DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Početkom 1880. osnovan je pri Ministarstvu prosvjete Glavni prosvetni savet. Između 11 redovnih članova Savjeta postavljen je i Pančić. Na prvom zboru Savjeta početkom maja za prvog predsjednika izabran je Pančić. Savjet je izdavao časopis »Prosvetni glasnik«. U novoj funkciji Pančić je primio i nova zaduženja. Bio je član odbora za polaganje profesorskih ispita, te predsjednik Komisije za nastavne programe iz prirodnih nauka u gimnazijama i realkama. G. 1880. izdvojena je iz prirodoslovnog kabineta mineraloško-geološka zbirka i predana suplentu J. 2 u j e v i ć u. Naredne godine Pančić je obišao važnije botaničke vrtove u Evropi i proučio njihovo uređenje. Bio je u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj. Marta 1882. boravio je u Beču u vezi problema oko zagrijavanja staklenika. Septembra 1884. učestvovao je na Internacionalnom ihtiološkom kongresu u Beču, odje je održao predavanje. Povodom proglašenja Srbije kraljevinom februara 1882. Pančić je bio kao predsjednik Srpskog učenog društva primljen s ostalim funkcionerima kod kralja. ´ <-´ Već 1877. Pančić je navršio 30 godina službe, te je trebao biti penzioniran, s time da zadrži katedru botanike. Ministar prosvjete zahvalio se Pančiću što je pristao da i dalje »svetli znanjem svojim« u Velikoj školi i mladoj botaničkoj bašti. Koncem 1883. zatražio je Pančić da ga se penzionira, jer je navršio 36 godina državne službe, ali da i dalje upravlja botaničkom baštom. Molba nije uvažena, jer nije bilo zamjene. Početkom juna 1884. Pančić odlazi na 6-tjedno liječenje odi išijasa u blizini Beča. I zimi 1887. bio je Pančić na liječenju u Beču. Oktobra 1884. postavljen je Pančić za člana Državnog saveta. Od ranijih dužnosti zadržao je jedino dužnost honorarnog profesora botanike i upravitelja botaničke bašte. Iste godine pronašao je Pančić nalazišta »zeleničeta« na Ostrozubu, gdje raste u obliku niskog grma. Posljednje putovanje na Kopaonik izvršio je u junu 1886. Septembra 1886. osnovana je Srpska akademija nauka. Uključeni su članovi Srpskog učenog društva, koji su njegovali čistu nauku, kao što je to bio Prirodno-matematski odsjek. Aprila 1887. postavljen je Pančić za prvog predsjednika Akademije na 3 godine. U Akademiji su formirana 4 odsjeka: za prirodne, društvene i filozofske nauke, te za umjetnost. Prvi sastanak Akademije otvorio je predsjednik Pančić 28. IV 1887. Zamolio je akademike da ga »potrpe« i pomognu kad zbog starosti i slabosti ne bude mogao ispunjavati novu dužnost kako bi trebalo i kako bi želio. Koncem šk. god. 1886/87. Pančić je razriješen dužnosti honorarnog profesora i upravitelja botaničke bašte. Međutim, on je i dalje vodio brigu o botaničkom kabinetu i botaničkoj bašti. Na izradi djela »Prvenac flore Balkanskog poluostrova« zatekla je Pančića teška bolest. Bilo je to pod konac 1887. U septembru posljednji je put predsjedavao na sjednici Akademije. Za godišnji skup Akademije u februaru 1888. uputio je dva pisma o osnovnim načelima u radu. 25. II 1888. umro je Pančić. Sahranjen je o državnom trošku na groblju kod crkve sv. Marka. Želio je da se sahrani u sanduk od omorike. Za tu: svrhu nabavio je omorikove daske i odredio koji će mu majstor sagraditi mrtvački sanduk. |