DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 84 <-- 84 --> PDF |
nova), dok neke dolaze u obzir samo za brzo i aproksimativno izračunavanje etata (Mantel-Massonova, Hundeshagenova, Hufnaglova). Preporučena je za naše brdske šume, gdje se primjenjuje oplodna sječa, francuska metoda plavog odjeljka ili Melardova metoda. Detaljnije je razrađena Klapčeva metoda za uređivanje visokih regularnih šuma jednog šumsko-gospodarskog područja. Ta se metoda bazira na formiranju računskih i šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica. E- tat glavnog prihoda rezultira iz površinskog etata koji se određuje na temelju komparacije konkretnog i normalnog razmjera dobnih razreda i na temelju gospodarskih momenata, a etat međuprihoda se utvrđuje ocjenjivanjem ili po formuli autora. Kod primjene ove metode sastavlja se specijalni uređajni elaborat posebno za svaku šumsko-uzgojnu gospodarsku jedinicu i generalni za šumsko-gospodarsko područje. Ova metoda počeka se je — zbog svojih prednosti — primjenjivati u šumama SR Hrvatske. III. dio. Uređivanje visokih prebornih šuma. Obrađene su francuske metode utvrđivania etata u preborncj šumi (A. Schaeffer, Melard). Opširnije je prikazana Biolley- eva kontrolna metoda, koja se osniva na sistematskom invcntarisanju zaliha i tačnoi evidenciii iskorišćcnih masa u svrhu određivanja tekućeg prirasta, koji je važan indikator za ocjenu visine etata. Ta se metoda primjenjipj u nekim šumama Slovenije. U Hrvatsk´i bi se mogla početi primjenjivati u nekim šumama Gorskog Kotara, gdje su u taksacijske svrhe izmjereni prsni promjeri svih stabala. Nadalje je prikazano staro uređivanje prebornih šuma u Hrvatskoj, koje se baziralo na normalama prije i poslije sječe od Kerna, Majnarića, Tordony-a i drugih, a u Sloveniji na Hufnaglovoj metodi. U cijelosti su donesena Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama iz 1937. godine (od Šurića), jer su se preborne šume u Hrvatskoj sve do 1962. godine uređivale po ovoj metodi. Uputstva propisuju minimalne mase, koje poslije sječe trebaju ostati po ha. Ona su odgovarala za tip šuma s velikim masama po ha u vrijeme kad su izdana, jer je tada trebalo regulirati intenzitet sječe. Danas, kad su drvne mase znatno smanjene, problem je prebornih šuma poznavati optimalnu zalihu koja će omogućiti regeneraciju šume i dati najpovoljniji prihod. Opširnije je razrađen »Novi sistem uređivanja prebornih šuman od prof. Klepca, koji se osniva na poznavanju optimalne (normalne) drvne zalihe kao i normalne i konkretne frekvencijske krivulje broja stabala za jelove i bukove preborne šume. Struktura normale po broju stabala odgovara Liocourtonovom zakonu. Ovdje je napose razrađen način konstrukcije normala, tabelarni pregled osnovnih normala za jelove i bukove preborne šume, te način računanja etata (»iz velikoga u malo« i »iz maloga u veliko«). Način realizacije etata, koji će konkretno stanje dovesti u optimalno, prikazan je na primjerima pokusnih ploha, koje se nalaze u Gorskom Kotaru u šumama Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ova metoda, koja odgovara suvremenom uređivanju prebornih šuma, primjenjuje se u Hrvatskoj od 1982. godine. IV. dio. Uređivanje srednjih šuma. Ovdje su ukratko prikazana francuska iskustva. Kako mi nemamo šuma s kojima se gospodari kao sa srednj. m šumom, preporučeno je da bi se taj gospodarski oblik šume mogao zavesti u nekim privatnim šumama radi podmirenja potreba seoskih domaćinstava. V. dio. Uređivanje šuma u Mediteranu i Submeđiteranu. U šumama Mediterana i Submediterana dolazi u pravilu do izražaja njihovo višestruko iskorišćavanje (proizvodnja drva, paša, smolarenje i dr.) kao i njihova zaštitna, estetska i rekreativna funkcija. S obzirom na to obrađeni su razni oblici gospodarenja, koji su se razvili na Kršu kao i mjere koje treba provoditi, da se današnie stanje što više unaprijedi. U novije vrijeme pojavljuje se potreba uređenja šuma alepskog bora, u kojima se smolari, pa je i to pitanje prviput obrađeno, a osim toga spomenute su i mjere za povećanje produkcije drva i smole. Prikazana je nova orijentacija pošumljavanja na Kršu: osnivanje nasada i parkova u turističke svrhe. VI. dio. Estetsko i rekreativno uređivanje šuma. Ovdje su obrađene osnovne smjernice o načinu gospodarenja u šumama, koje imaju estetski i rekreativni značaj kao i razne mjere koje treba poduzimati za zaštitu tih šuma. Na kraju pojedinih poglavlja navedena je veoma opširna domaća i strana literatura, kojom se je autor služio, a i u samom tekstu autor upućuie na pojedine studije, koie obrađuju dotičnu temu. Pri obradi svjetske, evropske i jugoslavenske perspektive šumarstva i drvarske industrije autor se je služio sa studijama i knjigama svjetske organizacije FAO. Knjiga je rezultat dugogodišnjeg naučnog rada i ispitivanja u fakultetskim i ostaiim šumama Hrvatske što dokazuju autorove formule: za etat proreda, za etat u visokoj regularnoj šumi, za etat u visokoj prebornoj šumi, za normalnu drvnu zalihu u prebornim šumama prije i poslije 267 |