DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 90 <-- 90 --> PDF |
sastojina i stabala u 6 grupa. Autor preporučuje da šumskoprivredne organizacije izvrše na taj način klasifikaciju svojih sastojina kao i pojedinačnih stabala. IV Opskrbljivanje šumskim sjemenom. U ČSSR se sabere godišnje u prosjeku 40.000 q šumskog sjemena dok potrebe — uključujući i izvoz — iznose približno 30.C00 q. S tom razlikom se računa jer sjeme djelomično gubi na vrijednosti, a uslijed isušenja i na težini. U rodnim godinama sakuplja se onoliko sjemena da bi se zadovoljile potrebe i u nerodnim godinama. Opisana je i tehnika sabiranja sjemena. Za mnoge vrste prikazano je tabelarno doba sazrijevanja te opadanje ploda. V Trušenje ploda i čišćenje sjemena, Budući da isu odabrane sjemenske sastojine kao i matična stabla s kojih se sakuplja sjeme za određena područja, nisu više poželjne velike centralne trušnice. Zbog toga autor preporučuje manje trušnice za pojedina šumska područja. Isto tako i aparati za čišćenje različnih tipova, koji služe za trušenje i čišćenje sjemena. VI Spremanje sjemena. Veoma je važno svrsishodno spremanje sjemena. Autor je sjeme šumskih vrsta podijelio u tri tipa s obzirom na vijek života: markobiotsko, mezobiotsko i mikrobiotsko. Opisan je način spremanja sjemena za sva tri tipa. VII Zaštita sjemena, Prikazani su štetnici šumskog sjemena kao i zaštita od njih. Opisana je i zaštita protiv gljivičnih oboljenja. Osim toga opisani su i kemijski preparati koji se upotrebljavaju kao insekticidi ili fungicidi. VIII Tretiranje sjemena prije sjetve. U tom poglavlju opisane su različite metode tretiranja i stratifikacije sjemena. Za va cJtcani AlcućnVća&opiSi LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 2 - 1965. Čist jakov A. R.: Širina sječina u sirovinskim bazama šuma II grupe. — Orlo v A. J.: Stabilnost korijenja drveća pri obilju vlage u tlu. — M ž av i j a A. I.: Povišenje produktivnosti šuma Kolhidske nizine. — Buzykin A. I.: Obnova bora u zavisnosti o razvitku travnog pokrova. — Nječae v J. A.: Divlja trešnja i crveni hrast (Q. eoceinea Münch.) na sjevernom Kavkazu. — Spiridonov E. S.:__Utjecaj šume na kakvoću vode površinskog protjecanja. — Le b ko v V. F.: Metoda sasta žnije vrste drveća prikazano je tretiranje sjemena i pomoću tabela. IX Kontrola šumskog sjemena. Kvaliteta sjemena određuje se prema porijeklu i prema sposobnosti za sjetvu. Zbog određivanja sposobnosti za sjetvu prosječne probe se analiziraju pri čemu se većinom utvrđuje čistoća, klijavost čistog sjemena kao i učešće gluhog sjemena. Kod analize sjemena utvrđuje se i njegova težina. Za određivanje kvalitete sjemena autor je detaljno opisao sve postupke počevši od uzimanja uzorka pa do ispitivanja vitalnosti sjemena i težine sjemena. U tabelama su za važnije vrste šumskog drveća navedeni korisni podaci o kvaliteti sjemena. X Prenošenje šumskog sjemena. Na osnovi rezultata o pokusima s provenijencijama sjemena dokazano je da je prenošenje sjemenskog materijala potrebno usmj eri vati prema dnevnom i sezonskom životnom ritmu ekotipova koji se prenose. Kod toga treba obratiti pažnju da ti ekotipovi dođu na takve položaje gdje duljina dana i duljina vegetacijske periode odgovaraju duljini dana i duljini vegetacijske periode gdje ti ekotipovi dolaze autohtono. Na kraju poglavlja autor raspravlja i o prenošenju i introdukciji egzota. Knjiga dr G. Vincent a je po sadržaju i razradi same materije vrijedan prilog literaturi šumskog sjemenarstva. Šumari uzgajivači imaju mogućnosti da u ovoj knjizi nađu mnoge podatke koji se odnose na manipulaciju sjemenom i na uzgoj biljaka u rasadniku. Kniiga će dobro poslužiti i u nastavne svrhe na srednjim šumarskim školama i fakultetima. Uvjereni smo da će je i naša stručna javnost pozitivno ocijeniti i njome se koristiti. Prof. dr Mirko Vidaković vijanja tablica toka rasta i ustanovljivanja optimalne gustoće sastojina. — B a r a e v S. K : Inventarizacija sirovinskih baza smolarenja. — Telegi n N. P.: O poboljšanju taksacije limbinih šuma. — B e 1 e cki I. B.: O sjetvenim osobinama borova sjemena na Kolskom poluotoku. — M o- sin V. I.: Predsjetvena priprema sjemena bora u netaknutom području Ledina. — Šepot´ev F. L., Lebedinec L. N.: Utjecaj ultrazvuka na klijanje sjemena i rast mladih biljčica nekih vrsta drveća. — Hohri n A. V.: Nova sredstva za zaštitu 273 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 91 <-- 91 --> PDF |
sjetve limbe. — Su hanov a I. V.: Bolest trepetljike. — N e č a e v a A. V.: Mikroelementi za povišenje otpornosti ponika bora spram polijeganja. — B e d n y j V. D., T a r a s e n k o I. M.: Osobine razvoja smolavog borova savijača i mjere borbe s njim. — Polte v V. I.: Određivanje oboljenja sibirskog četnjaka granulozom. — Žigaljceva M. I., Tereško L. I., Markelova E. M.: Cikade — šumski štetnici. — Bukzeeva O. N.: Modri borov surlaš (Magdalis frontalis Gyll) Savalskog šumskog gospodarstva. — Karma zin A. U., Sastin V. I.: Ekonomičnost avijacije u transportu pri uređivanju sibirskih šuma. — Klimov G. B., Boca rov V. S.: Kompleksna mehanizacija u šumskim rasadnicima. 3 — 1965. S a r a d ž i š v i 1: D. G.: Struktura omorikovo-jelovih šuma Gruzije. — Izoto v V. F.: Utjecaj zamočvarenih šuma sjevera na temperaturu zraka. — Smirno v V. V.: Prirast pojedinih dijelova omorike obične tokom vegetacijske periode. — Pozdnjakov L. K.: Određivanje količine oborina, koju zadržava sklop krošanja. — Berezin A. M., V a- v i 1 o v E. I., K i r e e v D. M., T r u n ov I. A.: Dešifriranje šumskih tala po aerosnimkama. — Koval j I. P.: O iskorišćavanju bukovih šuma. — Popo v I. D.: Provjeravanje tačnosti određivanja kružne plohe instrumentom Bitterlicha i prizmom Anučina. — Demidko G. M.: Djelovanje vibracije na čovjeka pri radu s mehaniziranim alatom. — A n t o n j u k V. G.: Sabiranje grana je mehanizirano. 4 — 1965. Smirnov M. N.: Sve snage u borbu sa šumskim požarima. — K o s t i n S. I.: Veza između kolebanja prirasta drveća i sunčane aktivnosti. — P i n č u k A. M.: Osvjetljenje u borovim kulturama razne gustoće. — Š u t o v I. V.: Arboricidi pri rekonstrukciji malo vrijednih mladika. — B e d i k V. M.: Forma i punodrvnost stabala. — K r i v e n k o v A. A.: Upotreba taksacijskog lineala pri uređivanju šuma. — Bertenev I. M., 2 d a n o v J. M.: Zbijenost tla i njegov utjecaj na ponik. — Jakubo v T. F.: Pijesci Jugoslavije, njihovo pošumljavanje i iskorišćavanje. LESNICKY ČASOPIS — Praha 11 — 1964. Vondra K.: Pitanje o reprodukciji šumske transportne mreže. — Ker n J.: Privlačenje čitavih crnogoričnih stabala traktorima TDT-40 i Zetor 50 Super. — Sobotk a A.: Utjecaj industrijskih ekshalata na faunu u tlu omorikovih sastojina Krušne hore. — Chira E.: Utjecaj temperature na klijavost svježeg i godinu dana pohranjenog peluda bora. LESNICKA PRACE — Praha 11 — 1964. H r a 1 a M.: Kapitalna izgradnja u šumskom gospodarstvu. — Macha niče k J.: Kratkoročna pohrana bukvice i jelova sjemena. — Longauer J.: Pošumljavanje pokretnih pijesaka na Zahorskom području. — DrapalD.: Sadnja pod sklopom kao jedan način pomlađivanja sastojina. — Rasimavičjus B.: Šumoprivreda Litve. — Dlouh y V.: Mehanizacija konverzije izdanačkih šuma. 12 — 1964. M e r v a r t J.: Principi novog sistema planskog upravljanja i šumoprivreda. — Jurca J., Vašiček F.: Mogućnost primjene kemiziranja u njezi mladika. — Kytk a J.: Razmišljanja o efektivnosti pomlađivanja i njege sastojina. — H avelk a M.: Povišenje nivoa organizacije rada u šumoprivredi. — P r a c n a J.: Šume i drvo Irana. — Zasmeta V.: Konferencija o obrani šume i poljoprivrednih kultura od divljači — Kun t A.: Problemi povišenja kvalifikacija. i´ SYLWAN — Varšava 1 — 1965. Mol end a T.: Evolucija ekonomske funkcije šumoprivrede na osnovici tehničkog i ekonomskog progresa. — Zabielski B.: Neka pitanja sa područja uređivanja šuma. — Prosinski S., Przybylak A., Adamczak B,: Utjecaj sumporne kiseline primjenjivane kod smolarenja na kalofonij i terpentin. — Chmielewski W.: Problem topola u Bugarskoj. — Kocienck i S.: Sjemenske plantacije iz kalema. Osnivanje i njega. 2 — 1965. Matyas K,: Neki važni problemi kod organizacije izrade šume. — Kozikovski K.: Novi materijali za historiju poljačke šumarske nauke. — Š w iade r J.: Kako se formira cijena u šumskoj proizvodnji. — Partyk a T.: Smjernice iskorišćavanja drva u Poljskoj na osnovici šumarske politike. Đ. K. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Broj: 01-190/2-1965. Zagreb, 2. VII 1965. Savjet i Vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspisuje NATJEČAJ za upis u I. godinu 3. stupnja nastave Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vršit će se u škol. godini 1965/66. nastava u I. godini 3. stupnja iz ovih nastavnih grupa: A. na ŠUMSKO-GOSPODARSKOM ODJELU 1. Uzgajanje šuma 2. Iskorišćivanje šuma 3. Zaštita šuma 4. Uređivanje šuma 5. Parkiranje i ozelenjivanje naselja 6. Organizacija rada i ekonomika u šumarstvu B. na DRVARSKO-INDUSTRIJSKOM ODJELU 1. Mehanička prerada drva 2. Kemijska prerada drva 3. Proizvodnja namještaja 4. Organizacija rada i ekonomika u drvnoj industriji U okviru nastave izučavaju se novija dostignuća, npr.: u grupi A. 1. i područje iz genetike, rasadničarske proizvodnje, plantažiranje te fitocenologi je; u grupi A. 4. i područja iz fotogrametrije; u grupi A. 6. i B. 6. i područja iz nauke o radu, racionalizacija rada te knjigovodstva; u grupama A. 1-—6. i B. 1—4. i područja iz mehanizacije, te automatizacije. Nastava 3. stupnja izvodi se iz navedenih širih oblasti šumarstva, s tim da se unutar njih mogu vršiti diferenciranja i usmjeravanja, prema užim oblastima ili prema pojedinim disciplinama. Studij nastave 3. stupnja traje 2 godine, odnosno 4 semestra. Po završenom studiju i obranjene samostalne radnje kandidati dobivaju diplomu i stječu prava na akademski stupanj magistra, odnosno specijaliste, odgovarajućeg naučnog, odnosno stručnog područja. Natjecati se mogu kandidati, koji su završili studij drugog stupnja Fakulteta odgovarajuće ili srodne struke. Kandidati treba da se služe jednim od svjetskih jezika (engleski, ruski, francuski, njemački). Kandidati trebaju imati praksu. Troškove nastave snose polaznici, odnosno njihovi poslodavci. Molbe biljegovane sa Din 50 taksene marke sa priloženom diplomom o završenom studiju drugog stupnja, biografijom i potvrdom o vladanju stranim jezikom — primaju se do 30. IX 1965. u Tajništvu Šumarskog fakulteta, Zagreb, Maksimir b. b. ili na poštanski pretinac Zagreb II. br. 368. Informacije i sva daljnja obavještenja o studiju, upisu te nastavnom planu i nastavnim programima kao i navedenim diferenciranjima i usmjeravanjima — mogu se dobiti u Tajništvu Šumarskog fakulteta ili na telefon 644-135. Šumarski jakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 93 <-- 93 --> PDF |
NATJEČAJ za upis u I razred DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE U KARLOVCU Potrebni dokumenti: 1. Molba za upis biljegovana s 50 dinara. 2. Izvod iz matične knjige rođenih. 3. Svjedodžba (original) o završenom 8. razredu osmogodišnje škole. 4. Potvrda o zaposlenju u šumarstvu. 5. Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen da će snositi troškove školovanja. 6. Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je izjava kanditata da će ih sam plaćati. OBAVIJEST SURADNICIMA! Da bi posebni otisci (separati) b´li jeftiniji, jedini je način, da se ne izdvajaju iz sloga, nego štampaju zajedno s ostalim sadržajem, a onda isijeku i uvezu sa ponekom stranicom tuđeg članka. Potpuno odvojeni separati dvostruko su skuplji. Radi toga molimo drugove suradnike S. L. da na čelu poslanog rukopisa označe da li žele separate i koje od ove dvije varijante. Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 94 <-- 94 --> PDF |
DRUGOVIMA, SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA 1. Sadržaj svakog članka ili napisa treba odgovarati zadacima časopisa, da donese nešto nova sa područja nauke ili tehnike, prikaže nove metode ili da u bilo kom obliku posluži progresu šumarstva. 2. Obim radova u pravilu ne smije prelaziti 10 do 15 štampanih stranica (a to je 15 do 20 stranica rukopisa s proredom). Članci neka budu pisani sažeto i stvarno, opširna izlaganja sadržaja i isrepne uvode valja izbjegavati. Naslovi članaka neka ne budu razvučeni. Radove, koji ne budu odgovarali ovim postavkama, a ako im je sadržaj inaće vrijedan, moći će se štampati nakon potrebnog skraćenja. 3. Na kraju svakog članka treba donijeti kratak Zaključak iz kojeg se jasno razabire sadržaj i rezultati rada. U pravilu, opseg njegov neka ne prelazi polovinu do najviše cijelu stranicu rukopisa. Takav će Zaključak moći poslužiti i kao Rezime za prijevod na strani jezik. 4. Manuskripti trebaju biti osposobljeni za štampanje, pisani mašinom sa proredom i to samo na jednoj stranici. Citati literature u tekstu navode se imenom autora sa dodanom godinom u zagradi, a na kraju članka donosi se popis literature alfabstskim redom. Knjig e se navode prezimenom i početnim slovom imena autora, naslovom, izdanjem, mjestom naklade i godinom. Članci u časopisim a osim toga i brojem sveska ili godišta i početnom i završnom stranicom članka. 5. Predložene fotografije i grafikoni moraju biti jasni, uredni i gotovi za reprodukciju (fotografije na papiru visokog sjaja) a tumač slikama priložen na odvojenom listu, numeriran kao i slike. Manjkavo izvedeni grafikoni neće se moći upotrijebiti ili će se dati prerisati na trošak autora 6. Tabele sa puno cifara svakako napisati tušem na pauspapiru, da bi se mogli izraditi klišeji (jer je to jeftinije i brže nego slaganje na slagaćem stroju). 7. Istovremeno sa poslanim člankom aulor treba da naruči potreban broj separata (ako to želi) i označi na čiji će se trošak štampati, a također označiti i broj svog žiro-računa. Uredništvo ŠUMARSKI Lj ST — glas;.´o Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-181-600-359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci 1.000 dinara, studenti i đaci 403 dinara: Inozemstv o 7.500 dinara (10 USA dolara) — Tisak : Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |