VI 1965. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Za ta poduzeća dat ćemo kratak prikaz njihovih problematika pri skraćenju njihova radnog tjedna i pokušati da izvučemo pouke u saznanju kojih su se glavnih karika prihvatila tom prilikom za ostvarenje skraćenog radnog tjedna i do kojih su rezultata u toj akciji došla. Vjerujemo da će nam ujedno biti moguće na koncu kritički se osvrnuti na iskorištene putove aktiviranja skrivenih rezervi u tim poduzećima te istaknuti i druge putove koji zasad nisu uopće ili nisu dovoljno iskorišćivani u tu svrhu. Sve to trebalo bi poslužiti drugim analognim poduzećima kao podstrek za smioniju analognu akciju na njihovu području i kao podsjetnik na glavne karike koje pritom vjerojatno i ona trebaju u toj akciji iskorišćivati. ŠUMARSTVO 1) »Gozdno gospodarstvo« — Maribor prešlo je 1. I 1964. od nominalnog 48-satnog na nominalno 42-satno tjedno radno vrijeme; od tada radnici rade nominalno diferencirano zimi 6 sati dnevno, a ljeti 10 sati dnevno — u godišnjem prosjeku 7 sati dnevno. Gospodarstvo tvrdi da je faktično ostvarilo navedeno skraćenje tjednog radnog vremena pri nesmanjenom ukupnom učinku. Ono upozorava da se kao glavno pokazalo — što bolje iskorišćivanje radnog vremena. Da bi se postiglo, kao i ostvarilo što bolje iskorištenje oruđa za rad — gospodarstvo je ostvarilo podučavanje radnika na njihovim radnim mjestima i u vlastitom izobraznom centru. Ističe da je uvođenjem potrebnog broja motornih pila povećalo odnosni efekt uz manji broj radnika u skraćenom radnom vremenu. Napominje da je ostalo još nedovoljno mehanizirano iznošenje drva od panja do pomoćnih stovarišta — ali da je to moguće rješavati samo postupno dugom odnosnom investicijskom politikom tog gospodarstva. — Poduzeće je prije prelaska na skraćeno radno vrijeme bilo izradilo odnosni stručni elaborat: elaborat je bio predmet diskusija pred kolektivima svih ekonomskih jedinica koji su se u potpunosti s njime složili i proveli ga u djelo bez ikakvog pokusnog razdoblja. Izvan te akcije u elaboratu i u stvarnosti ostao je samo pogon građevinarstva tog gospodarstva. Održavanje oruđa za rad iza skraćenja radnog tjedna nije se mijenjalo. Gospodarstvo i nadalje upotrebljava statističke norme, ali ne grupne već individualne, vodi evidenciju o njihovom individualnom ispunjavanju, koje se kreće cd 102 do 128%, tj. prosječno oko 116%. Ono vodi mjesečnu evidenciju troškova, i to u pogonima po radnim mjestima i radnim operacijama, a u upravi gospodarstva po pogonima. Momentalno u gospodarstvu ima 6% manje radne snage nego u trenutku prelaska na skraćeno radno vrijeme, ali još uvijek se računa da ima oko 27 radnika previše, što će se riješiti ljeti god. 1965. Obračun po ekonomskim jedinicama uveden je već 1962. a usavršen 1963. te ima za posljedicu ostvarivanje planova gotovo po planskim podacima i uključenje kolektiva ekonomskih jedinica u istinsko gospodarenje. Osobni dohoci fizičkih radnika ostvaruju se po radnim učincima, a ostalih po vremenu rada — no u X mj. 1964. uvedena je raspodjela po kompleksnom učinku u jednom pogonu, pa će se skorih mjeseci protegnuti kao vrlo stimulativna na sve druge pogone gospodarstva. Glavna mjera da se radno vrijeme još bolje iskoristi za efektivni rad — sastoji se u pripremanju dobre prehrane i boravišta u blizini radilišta, odnosno u organiziranom svakodnevnom transportu radnika od njihova doma do radilišta i obratno; jedno ili drugo dosad se ostvarilo za oko 65% radne snage u gospodarstvu, a daljnje ostvarivanje traži znatna ulaganja. Za prelazak na skraćeno tjedno radno vrijeme nisu bila potrebna gospodarstvu nikakva dodatna financijska sredstva. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada se radilo nominalno 48 sati tjedno i godinu 1964. kada se radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.: — da je netto produkt porastao na indeks 176, prosječno angažirana osnovna sredstva tek na 132 a obrtna sredstva dapače opala na indeks 71, dok je broj ukalkuliranih radnih sati porastao samo na indek s 111 pa je isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks 166; — uz to je čisti prihod II porastao na indeks 211, fondovi gospodarstva na 291 uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj e n a indek s 155, fizičkog obujma ukupne proizvodnje 167 i vrijednosti ukupne proizvodnje po vlastitim cijenama na 167 a po prodajnim cijenama na 169; pritom je indeks ukupnog prihoda narastao na 185; — ukupna akumulacija narasla je na indeks 149; — iako tehnička opremljenost po radniku nije porasla, obujam proizvodnje po radniku po baznim cijenama, odnosno globalna proizvodnos t živog rada, porasla je na indeks 138; — pri indeksu zaposlenih koji je porasao na 113 i raspoloživo m fondu radni h sat i koji je porasao tek na 102, indeks izgubljenih radnih sati porasao je tek na 101 a indeks prekovremenih radnih sati dapače opao čak na 88; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 99 (u čemu ostali opravdani izostanci na 77, a neopravdani čak na 70) dok je indeks izgubljenih sati pri radu porasao nažalost ali samo na 105 (zbog povećanog odmora, iako su se ostali prekidi smanjili na 94); ovdje trebamo istaknuti da je u šumarstvu bez posebnog istraživačkog rada upravo nemoguće snimiti podatke o iskorištenju radnih sati, jer se bez istraživanja ne može utvrditi čak ni ukupan broj sati provedenih na radu; — nažalost, pri svemu tome skratilo se je vrijeme iskorištenja oruđa za rad na indeks oko 85,0/o; gospodarstvo tvrdi da to nije važno već je važno da se oruđe za rad iskoristi za određeni sječni zadatak i dati zadatak šumsko-kulturnih radova; s ekonomskog gledišta mi to mišljenje ne dijelimo već smatramo da treba nastojati, gdje je to moguće, organiziranjem dopunskih smijena, nabavkom dodatnog priključnog oruđa i si., povisiti stupanj iskorištenja oruđa za rad — što će omogućiti relativno veću mehanizaciju, odnosno ostvarenje istog stupnja mehanizacije manjom količinom (vrijednošću) oruđa za rad! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA NP — BLD gledišt a ( = ij. ukupna akumulacija, a to znači US US netto produkt minus brutto lični [osobni] dohoci, kroz utrošena sredstva) opala je na nivo indeksa 75,5 , a ona s gledišta privredne or- APO ganizacij e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz tro- Tp škovi poslovanja) narasla je na nivo indeksa 123,3; pritom ističemo da APO sadrži čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma umjesto samo 286 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 13 <-- 13 --> PDF |
onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu (biološku i tehničku) reprodukciju te u god. 1964. sadrži i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini šumarstvo bilo oslobođeno; prema tome, indeks prvog pokazatelja opao je a drugog narasao vjerojatno u vezi s rastenjem tzv. amortizacije za regeneraciju šuma koja nije bila obuhvaćena u UA a bila je obuhvaćena u APO te u vezi sa iznosom doprinosa iz dohotka koji je u god. 1964. zbog navedenog oslobođenja znatno povećao APO; cijene, tarifesnaga novca nije ovdje bila konstantna; pokazatelji pokazuju ipak dosta tačno ekonomičnost, jer iako u nazivniku ne sadrže ukalkulirane brutto osobne dohotke (tj. čitavu cijenu koštanja) oni su u brojniku isključili ostvarene brutto osobne dohotke; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA NP — BLD društvenog gledišta ( = tj. ukupna akumula- S S čija, a to znači netto produkt manje brutto osobni dohoci, kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na nivo indeksa 112,3 a s g 1 e- APO dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred- S ne organizacije kroz prosječno angažirana poslvna sredstva) narasla je na nivo indeksa 175,3; pritom također ističemo da UA i APO sadrže i promjene cijena, tarifa i snage novca te APO čitavu tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma (umjesto samo onaj dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju) te god. 1964. i iznos doprinosa iz dohotka od kojeg je u toj godini šumarstvo bilo oslobođeno a prosječno angažirana poslovna sredstva ne sadrže ona specifična tj. vrijednosti šumskih sastojina, odnosno osnovne drvne mase u njima, ni cijene šumskih zemljišta! Navodeći osam stavaka koji tumače osam interesantnih logičnih nizova pokazatelja koje smo izabrali od onih mnogobrojnih koje u smislu metodike Jugoslavenskog zavoda za produktivnost (Beograd) daje svaka pa i ova konkretna anketirana privredna organizacija — željeli smo omogućiti donošenje objektivnijeg zaključka, pa i ocjene o uspjehu prelaska date privredne organizacije na skraćeno tjedno radno vrijeme. Pritom smo neke pokazatelje odštampali spacionirano , da bi time istakli njihovu važnost kao temelj za prosuđivanje relativnog nivoa ostalih pokazatelja u istoj stavci ili u susjednim stavkama, ili da bi time jednostavno istakli njihovu važnost za odnosnu ekonomsku analizu. Pritom smo dali niz općih metodoloških objašnjenja, koje nećemo ponavljati pri obradi slijedećih privrednih organizacija u ovom radu, iako su i za njih jednako važna; osim toga pritom smo dali i niz konkretnih objašnjenja koja se odnose na oblast šumarstva uopće ili posebno na konkretnu šumsko-privrednu organizaciju. Sve to što smo naveli u ovoj stavci ne smije se nikako smetnuti s uma prilikom daljnjeg čitanja ovog rada! Zbog obrazaca, propisanih od strane Jugoslavenskog zavoda za produktivnost — nigdje se ne vidi koliko je bilo godišnje tzv. kišnih dana (kada radnici u šumi nisu mogli raditi a dobili su osobne dohotke na teret režijskih troškova), niti se vidi odvojen iznos i indeks tzv. amortizacije za regeneraciju šuma kao i to koliko od nje otpada na biološku proizvodnju (posebno jednostavnu a posebno proširenu) a koliko na tehničke investicije. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ipak iz svih podataka nedvojbeno se vidi, da je to gospodarstvo uz skraćeno radno vrijeme ostvarilo veći obujam proizvodnje i veći ukupni prihod i njegove elemente, i to uz veću proizvodnost rada, eventualno ekonomičnost (osim one s društvenog gledišta) i sigurno rentabilnost poslovanja! 2) »Šumsko gazdinstvo« — Sremska Mitrovica prešlo je 1. VII 1964. od nominalnog 48-satnog na nominalno 42-satno tjedno radno vrijeme; od tada radnici nominalno rade pet dana sedmično po 8 sati i svaku četvrtu subotu 8 sati — inače imaju subotu i nedjelju slobodne od rada. Tih dana odlaze svojim kućama (odmor, mijenjanje rublja, sređenje porodičnih problema, pribavljanje potrebne dokumentacije, i si.), udaljenim i do 10 km od radilišta. Inače im se na radilištima osigurava ishrana i boravak u radničkim nastambama ili se neznatnom broju radnika osigurava transport sa radilišta i natrag njihovim kućama. Gospodarstvo tvrdi da je faktično ostvarilo navedeno skraćenje tjednog radnog vremena. Ono upozorava da su se u odnosnoj akciji kao glavne pokazalo eve karike: — bolja organizacija rađa; — racionalnije iskorištenje radnog vremena; — bolje iskorištenje postojećih kapaciteta; — organiziraniji smještaj i ishrana radnika; — sistem unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka; — postavljanje vlastitih radionica za brži i ejikasni popravak oruđa za rad (mehanizacije); — uvođenje odnosno povećanje obujma mehanizacije. Poduzeće je prije prelaska na skraćeno radno vrijeme putem njegovih stručnih službi izradilo odnosni elaborat, izvršilo pripreme, pa i provelo niz mjera — a istodobno provelo je u vezi sa svime time i diskusije na svim nivoima radničkog samoupravljanja; pritom su kolektivi ekonomskih jedinica bili uglavnom jednodušni — jedino su imali različite stavove u odnosu na načine iskorišćivanja radnog vremena. Na skraćeno radno vrijeme prešlo se na svim pogonima odjednom — bez ikakva pokusnog razdoblja. Pritom se usavršila odnosna evidencija, propisana uz skraćenje tjednog radnog vremena. — Nakon prelaska na skraćeno radno vrijeme faktično su se počeli potpunije obavljati radovi na sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata a djelomično i oni transporta — mehanizirano. To je omogućilo suzbijanje dotadašnjeg nabijanja cijena usluga od strane privatnih kirijaša i veću neovisnost o godišnjoj sezoni. Analizom tržišta te odnosnih cijena prodaje i koštanja utvrdilo se da je proizvodnja nekih manjevrijednih šumskih drvnih sortimenata u datim uvjetima nerentabilna — pa se prekinulo njihovu daljnju proizvodnju. Pored tog efekta ekonomske pripreme proizvodnje, gospodarstvo je poboljšalo operativnupripremu sječe i izrade drvnih sortimenata motornim pilama time što je pravodobno na samom radilištu osiguralo gorivo, dovoljan broj lako lomljivih rezervnih dijelova i popravak motornih pila intervencijom mehaničara; da motorist ne bi dangubio prilikom obaranja stabala, prethodno je prilaz i prostor oko sječnih stabala očišćen od šiblja i drugih smetnji. Da bi sredstvima transporta povećao kapacitet kao i povisio stupanj iskorištenja njihova kapaciteta — nabavljen je niz priključaka uz mehanizirano vučno sredstvo, npr. šumska kliješta, saone, prikolice i si. — tako da se očekuje za 13,9% veći njihov efekt od onog ranije, iako se fond radnog vremena radnika pa i njihova korištenja skraćenjem tjednog radnog vremena smanjio! Da bi se radno vrijeme što bolje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 15 <-- 15 --> PDF |
iskorišćivalo i što uspješnije prebacivale radne norme — gospodarstvo je u zajednici sa Institutom za naučna istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji (Beograd) proučavalo radna vremena i pokrete pri sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata, pronalazeći optimalan broj radnika u radnoj brigadi i služeći se sistemom grupne proizvodnje. Da bi smanjilo škart drvnih sortimenata, koji se do nedavno pojavljivao prilikom predaje drvnih sortimenata industrijskim poduzećima — gospodarstvo je ostvarilo zaštitu drvnih sortimenata kemijskim tretiranjem u cilju suzbijanja jitopatoloških i entomoloških štetočina. Pri izradi šumskih drvnih sortimenata pooštren je kriterijum i raskrajanja i izrade. Uvođenjem mehanizacije u sječu, transport (80% vrše traktori) i šumsko-kulturne radove — stvorili su se uvjeti za jačanje stalnog kadra šumskih radnika i njihovo intenzivnije okvalificiranje. Oko 95% radova na iskorišćivanju šuma, uzgoju šuma i u rasadnickoj proizvodnji je normirano, pa se ti radovi plaćaju po radnom učinku, a u posljednje vrijeme i poslovođe se plaćaju prema obujmu izvršenih radova, pa se tek preostalo osoblje plaća po radnom vremenu; razumljivo, sve su to mjerila unutrašnje raspodjele ostvarenih osobnih dohodaka gospodarstva koje ima računovodstvo, pa i evidenciju troškova, te obračun po ekonomskim jedinicama. Gospodarstvo je dostavilo niz obrazaca s podacima za godinu 1963. kada se radilo nominalno 48 sati tjedno i čitavu godinu 1964. kada se u drugoj polovici radilo nominalno 42 sata tjedno. Iz njih se vidi npr.: — da je netto produkt porasao na indeks 110, a prosječno angažirana sredstva čak na 148 i obrtna sredstva na 111, dok se broj radnika smanjio n a indek s 93 iako je u drugoj polovici godine radio manji broj sati — što je omogućilo da isplaćeni čisti osobni dohodak naraste na indeks 129; — uz to je čisti prihod II porasao na indeks 110, fondovi gospodarstva na 113 uz porast fizičkog obujma ukupne proizvodnje na indek s 123, smanjenje fizičkog obujma realizirane i naplaćene proizvodnje na indeks 97, a porast vrijednosti ukupne proizvodnje i prometa po prodajnim cijenama na 111; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 107; — ukupna akumulacija je narasla na indeks 110; — tehnička opremljenost po radniku porasla je na indeks 120, a obujam proizvodnje u m:i po radniku pa i globalna proizvodnost živog rada n a 133; — pri indeksu zaposlenih koji je opao na 93 i raspoloživom fondu radni h sat i koji je opao na indeks 87, indeks izgubljenih radnih sati opao je tek na 94, ali je indeks prekovremenih radnih sati opao čak na 1,4; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsutnosti s rada opao je na 93 (u čemu, nažalost, onaj zbog bolovanja čak je porasao na indeks 134 [zbog lošeg vremena] i onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka na indeks 103 [nerazumljivo zbog čega] dok indeks izgubljenih radnih sati pri radu, razumljivo, nije utvrđen — pored preduzetih navedenih djelomičnih istraživanja — ali je ipak navedeno da je zbog samog čekanja izgubljeno u god. 1964. 2.333 radna sata — što čini nešto više od oko 1´% ukupnog raspoloživog fonda radnih sati! Na kraju godine 1964. još uvijek utvrđuje se višak od 17 radnika (u baznoj godini 55) kojeg se gospodarstvo treba riješiti u daljnjim godinama; 289 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— pri svemu tome, u vezi s onim što smo naprijed naveli, uspjelo se kapa citete oruđa za rad iskoristiti bolje, na nivou indeks a 113; to je vrlo značajan uspjeh, kada se uzme u obzir skraćeno radno vrijeme radnika pa i skraćeno pogonsko vrijeme oruđa za rad (strojeva) te nepribjegavanje povišenju koeficijenta smjene (smjenosti)! tome je pridonijelo bolje organiziranje popravaka, rezervni dijelovi, novo priključno oruđe, bolja organizacija rada, i si.! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla US je na nivo indeksa 109,8 , a ona s gledišta privredne organi- APO zac i j e ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi po- Tp slovanja) narasla je na nivo indeksa 144,2; pritom napominjemo isto što smo na odnosnom mjestu naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s razlikom koju ćemo istaknuti pri komentiranju slijedećih pokazatelja rentabilnosti! ističemo, da je poslije skraćenja radnog vremena šumsko- privrednoj organizaciji uspjelo — i pored znatnog povišenja nivoa osobnih dohodaka i poskupljenja utrošenih sredstava — sniziti cijene koštanja svih drvnih proizvoda za oko 3—40% osim trupaca za piljenje i ogrjevnog drva mekih listača te rudničkog drva koje su porasle za 10,55%, 89,65% i 10,67%, a prodajne cijene održale su se za šumske drvne Sortimente na istom nivou — osim one celuloznog drva koje su se snizile za 22% i ogrjevnog drva tvrdih listača koje su narasle za 12,50%! — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno S angažirana poslovna sredstva) opala je na nivo indeksa 77,4 , a o n a s APO gledišta privredne organizacije ( tj. akumulacija pri- S vredne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) neznatno je opala na nivo indeksa 98,1; pritom također napominjemo isto što smo naveli na odnosnom mjestu za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor, s razlikom što ovdje, čini se, akumulacija UA i APO ne sadrži tzv. amortizaciju za regeneraciju šuma (ni cijelu, ni onaj njezin dio koji se odnosi na proširenu reprodukciju) — što ima stanovit utjecaj na već navedene pokazatelje kako ekonomičnosti tako i rentabilnosti! Ni to gospodarstvo ne daje podatke o tzv. kišnim danima, ni odvojene podatke o tzv. amortizaciji za regeneraciju šuma — u smislu onog što smo naveli za »Gozdno gospodarstvo« — Maribor. Ipak iz svih podataka nedvojbeno se vidi, da je i to gospodarstvo uz skraćeno radno vrijeme radnika ostvarilo veći obujam proizvodnje te veći ukupni prihod i njegove elemente, i to uz veću proizvodnost rada i ekonomičnost ali manju rentabilnost poslovanja. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Opći zaključci za šumarstvo Opisu problematike i uspjeha u vezi sa skraćenjem radnog tjedna u navedenim dvjema šumsko-privrednim organizacijama — dali smo ovdje izuzetno više mjesta, jer — koliko je nama poznato — u čitavoj Jugoslaviji dosad su pošle na put skraćenja tjednog radnog vremena u šumarstv u samo te dvije šumsko-privredne organizacije i »Šumsko gospodarstvo« — Sisak; problematiku i uspjehe s tim u vezi potonjeg gospodarstva, između ostalog prikazali smo u našem napisu »Uvjeti i problematika uvođenja 42-satnog radnog tjedna radnika u šumsko-privrednim organizacijama i poduzećima za preradu drva« u Šumarskom listu broj 9—10, Zagreb, 1964., str. 365—418. Kako smo ondje naglasili, pri rješavanju te problematike u šumarstvu treba imati na umu: — da se tjedno radno vrijeme ne treba skraćivati u onim šumsko-privrednim organizacijama, gdje vladaju takvi klimatski uvjeti i uvjeti odijevanja, zaštite, smještaja i prehrane radnika — da ima godišnje u inače radnim danima toliko tzv. kišnih dana (kada nije moguće raditi u šumi) — do se ni dosad nije radilo više (već eventualno manje) od prosječno u godini 42 radna sata tjedno! to ne znači da se u takvim uvjetima ne treba poduzeti sve da se podigne proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja — upravo naprotiv! — da će zasad biti vrlo teško postignuti da šumski radnik radi u godišnjemprosjeku faktično 7 sati u radnom danu; to stoga, jer početak i završetak dnevnog rada svih radnika koji dolaze iz svojih sela dnevno na šumska radilišta i rade vlastitim alatom ili sa sobom nose društveno oruđe za rad — pa njime rade rastureno širom prostranih šumskih radilišta uz relativno malobrojne šumske poslovođe, dakle i preskupu eventualnu evidenciju tih vremena —- ovisi uglavnom samo o njihovoj volji, koja može biti pod znatnim utjecajem zasad relativno niskih osobnih dohodaka u našem šumarstvu; zbog toga, pored propagande, te povišenja nivoa osobnih dohodaka i proizvodnosti živog rada — sigurno je, da će tek onda kada se u svim ostalim privrednim oblastima faktično skrati radno vrijeme — i šumski radnik usvojiti jednako analogno radno vrijeme! — da je zbog navedenog teško pratiti radno vrijeme, pa i proizvodnostživog rada pri šumskom radu, a i u čitavoj šumsko-privrednoj organizaciji; konkretniji uvid mogu pružiti faktično samo posebna istraživanja; — da je u šumarstvu moguće uz stanoviti napor povisiti prosječni koeficijent smjene (smjenosti), a da postoje znatne još nedovoljno iscrpljene mogućnosti u odnosnom obrazovanju šumskih radnika i poslovođa pa i tehničara i inženjera — koje bi imale za posljedicu organiziranje uspješne službe (tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i operativne) pripreme proizvodnje, uspješnog materijalno-tehničkog snabdijevanja, efikasnog održavanja oruđa za rad (remontna djelatnost), njihovog pravilnog udešavanja i racionalnog iskorišćivanja, bolje organizacije radilišta i radnih mjesta, toka rada pa i radnih pokreta, radnih ekipa i brigada, lančanog sistema rada, i dr.; — da u šumarstvu treba podatke ostvarenja uvijek upoređivati u načelu sa analognim planskim podacima, jer se radilišta pa i njihovi uvjeti a to znači normativi radne snage, materijala i oruđa za rad (obratno-proporcionalno: kapaciteti) te troškova svake godine pa i u toku godine mijenjaju; tek u slu291 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 18 <-- 18 --> PDF |
čaju, ako se ne raspolaže pouzdanim planskim podacima, potrebno je upoređivanje vršiti s nekim minulim razdobljem (kao baznim), vodeći ipak pritomračuna o promjenama uvjeta rada. U ovdje navedenim dvjema šumsko-privrednim organizacijama vidjeli smo odnosnu problematiku, glavne karike koje su iskorištene za aktiviranje njihovih sakrivenih rezervi te odlične ekonomsko-financijske uspjehe koje su one postigle pri skraćenom radnom vremenu! Da bi sustavno prikazali ekonomsko-financijske pokazatelje redom i povezano onako kako smo to učinili u našim kratkim analizama tih pokazatelja — sastavili smo priloženu tablicu i u nju uvrstili pokazatelje istim redom kako su u načelu bili navedeni u našim kratkim analizama! U istu tablicu naknadno ćemo unijeti i ekonomsko-financijske pokazatelje anketiranih i u ovom radu analiziranih poduzeća drvne industrije te industrije celuloze i papira. Iz te priložene tablice može se dobiti kratak pregled postignutih rezultata prilikom skraćenja radnog vremena u svim gospodarstvima i poduzećima kojima se u ovom našem radu bavimo! Iz pokazatelja u navedenoj tablici vidi se, da uspjeh šumskog gospodarstva koje smo naveli pod rednim brojem 1) u skraćenju radnog vremena, prema zahtjevima koje je za takve slučajeve odredilo naše privredno zakonodavstvo, možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom odliča n (5), a takav uspjeh šumskog gospodarstva koje smo naveli pod rednim brojem 2) možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom plu s vrl o doba r (4,5). Orijentacijsko svrstavanje u takve ocjene u analogiji detaljnije ćemo opisati pri ocjeni analognog uspjeha poduzeća industrije celuloze i papira, jer ih ima više i imaju različitije uspjehe u skraćenju radnog vremena. Navedena dva anketirana šumska gospodarstva, prema tome, skratila su njihovo radno vrijeme — sudeći prema ekonomsko- financijskim pokazateljima i zahtjevima našeg privrednog zakonodavstva — sa prosječnom orijentacijskom ocjenom 4,75. Upoređujući preporuke koje smo naveli u navedenom našem napisu — lako je utvrditi da su one dijelom primijenjene u dvjema konkretnim organizacijama, ali da preostaje još niz karika koje stoje na raspolaganju a u konkretnim slučajevima nisu bile iskorištene! Usprkos svim navedenim i drugim poteškoćama te eventualnim propustima — svijetli primjeri navedenih triju pionira uvođenja skraćenog radnog vremena u našem šumarstvu — trebaju nam stalno biti podstrek da i druge šumsko- privredne organizacije prema svojim uvjetima slijede njihove postupke i — uspjehe! DRVNA INDUSTRIJA 1) »Lesno industrijski kombinat »Savinja« — Celje prešao je 1. VII 1964. od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme. Glavne karike koje je pritom koristio jesu: bolje iskorištenje raspoloživog fonda radnih sati i porast proizvodnosti rada na tehničkom temelju. Pritom se poduzeće oslonilo na racionalizaciju rada. Ono je razradilo kratku analizu poslovanja uz skraćeno radno vrijeme, ali nije dostavilo odgovore na pitanja ankete, već samo ispunjene tražene obrasce. Prešavši na skraćeno radno vrijeme, ostvarilo je npr. ove rezultate: — netto produkt je porasao na indeks 148,1 , a prosječno angažirana osnovna sredstva čak na 161,0 ali obrtna sredstva samo na 102,4 , dok je j e bro j |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 19 <-- 19 --> PDF |
zaposlenih radnika porasao na indeks 114,7 ali je uz to isplaćeni čisti osobni dohodak mogao porasti na indeks 162,6; — uz to je čisti prihod II porasao na indeks 131,1 , fondovi poduzeća na 255,4 uz porast fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnj e n a 110,7 i fizičkog obujma ukupne proizvodnje na 123,0, a porast vrijednosti proizvodnje na 141,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 135,1; — ukupna akumulacija narasla je na indeks 141,8; — iako je tehnička opremljenost porasla po radniku na indeks 119,7 , obujam proizvodnje po cijenama iz baznog razdoblja po radniku, a to znači globalna proizvodnost živog rada, porasla je samo na 103,6; — pri indeksu zaposlnih koji je porasao na 114,4 i raspoloživo m fondu radnih sati koji je porasao samo na 100,1, indeks izgubljenih radnih sati opao je na 77,0 a indeks prekovremenih radnih sati porasao na 102,1; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada narasao je samo na 103,8 (u čemu ostali opravdani izostanci 157,2 a neopravdani izostanci samo 88,5) dok je indeks izgubljenih radnih sati pri radu opao čak na 50,5 (u tome prekidi rada dapače na samih 12,2); izgubljeni radni sati pri radu pritom nisu pouzdani, jer poduzeće o tome ne vodi evidencije, pa se pri analizi poslužilo planskim podacima! — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišt a ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) narasla US je na indeks 108,1, a s gledišta privredne organizacije APO ( tj. akumulacija privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) Tp narasla je na indeks 209,7; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno S angažirana poslovna sredstva) porasla je na indeks 111,8, a on a s g 1 e- APO dišta privredne organizacije ( tj. akumulacija privred- S ne organizacije kroz prosječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na indeks 217,3. Iz svega što smo naveli se vidi, da je kombinat »Savinja« uz skraćeno radno vrijeme ukupno i po radniku povećao fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje, ukupni prihod i njegove elemente, samo nije dovoljno povisio proizvodnost živog rada, iako je ipak postigao veću ekonomičnost i rentabilnost poslovanja. 2) »Poduzeće za impregnaciju i preradu drveta« — Ćićevac prešlo je od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. VIII 1964. Pritom se oslonilo naročito na uvođenje sistema unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka — pa i |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 20 <-- 20 --> PDF |
na racionalizaciju rada. Ono nije dostavilo odgovore na pitanja ankete nego samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarom. Do konca god. 1964., s obzirom na odnosno bazno razdoblje, postiglo je uz skraćeno radno vrijeme, prema 48-satnom radnom vremenu, ove rezultate, npr.: — netto produkt je opao na indeks 97,5 (iako je ukupni prihod porasao na 116,4); to se dogodilo uslijed toga što je reprodukcijski materijal poskupio za 26,3% (a ne zbog lošijeg poslovanja tog poduzeća); pritom su angažirana osnovna sredstva ostala na podjednakom nivou 100,5 ali se uspjelo sniziti obrtna sredstva na 88,7; istodobno, ukupan broj radnika n.e znatno je porasao na indeks 103,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci mogli su se ostvariti čak na nivou indeksa 162,4 u takvim uvjetima (zahvaljujući povećanom čistom prihodu II, do kojeg je došlo i zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa na dohodak usprkos tome što je porez na promet porasao za 15,7%); — uz navedene uvjete čisti prihod II porasao je na indeks 114,9 , fondovi poduzeća na 167,2 uz podjednaki nivo fizičkog obujma reazilizirane i naplaćene proizvodnje 100,8 i fizičkog obujma ukupne proizvodnje 99,7 , a nešto niži nivo vrijednosti proizvodnje 97,5; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 116,4; — uz navedene uvjete ukupna akumulacija opala je na indeks 73,4 (naročito zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala); — tehnička opremljenost po radniku zadržala se na tek nešto višem nivou 102,3 , a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, odnosno globalno proizvodnost živog rada, opala je na indeks 96,6 — u vezi sa skraćenim radnim vremenom (ipak, zbog toga što su se poslovna sredstva smanjila na nivo indeksa 93,2 , porasla je rentabilnost UP poslovanja oblika [ukupni prihod kroz prosječno angažirana poslov- S na sredstva] na indeks 124,9); — pri indeksu zaposlenih koji je opao na 95,1 (ne slaže se sa navodom indeksa 103,3 za broj radnika) i raspoloživom fondu radnih sati koji j e opa o n a 77,4, indeks prekovremenih radnih sati je opao čak na neznatni nivo 11,3; poduzeće nažalost nije dalo podatke koji se odnose na ukupno izgubljene radne satove kako one zbog odsustva s rada, tako i one pri radu; — kapaciteti oruđa za rad bili su podjednaki i jednako su se iskorišćivali kao i u baznom razdoblju (radi se o postrojenjima za impregnaciju); — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz utrošena sredstva) opala US APO je na indeks 65,3 , a s gledišta poduzeća ( tj. akumulacija Tp privredne organizacije kroz troškovi poslovanja) narasla je na indeks 112,6; |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja S UA društvenog gledišta ( tj. ukupna akumulacija kroz prosječno S angažirana poslovna sredstva) opala je na indeks 88,5 , a s gledišt a APO poduzeć a ( tj. akumulacija proizvodne organizacije kroz pro- S sječno angažirana poslovna sredstva) narasla je na indeks 149,9. Odatle se vidi, da je podatke tog poduzeća faktično trebalo očistiti od znatnih utjecaja promjena cijena te instrumenata i mjera privrednog sistema kao i dati detaljniji opis karika putem kojih su se aktivirale sakrivene rezerve poduzeća — inače se o njegovim rezultatima ne može donijeti pouzdan zaključak niti prosuditi da li je to poduzeće iscrpilo glavne mogućnosti podizanja proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti u datim uvjetima! Zasad možemo konstatirati iz analiziranih podataka jedino to, da je uz skraćeno radno vrijeme opala godišnja globalna proizvodnost živog rada po radniku te da je opala ekonomičnost i rentabilnost s društvenog gledišta, a da su narasle one s gledišta privredne organizacije — zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa na dohodak! Korištenje fonda radnih sati se poboljšalo, porasao je ukupni prihod, isplaćeni čisti osobni dohoci i fondovi poduzeća, a smanjio se netto produkt i ukupna akumulacija (zbog igre cijena te instrumenata i mjera privrednog sistema), a neznatno i ukupna vrijednost proizvodnje. 3) »Tvornica žigica „Drava"« — Osijek već od 1. VI 1962. radi 46,5 sati tjedno, a od 1. X 1964. prešla je na 42-satno tjedno radno vrijeme. Ona stalno radi u dvije smjene. Raspored radnog vremena je ovakav: pet dana tjedno po 8 sati za vrijeme od tri tjedna, a četvrti tjedan šest dana po 8 sati; na takav način tri tjedna uzastopce radnici imaju slobodnu od rada subotu i nedjelju — što naročito odgovara ženskoj radnoj snazi za završavanje kućnih poslova i si. Prva smjena radi od 6 do 14 sati, a druga od 14 do 22 sata — što odgovara, jer se inače rad od 22 do 6 sati smatra noćnim radom. — Prije prelaska na skraćeno radno vrijeme izvršene su analize mogućnosti i rezervi u iskorištenjuradnog vremena radnika i strojeva; pritom su razrađeni parcijalni projekti mjera, i to skraćenja vremena u toku rada za čišćenje strojeva te rada tri radnika na dva stroja na pojedinim radnim mjestima. Pokusno razdoblje trajalo je jedan mjesec, a redovni rad po skraćenom radnom vremenu dva mjeseca. Zatim se poduzeće vratilo na 46,5-satni radni tjedan, jer je moralo naglo povećati proizvodnju za 21% da bi zadovoljilo momentalni porast domaće potrošnje žigica; ono se pritom nije usudilo prijeći na tri smjene rada po 42-satnom tjednom radnom vremenu, jer bi se u slučaju ponovnog sniženja domaće potrošnje žigica našlo pred problemom otpuštanja novoprimljene radne snage. — Skraćenje radnog vremena na 42-satno tjedno prethodno se je prodiskutiralo na svim nivoima radničkog samoupravljanja tog poduzeća. Za izradu i ostvarenje projekta o prelasku na 42-satno tjedno radno vrijeme nisu bila potrebna dodatna financijska sredstva. — Prodajna cijena žigicama nije se mijenjala od 1. VI 1954. a cijena koštanja u navedenom tromjesečju, kada se radilo uz 42-satno tjedno radno vrijeme, snizila im se za 0,2% — ali to zbog toga što u tom razdoblju nije bilo remonta, odnosno godišnjeg odmora, te s time u vezi i smanjene proizvodnje. — Inače, kapaciteti se ovisno o plasmanu žigica iskori |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 22 <-- 22 --> PDF |
šćuju redovito sa samo 38%. U vezi sa skraćenjem radnog vremena iskorištene su ove mjere: uvedena je statistička kontrola kvalitete poluproizvoda, čime se smanjio škart; svakodnevno se usklađivao broj radne snage po ekonomskim jedinicama; izvršena je studija vremena kod radnih mjesta »ljuštenje furnira za drvca i kutije« i »sastavljanje i etiketiranje kutija«; poboljšani su uvjeti rada (ekshaustorj, pročistači zraka, usisači parafinskih para i kemijskih para). Viškova i manjkova radne snage nije bilo. Za poboljšanje discipline u pogledu tačnog početka i završetka radnog vremena poduzele su se administrativne mjere, ali sa djelomičnim uspjehom. Kadrovi su se stručno usavršavali putem Centra za izobrazbu kadrova. Poduzeće ima tehničke norme gdje je, to moguće i stimulativni sistem unutrašnje raspodjele osobnih dohodaka po kompleksnom učinku. Norme se izvršavaju od 104,4 do 156,3%, prosječno sa 118,4%, a korigiraju se gdje se prebacuju stalno za više od 10% (prema Barnes-ovim istraživanjima, ne bi trebalo korigirati norme, dok se prosjek njihova izvršenja kreće do 125%, a maksimalna prema minimalnim izvršenjima se odnose kao 1 : 2,3); sprema se dopunsko individualno stimuliranje kakvoće poluproizvoda, za što je potrebno riješiti način obilježavanja poluproizvoda oznakom odnosnog radnika- stroja. Uporedbom baznog razdoblja (posljednjeg tromjesečja 1963.) kada se radilo 46,5 sati tjedno sa posljednjim tromjesečjem 1964. kada se radilo 42 sata tjedno — vidi se da su postignuti ovi rezultati, npr.: — netto produkt je porasao na indeks 104,4 , iako su angažirana osnovna sredstva ostala na istom nivou a obrtna se povećala na indeks 110; istodobno, broj radnika je opao na indeks 94 a isplaćeni čisti osobni dohoci porasli su na indeks 146; — čisti prihod II porasao je na indeks 174, a fondovi poduzeća na 112, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje opa o n a indek s 94, fizički obujam ukupne proizvodnje opao na indeks 91 a vrijednost ukupne proizvodnje na 93; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 106; — ukupna akumulacija opala je na nivo indeksa 85 (naročito zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala i povišenja nivoa osobnih dohodaka); — tehnička opremljenost po radniku podigla se na indeks 110 a obujam proizvodnje po stanlim cijenama po radniku opao je na indeks 96, a to znači i godišnja globalna proizvodnost živog rada po radniku — u vezi sa skraćenim radnim vremenom; međutim, iz posebne analize poduzeća proizlazi da se normativ radnog vremena za žigice (jedini proizvod poduzeća) u baznom razdoblju izvršio sa 97% a u razdoblju sa 42 sata tjednog rada sa 91% — iako se sam normativ prema onom u baznom razdoblju snizio na 97% — što predstavlja uvjerljiv dokaz porast a čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za oko 10%; taj uspjeh je ostvaren putem iskorištenja rada dviju radnica na tri stroja, smanjenja vremena čišćenja strojeva, stimuliranja kakvoće poluproizvoda te smanjenja izostanaka i povišenja radne discipline! — indeks zaposlenih opao je na 97 i ukupan fond raspoloživih radni h sat i na 84 a ukupni izgubljeni radni sati ostali su nažalost na jednakom nivou, dok su prekovremeni radni sati opali čak na indeks 26; |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 23 <-- 23 --> PDF |
poduzeće nije dalo posebne podatke o učešću izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada i za radno vrijeme; — korištenje kapaciteta prema onom u baznom razdoblju opalo j e n a indek s 91; pritom je korišten broj oruđa za rad u prvoj smjeni na nivou indeksa 95 i u drugoj smjeni također 95; — prema baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog gledi- UA š t a ( ) opala je na nivo indeksa 80,1 , a s gledišta privredne US APO organizacij e ( ) narasla je na nivo indeksa 160,6; prema analizi Tp poduzeća, nivo indeksa škarta snizio se je na 92, a iskorištenje sirovine podiglo se je od 58,5 na 64%, tj. za oko 9´%; — prema baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s dru- UA štvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 89,3 , a s g 1 e- S APO dišta privredne organizacije ( ) narasla je na nivo in- S deksa 180,2 Odatle se može vidjeti, da je to poduzeće uz kratko skraćeno radno vrijeme postiglo tek djelomično dobre rezultate; loše je što je dozvolilo da opadne nivo fizičkog obujma realizirane naplaćene proizvodnje i vrijednosti ukupne proizvodnje — približno na sniženi nivo broja radnika, pa i da opadne globalna proizvodnost rada po radniku te ukupna akumulacija (to posljednje i zbog poskupljenja reprodukcijskog materijala!) kao i što je dozvolilo lošije korištenje kapaciteta; dobro je što je povisilo netto produkt, čisti prihod II, isplaćene čiste osobne dohotke i fondove poduzeća a smanjilo nivo prekovremenih radnih sati — uz skraćeno radno vrijeme i sniženi broj zaposlenih radnika (indeks 94 odnosno 97)! ekonomičnost i rentabilnost s društvenog gledišta su opale, a s gledišta poduzeća su narasle — zbog oslobođenja poduzeća od doprinosa na dohodak! 4) »Lesna industrija „22 julij"« — Idrija od 48-satnog tjednog radnog vremena prešla je u pilanskom pogonu na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. V 1964. a u pogonu pokućstva 1. XII 1964. Za to poduzeće manjkaju odgovori na pitanja ankete. Dostavilo je samo ispunjene tražene obrasce sa stanovitim komentarima. Glavne karike aktiviranja skrivenih rezervi u poduzeću bile su: politika uposljivanja radne snage; bolje iskorištenje radnog vremena; što bolje snabdijevanje pilanskog pogona sirovinama. Upoređujući bazno razdoblje drugog polugodišta 1963. kada se radilo 48 sati tjedno, sa drugim polugodištem 1964. u kojem je pilanski pogon 6 mjeseci a pogon pokućstva mjesec dana radio 42 sata tjedno — utvrdili su se ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 180, iako su angažirana osnovna sredstva narasla samo na indeks 120 a obrtna sredstva 138; istodobno, bro j radnika narasao je samo na indeks 111, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci u nivou indeksa 155; 297 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— čisti prihod II porasao je na indeks 192, fondovi poduzeća na 275, iako je tizički obujam ukupne proizvodnje narasao na nivo indeksa 164 a fizič ki obujam realizirane naplaćene proizvodnje pa i vrijednost proizvodnje narasl a n a 166; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 164; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 182; — tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 180 a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost živog rada, na 149 — usprkos skraćenom radnom vremenu; pri piljenoj robi normativ vremena izrade ostvario se je u nivou indeksa 84,3 a onaj sobe za spavanje 70,8 — što predstavlja povišenj e čiste proizvodnosti živog rada po radnom satu za 18,6%, odnosno za 41,2% — a ta dva proizvoda čine oko 90% ukupne proizvodnje poduzeća! — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 111 i raspoloživo m fond u radni h sat i koji je narasao na 107, ukupni izgubljeni radni sati narasli su nažalost na indeks 113,7 a indeks prekovremenih radnih sati opao je čak na 97; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva porasao je nažalost čak na 115,0 (zbog godišnjeg odmora [sezonski: 124,9] i nezgoda pri radu [490,1 — pa to može biti potpuno slučajno!], iako je indeks ostalih opravdanih izostanaka ostvaren sa samo 90,0 a onaj neopravdanih izostanaka sa 96,7), a indeks izgubljenih radnih sati pri radu porasao je samo na 108,5 (pri čemu su prekidi rada opali čak na indeks 63,9); na koncu razdoblja broj zaposlenih se smanjio na indeks 99 i njihova struktura po kvalifikaciji neznatno se poboljšala; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 120,7, a s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo ideksa 182,8; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 170,4 , a S APO ona s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je S na nivo indeksa 244,4. Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju radnog vremena kroz šest odnosno jedan mjesec — u drugom polugodištu 1964. ostvarilo odlične ekonomsko-financijske uspjehe! 5) »Industrija pohištva „Stol"« — Kamnik počela je već 1. X 1963. postupno skraćivati njezino 48-satno tjedno radno vrijeme tako da je zadržala dnevno tri radne smjene po 8 sati, ali je najprije u X mj. uvela jednu od rada slobodnu subotu i time ostvarila 46,5 radna sata u tjednu, zatim je u XI mj. uvela i drugu od rada slobodnu subotu po time ostvarila 45,8 sati rada tjedno, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 25 <-- 25 --> PDF |
a u XII mj. uvela je i treću od rada slobodnu subotu te time ostvarila 44,3 sata rada tjedno; takvo radno vrijeme zadržala je i u toku čitave god. 1964. Dana 1. I 1965. prešla je na 42-satni radni tjedan; pri njemu, prema posebnom »kalendaru«, u prosjeku su mjesečno dvije od rada slobodne subote, a osim toga u radne dane radi se pet dana tjedno, s ovim vremenskim, rasporedom: radni sati: radne subote ostali radni dani sati I smjena 6 — 12 6 — 14 II smjena 12 — 18 14 — 22 III smjena 18 — 24 22—6 odmori: I smjena 8 — 8,15 8 — 8,15 10,30 — 11 II smjena 15 — 15,15 16 — 16,15 19 — 19,30 III smjena 21 — 21,15 0 — 0,15 3 — 3,30 Odatle se vidi, da se u radnim subotama radi po 6 sati i sa´četvrtsatnim odmorom. Poduzeće je prije svega uvelo nove tehničke norme, oko 15—2(P/o više od onih iz baznog razdoblja — da bi osiguralo u kraće vrijeme rada isti obujam proizvodnje. Zatim je poboljšalo asortiman proizvoda, zadržavajući u proizvodnji one koji su akumulativniji. Napokon je provelo strogu ekonomiju troškova i nabavnih cijena. Poduzeće nije dostavilo njegove odgovore na pitanja ankete, već je dostavilo njegovu analizu i ispunjene tražene obrasce. No, iz uporedbe pokazatelja god. 1963. kao bazne sa prosječnim tjednim radnim vremenom od 45,46 sati i god. 1964. sa 44,3 sata rada tjedno — vidi se da su se postigli ovi rezultati, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 144, iako su angažirana osnovna sredstva narasla samo na indeks 110 a obrtna sredstva na 114; istodobno, broj radnika narasao je samo na indeks 103, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci u nivou indeksa 132; — čisti prihod II porasao je na indeks 133, fondovi poduzeća na 301, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje narasa o n a indek s 113 (fizički obujam ukupne proizvodnje poduzeće nije evidentiralo) a vrijednost proizvodnje na 124; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 129; — ukupna akumulacija podigla se na nivo indeksa 157; — tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 294 a obujam proizvodnje po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada , na 110 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 103 i raspoloživo m fondu radnih sati koji je opao na 98, izgubljeni radni sati narasli su nažalost na indeks 107 a indeks prekovremenih radnih sati opao čak na 91; ti izgubljeni radni sati odnose se samo na izgubljene radne satove zbog |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 26 <-- 26 --> PDF |
odsustva s rada (pri čemu su ostali opravdani izostanci narasli na indeks 123 a neopravdani izostanci čak na indeks 165) a podatke o izgubljenim radnim satovima pri radu — poduzeće nije dostavilo, jer ih vjerojatno ne evidentira; — o iskorištenju kapaciteta oruđa za rad poduzeće također nije dostavilo nikakve podatke; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 134,8, a s gledišta US APO privredne organizacije ( ) narasla je na nivo indeksa Tp 170,6; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) narasla je na nivo indeksa 139,7 , a s S APO gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na nivo S indeksa 178,7. Iz svega što smo naveli, vidi se, da je to poduzeće pri skraćenju tjednog radnog vremena od prosječno 45,46 sati na 44,3 sata, tj. za samo 2,56%, uz broj zaposlenih radnika indeksa 103, uspjelo da podigne proizvodnost živog rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja toliko — da osigura za 13% veći opseg proizvodnje, za 32% veće isplaćene čiste osobne dohotke, za 57% veću ukupnu akumulaciju, za 100% veću akumulaciju privredne organizacije i za 201% veće fondove privredne organizacije! 6) »,,S. Geli" tvornica pokućstva« — Đakovo prešla je od 48-satnog na 42-satno tjedno radno vrijeme 1. I 1964. s time što je radni dan skratila sa 8 na 7 radnih sati. U njoj se radi u dvije radne smjene, i to od 7 do 14 i od 14 do 21 sat. U našem ranije navedenom napisu naveli smo problematiku (na str. 402—403) skraćenja radnog vremena u tom poduzeću kako je ona bila navedena u prethodnom elaboratu, koji se prodiskutirao na svim nivoima organa radničkog samoupravljanja tog poduzeća. Pritom se poduzeće prihvatilo ovih karika aktiviranja sakrivenih rezervi: dopunsko stručno obrazovanje radnika; bolje iskorištavanje radnog vremena radnika; bolje iskorištavanje kapacitetau poduzeću; pojačanje druge radne smjene u mašinskoj radionici, uspostavljanje pravilnijeg rasporeda strojeva, dopuna strojnog parka, unaprijeđenje stimulativne raspodjele i radničkog samoupravljanja. Poduzeće nije dostavilo odgovor na pitanja ankete, već samo ispunjene tražene obrasce sa kratkom analizom. Uporedbom podataka o baznoj godini 1963. kada se radilo 48 sati tjedno — sa godinom 1964. kada se radilo samo 42 sata tjedno — vidi se da su u godini 1964. ostvareni znatni financijsko-ekonomski uspjesi, npr.: — netto produkt je narasao na indeks 120, iako su angažirana osnovna sredstva narasla na indeks 137 a obrtna sredstva samo na 110; istodobno^ |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 27 <-- 27 --> PDF |
broj radnika narasao je samo na indeks 107, pa su se mogli isplatiti čisti osobni dohoci na nivou indeksa 123; — čisti prihod II porasao je na indeks 122, fondovi poduzeća na 138, iako je fizički obujam realizirane naplaćene proizvodnje porasao na nivo indeksa 114, isto tako i fizički obujam ukupno proizvodnje, a vrijednost ukupne proizvodnje na nivo indeksa 126; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 125; — ukupna akumulacija narasla je na nivo indeksa 102; — tehnička opremljenost po radniku podigla se na nivo indeksa 113 a obujam proizvodnje u naturalnim jedinicama po radniku, pa i godišnja globalna proizvodnost živog rada, na indeks 107 — usprkos skraćenom radnom vremenu; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao na 110 (gore 107!) i raspoloži vom fondu radnih sati koji je opao na indeks 93, ukupni izgubljeni radni satovi opali su na indeks 93 (a prekovremenih radnih satova nije bilo kao ni u baznom razdoblju); pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada porasao je na 107 (u čemu ostali opravdani izostanci 206 a neopravdani 193); podatke o izgubljenim radnim satovima pri radu — poduzeće ne daje, vjerojatno zbog pomanjkanja odnosne evidencije; struktura radnika po kvalifikaciji se nešto poboljšala; dok je u baznom razdoblju bilo 10 radnika previše, u razdoblju sa 42-satnim tjednim radnim vremenom manjkalo je 3 radnika do normalnog broja radnika; — podatke o iskorištenju kapaciteta poduzeće nije dostavilo; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 77,8 , a s gledišta pri- US APO vredne organizacije ( ) opala je na nivo indeksa 81,0; Tp — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opala je na nivo indeksa 82,1 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) opala je na nivo S indeksa 84,4. Iz navedenog se vidi, da je to poduzeće usprkos skraćenju tjednog radnog vremena uz radnu snagu nivoa indeksa 107, odnosno 110 — ostvarilo odlične nivoe ukupnog prihoda i njegovih elemenata, osim ukupne akumulacije, pa i znatan porast proizvodnosti živog rada; no, ono je snizilo relativne pokazatelje ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja kako s gledišta društva — zbog relativno većih brutto osobnih dohodaka (što faktično predstavlja ne samo element cijene koštanja nego i unutrašnje raspodjele), većih utrošenih sredstava uslijed njihova poskupljenja i relativno nešto većih prosječno angažiranih sredstava; s obzirom na oslobođenje poduzeća od doprinosa na dohodak — nije jasno zašto je nivo pokazatelja ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta poduzeća tek |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 28 <-- 28 --> PDF |
neznatno viši od nivoa analognih pokazatelja s gledišta društva! Ipak — može se smatrati da je i to poduzeće pri skraćenju radnog vremena ostvarilo zahtjeve koje je postavilo naše privredno zakonodavstvo — jer to zakonodavstvo ne govori o relativnim pokazateljima ekonomičnosti i rentabilnosti, već o minimalno jednakoj količini proizvodnje i elemenata ukupnog prihoda! a u tome je poduzeće u potpunosti uspjelo! 7) »„Vetnić Nikola" tvornica četaka i kistova« — Osijek do svršetka IX mj. 1963. uposljivala je njezine radnike 46 sati tjedno, a od 1. X 1963. prešla je na pokusno radno vrijeme i od 1. I 1964. na redovno radno vrijeme od 42 sata tjedno oblika: svake četvrte subote i pet ostalih radnih dana u tjednu radi se po 8 sati, i to u tri radne smjene. — Za skraćenje radnog tjednog vremena prethodno je bio izrađen elaborat koji se je na vrijeme prodiskutirao u poduzeću na svim nivoima radničkog samoupravljanja. — Poduzeće nije dostavilo odgovore na anketna pitanja, već samo ispunjene tražene obrasce s analizom, koja se pretežno odnosi na nabavnu i prodajnu problematiku tog poduzeća. Ipak, iz našeg opisa problematike skraćenja njegova radnog vremena, koji smo objavili u ranije navedenom napisu (na str. 405), vidi se da je sakrivene rezerve aktiviralo ovim putovima: oslobađanjem rezervi u fondu radnog vremena, povećanjem zalaganja radnika i iskorištenja kapaciteta strojeva, odvajanjemrada uz strojeve od rada na posluživanju strojeva, utvrđivanjem užeg optimalnog asortimana proizvodnje, uvođenjem serijske proizvodnje, usklađivanjem mjesečnih planova s godišnjim planom, specijalizacijom i standardizacijom. — God. 1964. cijene sirovoj dlaci porasle su za 20—30%, uvoznom konjskom repu i grivi za 10%, bosanskoj čekinji su cijene bile vrlo visoke i dostizavale 7000 din po kg, žilice (đipovinu) sve više su zamjenjivale plastične niti koje su još kvalitetnija sirovina promjenljivih cijena, uvozni fibris dobijao se uz podjednaku cijenu — a pritom su se neke od tih sirovina dobijale u ograničenim količinama, pa i sa zakašnjenjem od 2—3 mjeseca, naročito uvozna sintetička vlakna — što je dovelo i do podbacivanja plana proizvodnje proizvoda iz sintetičkih vlakana.. Sa znatnim poteškoćama se dobija i tehnička cjepanica bukve i lipe te tehnički materijal (čak i od detaljista).. Prodaja proizvoda teče nesmetano — uglavnom može se navesti da proizvodnja redovito ne može zadovoljiti obimnu potražnju iz tuzemstva i inozemstva. Poduzeće je opterećeno preširokim asortimanom proizvodnje, što onemogućuje veće i ekonomičnije serije proizvoda; prilično ga u radu ometa i skučeni prostor. Ekonomska jedinica za preradu drva ima poteškoća zbog zakašnjenja dobave tehničkih cjepanica (koje stoga postaju prešle i uzrokuju lošu kakvoću četvrtača), sa zastarjelim strojnim parkom i teškim uvjetima rada (bez ventilacije). Ekonomska jedinica prerade dlaka cijele godine nije imala dovoljno radne snage, pa je doduše zadovoljila potrebe finalnih njezinih proizvoda, ali je podbacila plan eksporta prerađene dlake. Ekonomska jedinica strojne izrade četaka nije mogla iskoristiti kapacitet strojeva, zbog pomanjkanja odnosne potražnje, naročito zubnih četkica. Teški problem uzrokuje i održavanje strojeva, jer se rezervni dijelovi teško uvoze a njihova domaća proizvodnja zbog neodgovarajuće opreme ne zadovoljava. Povremeni nedostatak sirovina i električne energije uzrokuje naknadne prekovremene radne satove, do kojih dolazi i pri transportu drva i sirove dlake te pri radu inventurnih komisija u poduzeću. Prema pokazateljima poduzeća za god. 1963. kada je radilo 46 sati tjedno i za god. 1964. kada je radilo 42 sata tjedno — mogu se konstatirati npr. ovi rezultati: |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— netto produkt je narasao na indeks 117,4 , iako su angažirana osnovna sredstva narasla na indeks od samo 110,8 a obrtna čak na 127,1; istodobno, ukupni broj radnika narasao je samo na indeks 101,3 a isplaćeni čisti osobni dohoci čak na indeks 132,9; — čisti prihod II narasao je na indeks 120,1 a fondovi poduzeća na 293,5 uz obujam realizirane naplaćene proizvodnje indeksa 105,4 , fizički obujam ukupne proizvodnje 113,8 i ukupne vrijednosti proizvodnje nivoa 121,7; pritom je indeks ukupnog prihoda narasao na 113,9; — ukupna akumulacija porasla je na nivo indeksa 109,5; — tehnička opremljenost po radniku porasla je na nivo od čak 143,3 a obujam proizvodnje po stalnim cijenama po radniku, pa i godišnja globalna pro izvodnost živog rada, na nivo indeksa 112,4 — iako se radilo uz skraćeno radno vrijeme; — pri indeksu zaposlenih koji je narasao tek na 102,6 (gore 101,3) i ukup nom fondu raspoloživih radnih sati od tek 90,0 — indeks ukupno izgubljenih radnih sati opao je na nivo 83,3 ali se nažalost indeks prekovremenih radnih sati popeo na nivo 133,9; pritom indeks izgubljenih radnih sati zbog odsustva s rada opao je na nivo 93,3 (onaj zbog ostalih opravdanih izostanaka čak na nivo 86,5 a onaj zbog neopravdanih izostanaka dapače na nivo 84,7) a pri samom radnom vremenu na indeks čak 67,2 (nije naveedna daljnja analitika!); — iskorištenje kapaciteta strojeva prema baznom razdoblju popelo se na indeks 116,9; — prema onoj u baznom razdoblju, ekonomičnost s društvenog UA gledišta ( ) neznatno je opala na nivo indeksa 99,6 , a ona s g 1 e- US APO dišta privredne organizacije ( ) znatno je narasla na Tp nivo indeksa 153,5; — prema onoj u baznom razdoblju, rentabilnost poslovanja s UA društvenog gledišta ( ) opola je na nivo indeksa 90,9 , a ona S APO s gledišta privredne organizacije ( ) narasla je na indeks 139,2. S Iz svega što smo naveli za to poduzeće proizlazi, da je ono usprkos skraćenju radnog vremena od 46 na 42 sata tjedno uz nešto veći broj zaposlenih radnika, pored nepovoljnih prilika, ostvarilo veću proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja s gledišta poduzeća, te veći obujam proizvodnje i svih elemenata ukupnog prihoda. Te sjajne uspjehe donekle smanjuje sniženje ekonomičnosti i rentabilnosti s gledišta društva (zbog relativno većih brutto osobnih dohodaka i poskupljenja sirovina i ostalih reprodukcijskih materijala) te propust — koji se sastoji u tome, što je skratilo radno vrijeme i u ekonomskoj jedinici prerade dlake, koja je cijelu godinu i bez toga oskudijevala na radnoj snazi i zbog toga znatno podbacila plan eksporta prerađene dlake! Taj primjer pokazuje, da je hvalevrijedno skratiti radno vrijeme u duhu intencija našeg Ustava — ali da je u datim konkretnim prilikama, prema poslovanju dobrog gospodara, opravdano i elastično odstupiti od postavljenog cilja — ako to traže interesi zajednice! Borimo se za našeg radnog čovjeka |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1965 str. 30 <-- 30 --> PDF |
direktno, ali i indirektno putem jačanja naše vanjsko-trgovinske bilance. U takvim uvjetima — bilo je uputno da poduzeće zatraži savjet od organa koji su mu dozvolili skraćenje radnog vremena! Opći zaključci za drvnu industriju Iz navedenih analiza vidimo da su anketirana drvnoindustrijska poduzeća prešla na 42-satno tjedno radno vrijeme i uz to, bez par djelomičnih izuzetaka, ostvarila pa i premašila sve zahtjeve, koje za to postavlja naša privreda, odnosno privredno zakonodavstvo. Glavni ekonomsko-financijski pokazatelji naše analize uspjeha skraćenja njihova radnog vremena vide se također u priloženoj tablici! Iz te tablice — analogno navedenom za anketirana šumska gospodarstva i analogno onom što ćemo naknadno navesti za anketirana poduzeća industrije celuloze i papira — a na temelju navedenih financijsko-ekonomskih pokazatelja i zahtjeva koje za skraćenje radnog vremena poduzećima postavlja naše privredno zakonodavstvo, možemo doći do zaključka: — da poduzeća koja smo naveli pod rednim brojevima 1), 4) i 5) možemo orijentacijski u odnosnoj akciji ocijeniti ocjenom odliča n (5); —da poduzeće koje smo naveli pod rednim brojem 7) možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom plus vrlo dobar (4,5); — da poduzeće koje smo naveli pod rednim brojem 6) možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom vrl o doba r (4); — da poduzeća koja smo naveli pod rednim brojevima 2) i 3) možemo orijentacijski ocijeniti ocjenom doba r (3). Prema tome, sedam navedenih poduzeća drvne industrije pri skraćenju radnog vremena postigla su ekonomsko-financijski uspjeh koji smo orijentacijski ocijenili sa prosječnom ocjenom 4,2. Pri skraćenju radnog vremena navedena poduzeća — da bi aktivirala sakrivene rezerve — služila su se karikama koje smo odštampali kurzivom. Pored vidljive različnosti tih karika, ipak postoji još čitav niz takvih koje u navedenim poduzećima nisu iskorištene, a koje smo mi taksativno naveli u našem već navedenom napisu (na str. 397—398). Iz navedene problematike jasno se vidi i važnost sposobne i ažurne nabavne i prodajne službe u drvnoindustrijskom poduzeću, istraživanja tržišta, kontrole kvalitete. Konstatiramo da se u našim poduzećima premalo koristi uspostavljanje i unaprijedenje pripreme proizvodnje, prelaz od maloserijske na velikoserijsku i masovnu proizvodnju, odnosno na paralelno kretanje komada u seriji od jednog do drugog radnog mjesta i lančani sistem rada! premalo se koristi proučavanje toka rada, pokreta rada, radnog vremena i procesa proizvodnje — u cilju pronalaženja i ostvarenja optimalnog rada i optimalne proizvodnje! Pošto se na dosadašnji način aktiviraju površinske sakrivene rezerve — trebat će uskoro zagrabiti u te produbljene, teže i savršenije karike, putem kojih će se moći aktivirati daljnje rezerve, sakrivene i zakukuljene u većim dubinama organizacijske i ekonomske problematike naših drvnoindustrijskih poduzeća. Svijetli primjeri navedenih drvnoindustrijskih poduzeća treba da služe za podstrek svima onim drvnoindustrijskim poduzećima, koja se još nisu odvažila na taj odgovoran put borbe za podizanje životnog standarda naših radnika! U slijedećem dvobroju nastavit će se sa prikazom industrije celuloze i papira i konačnim zaključkom! 304 |