DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Svjetska potrošnja drva povećala se je u toku posljednjeg decenija za 35!;7o i pored činjenice što je razvoj tehnike djelomično zamijenio drvo raznim drugim materijali ma. Općenito se može reci, da će svijet do konca ovog stoljeća tražiti od svojih šuma mnogo veće količine industrijskog arva ne go što ih daju danas. U evropskoj perspektivi potrošnja drva je u stalnom poiastu, pa će uiti nužna i ve ća proizvodnja drva za mehaničku i kemij sku preradu. U jugoslavenskoj perspektivi previda se porast potrošnje drva za kemijsku preradu (celuloza i papir) i za proizvodnju umjetnih pioča. Ista je perspektiva potrošnje drva i u SR Hrvatskoj, gdje će se za kemijsku preradu drva i za proizvodnju pioća moći iskoristiti znatne količine tanjeg materijala iz mladih sastojina, koji će se dobiti putem čišćenja i proreda. Od ukupnog godišnjeg jugoslavenskog etata otpada oko 2(J´7O na četinjače. Kako će kod nas sve više rasti potrošnja celuloze i papira, jer sada spadamo medu zemlje s najmanjom potrošnjom, to je perspektiva uređivanja suma, aa izradi takve gospodarske osnove, koje ce omogućiti, da se iz šuma mogu ti aj no podmiriti povećane potrebe na cetinjavom drvu. To ce se postići: podizanjem plantaža i intenzivnin kultura od četinjavin vrsti drveća brzoga rasta, očetinjavanjem čistih bukovih sastojma i intenzivnim uređivanjem četinjavih šuma. Gospodarenje sumama je opširnije razrađeno, te obulivaca strukturu jednođobnih i prebornih sastojma po broju stabala (binomska i Liocourtova krivulja) i strukturu arvne mase po debijinskim razredima, zatim različite oblike gospoaarcnja, njinove prednosti i nedostatke. Kako su dosadanjim gospodarenjem siv orem razni tipovi šuma — jednodobni i razni preiazni ooiici do prebormh — izneseno je kako se u praksi ulvrauje oblik gospodarenja i što može utjecati na taj izbor. Klasičnom principu trajnosti dat je suvremeni smisao, tj. trajnost se osigurava na većoj površini u okviru šumsko-privrednih područja i mjesto trajno podjednakih prihoda nastoji se osigurati trajno sve veće prihode. Definiran je kontinuitet prihoda — normalitet — kod visokih regularnih šuma i panjača, te posebno kod prebornih šuma (Susmel, Collete, Liocourt, normale od Klepca). Nadalje je iznesen način računanja normalne drvne zalihe u visokim regularnim i u prebornim šumama. Razrađene su razne vrste zrelosti u šumskom gospodarstvu, od kojih su za praksu najvažnje: tehnička, apsolutna i ekonomska. S time u vezi dalje slijedi izbor ophodnje u praksi, utvrđivanje dimenzije zrelosti i dobi sječe u prebornim šumama, kao i istraživanje autora o toku debljin skog prirasta u šumi jeie (Blechno-Abie tum Horv.). Prostorno uređenje šuma u SR Hrvatskoj izvršeno je tri put poslije 1945. godine. Zadnje je bilo osnivanje šumsko-privrednih područja u 1963. godini prema propisima Zakona o šumama. Sumskoprivredna područja razdijeljena su na klasične gospodarske jedinice, a u novije vrijeme uvode se u SRH računske gospodarske jedinice (po prof. Klepcu). Iznesena su osnovna pravila kako treba biti izvedena razdioba na odjele s obzirom na smjer vjetra i izvoz. S razdiobom na odjele povezan je i način vođenja sječa, te su i za to donesena opširnija osnovna pravila, kojih se treba pridržavati u praksi, da ne nastanu štete od vjetra i izvoza. Etat glavnog prihoda u visokim regularnim šumama deliniran je raznim formulama (Simmonsova, Man´iel-Massonova, Melardova, Hufnagiova, Klepčeva). Sve te formule vrijede za normalnu šumu, a za konkretnu šumu služe kao orijentacija, jer je njihova točnost to manja, što je šuma manje normalna. Etat proreda za pojedinu sastojinu odnosno za grupu sastojina određen je po Klepčevoj formuli, a spomenut je i Hart-Backmgov način numeričkih proreda. Etat u prebornoj šumi određen je po Klepčevoj formuli. Uređaj ni elaborati su podijeljeni na opće i posebne, a zatim na razne tipove prema Općim uputstvima za uređivanje šuma od 1948. god. Detaljno su obrađeni pojedini dijelovi uređajnog elaborata, kao i način izrade, a zatim kontrolna knjiga, šumska kronika i revizija elaborata. II. dio. Uređivanje visokih regularnih šuma. U ovom dijelu obrađene su razne metode uređivanja visokih regularnih šuma. Radi općeg pregleda najprije su prikazane ranije metode i to: metoda razdiobe šume na godišnje sječine, metoda po masi i prirastu (Beckmannova), te šestarske njemačke i francuske metode (Hartigova, Cottina, kombinirano rašestarenje, meloda stalnih afektacija, metoda promjenljivih afektacija i metoda jedne jedine afektacije). Po metodi kombiniranog rašestarenja uređivale su se u Hrvatskoj bivše nedržavne šume sve do 1945. godine. Obrađena je metoda razmjera dobnih razeda po kojoj se kod nas uređuju visoke regularne šume, a propisana je Uputstvima za uređivanje državnih šuma od 1931. godine. Nadalje su spomenute normalno-zališne metode (metode formula) od kojih mnoge danas imaju samo historijsko značenje (austrijska kameralna taksa, Huberova, Karlova, Heyerova, Tomićeva, Gehrhardtova, Breyman |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 84 <-- 84 --> PDF |
nova), dok neke dolaze u obzir samo za brzo i aproksimativno izračunavanje etata (Mantel-Massonova, Hundeshagenova, Hufnaglova). Preporučena je za naše brdske šume, gdje se primjenjuje oplodna sječa, francuska metoda plavog odjeljka ili Melardova metoda. Detaljnije je razrađena Klapčeva metoda za uređivanje visokih regularnih šuma jednog šumsko-gospodarskog područja. Ta se metoda bazira na formiranju računskih i šumsko-uzgojnih gospodarskih jedinica. E- tat glavnog prihoda rezultira iz površinskog etata koji se određuje na temelju komparacije konkretnog i normalnog razmjera dobnih razreda i na temelju gospodarskih momenata, a etat međuprihoda se utvrđuje ocjenjivanjem ili po formuli autora. Kod primjene ove metode sastavlja se specijalni uređajni elaborat posebno za svaku šumsko-uzgojnu gospodarsku jedinicu i generalni za šumsko-gospodarsko područje. Ova metoda počeka se je — zbog svojih prednosti — primjenjivati u šumama SR Hrvatske. III. dio. Uređivanje visokih prebornih šuma. Obrađene su francuske metode utvrđivania etata u preborncj šumi (A. Schaeffer, Melard). Opširnije je prikazana Biolley- eva kontrolna metoda, koja se osniva na sistematskom invcntarisanju zaliha i tačnoi evidenciii iskorišćcnih masa u svrhu određivanja tekućeg prirasta, koji je važan indikator za ocjenu visine etata. Ta se metoda primjenjipj u nekim šumama Slovenije. U Hrvatsk´i bi se mogla početi primjenjivati u nekim šumama Gorskog Kotara, gdje su u taksacijske svrhe izmjereni prsni promjeri svih stabala. Nadalje je prikazano staro uređivanje prebornih šuma u Hrvatskoj, koje se baziralo na normalama prije i poslije sječe od Kerna, Majnarića, Tordony-a i drugih, a u Sloveniji na Hufnaglovoj metodi. U cijelosti su donesena Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama iz 1937. godine (od Šurića), jer su se preborne šume u Hrvatskoj sve do 1962. godine uređivale po ovoj metodi. Uputstva propisuju minimalne mase, koje poslije sječe trebaju ostati po ha. Ona su odgovarala za tip šuma s velikim masama po ha u vrijeme kad su izdana, jer je tada trebalo regulirati intenzitet sječe. Danas, kad su drvne mase znatno smanjene, problem je prebornih šuma poznavati optimalnu zalihu koja će omogućiti regeneraciju šume i dati najpovoljniji prihod. Opširnije je razrađen »Novi sistem uređivanja prebornih šuman od prof. Klepca, koji se osniva na poznavanju optimalne (normalne) drvne zalihe kao i normalne i konkretne frekvencijske krivulje broja stabala za jelove i bukove preborne šume. Struktura normale po broju stabala odgovara Liocourtonovom zakonu. Ovdje je napose razrađen način konstrukcije normala, tabelarni pregled osnovnih normala za jelove i bukove preborne šume, te način računanja etata (»iz velikoga u malo« i »iz maloga u veliko«). Način realizacije etata, koji će konkretno stanje dovesti u optimalno, prikazan je na primjerima pokusnih ploha, koje se nalaze u Gorskom Kotaru u šumama Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Ova metoda, koja odgovara suvremenom uređivanju prebornih šuma, primjenjuje se u Hrvatskoj od 1982. godine. IV. dio. Uređivanje srednjih šuma. Ovdje su ukratko prikazana francuska iskustva. Kako mi nemamo šuma s kojima se gospodari kao sa srednj. m šumom, preporučeno je da bi se taj gospodarski oblik šume mogao zavesti u nekim privatnim šumama radi podmirenja potreba seoskih domaćinstava. V. dio. Uređivanje šuma u Mediteranu i Submeđiteranu. U šumama Mediterana i Submediterana dolazi u pravilu do izražaja njihovo višestruko iskorišćavanje (proizvodnja drva, paša, smolarenje i dr.) kao i njihova zaštitna, estetska i rekreativna funkcija. S obzirom na to obrađeni su razni oblici gospodarenja, koji su se razvili na Kršu kao i mjere koje treba provoditi, da se današnie stanje što više unaprijedi. U novije vrijeme pojavljuje se potreba uređenja šuma alepskog bora, u kojima se smolari, pa je i to pitanje prviput obrađeno, a osim toga spomenute su i mjere za povećanje produkcije drva i smole. Prikazana je nova orijentacija pošumljavanja na Kršu: osnivanje nasada i parkova u turističke svrhe. VI. dio. Estetsko i rekreativno uređivanje šuma. Ovdje su obrađene osnovne smjernice o načinu gospodarenja u šumama, koje imaju estetski i rekreativni značaj kao i razne mjere koje treba poduzimati za zaštitu tih šuma. Na kraju pojedinih poglavlja navedena je veoma opširna domaća i strana literatura, kojom se je autor služio, a i u samom tekstu autor upućuie na pojedine studije, koie obrađuju dotičnu temu. Pri obradi svjetske, evropske i jugoslavenske perspektive šumarstva i drvarske industrije autor se je služio sa studijama i knjigama svjetske organizacije FAO. Knjiga je rezultat dugogodišnjeg naučnog rada i ispitivanja u fakultetskim i ostaiim šumama Hrvatske što dokazuju autorove formule: za etat proreda, za etat u visokoj regularnoj šumi, za etat u visokoj prebornoj šumi, za normalnu drvnu zalihu u prebornim šumama prije i poslije 267 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 85 <-- 85 --> PDF |
sječe, zatim autorove metode: uređivanje ,risokih regularnih šuma jednog šumskogospodarskog područja i Novi sistem uređivanja prebornih šuma i dr. Knjiga je obrađena iscrpno i suvremeno, te se odlikuje i po tome što donosi neka poglavlja kojih nema u dosadanjim sličnim djelima. Pisana je kao udžbenik za studente Šumarskog fakulteta u Zagrebu. No ona će poslužiti kao udžbenik i onima ,koji se spremaju za treći stupanj (magisterij) šumarskih nauka, jer je u djelu navedena bogata domaća i strana literatura iz područja uređivanja ^domaći &teučni cačopidi ŠUMARSTVO — Beograd 8/10 — 1964. Nikolić S.: Ekonomičnost upotrebe motornih pila u seči i izradi šumskih sortimenata bukve. — P e c o v i ć M.: Prilog pitanju gazdovanja u privrednim šumama. — Trifunović D.: Tablice prinosa i prirasta za jednodobne grabove sastojine Fruške gore. — Lui ć R.: Neki problemi u vezi sa protiverozionim radovima i melioracijama zemljišta. — U rbanovsk i A.: Uloga industrije prerade drveta u razvoju nerazvijenih zemalja. — Tošovi ć B.: Zakon o obaveznom gajenju topola i drugih mekih lišćara na određenim zemljištima. — Isailovi ć Z.: Euroameričke vrste topola u sredogorju. — Pero vić B i Marinković P.: Industrija nameštaja Francuske. — Duffield J. W.: Preobraćanje degradiranih šuma i šikara tvrdih lišćara u mešovite visoke šume četinara i lišćara u Jugoslaviji. — Nikoli ć S.: Drugo savezno takmičenje šumskih radnika sekača. — Vulovi ć B.: Seminar o normiranju radova u seči uz upotrebu motornih testera. — Kovačević J.: Prilog flori otrovnog, škodljivog bilja za domaću stoku jugoslavenskih šuma. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 11/12 — 1964. Stojanović O.: Primjena i reprezentativnog metoda pri taksacijskoj procjeni šuma. — Popnikola N.: Forme breze sa gukama. — Begović B.: Etape razvoja šumarske politike i organizacije šumske privrede u SSSR. — H adžiahmetović M.: Organizacija i uređivanje zelenog pojasa i park-šuma oko Sarajeva. — Fukare k P.: Josip Pančić i naše šume. — Jovančević M.: Prilog proučavanju varijabiliteta naše smrce. — šuma. Odlično će poslužiti i kao priručnik šumarskim inženjerima u praksi, koji se bave uređivanjem šuma. Knjiga je bogato ilustrirana sa 125 fotografija, grafikona, shematskih slika i karata — sve uglavnom originalno, te 58 raznih tabela; pisana je jasnim, lakim i lijepim stilom. Sve to daje knjizi osobitm naučnu i praktičnu vrijednost. Ovim djelom autor je dao znatan prilog unapređenju uređivanja šuma. Ing. R. Krpan An i ć B.: Samoniklo ljekovito, aromatično i medonosno bilje. — Španović T.: Gajenje topola. — Čemalović M.: Jugoslavenska nac. komisija za topolu — sastanak u Hercegovini. — Angelov K: Proučavanje stanja HTZ u preduzećima za preradu drveta. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb 9/10 — 1964. Et tin g er Z.: Organizacija tehničke kontrole u finalnoj proizvodnji. — Murk o D.: Upotreba jelove kore za proizvodnju tanina. — Sola ja V.: Industrija nameštaja u Z. Njemačkoj. — Praktični savjeti i uputstva. — Strojarstvo u drvnoj industriji. — Angelov K: Industrijska prerada drveta u Makedoniji između dva rata. — Silinger O.: Osvrt na ovogodišnji Zagrebački velesajam. 11/12 — 1964. Petri ć B.: Mikroskopska identifikacija važnijih domaćih i kod nas kultiviranih četinjača. — Kovačevi ć M.: Komparativno ispitivanje utjecaja triju hidrofobnih sredstava kod izrade iverica iz bukovine. — Brežnjak M.: Značenje kvantitativnog iskorištenja trupaca i suvremeni trendovi u pilanarstvu. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 3/4 — 1965. Anko Boštjan: Dinamika visinskog prirasta bukve i jele u prašumi Pečke. — Eckmüllner: Sudbinska pitanja našeg šumarstva. — Svetli č i č A.: Za harmoničan razvitak šumarstva i drvarske industrije papira — Prof. S e v- n i k F. — sedamdesetogodišnjak. LES — Ljubljana 1/2 — 1965. Vadnjal J.: Uloga tehnološko- ekonomske zakonitosti u našem šu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
marstvu. — 2 um er L.: Razvojne tendencije i perspektive evropske šumoprivrede. — Prijatelj A.: Otrovanja u drv. industrijskoj djelatnosti. — Sepe c F. i Le b L.: Povodom 60-godišnjice tvornice »Stol« u Kamniku. — Ju g O.: Desetogodišnja suradnja Biroa za drvarsku industriju u Ljubljani pri izgradnji islovenačke drvarske industrije. — Žume r L.: »Velika kemija« u šumoprivredi Sovjetskog Saveza. — Pristavec P.: Šta se zbiva u američkoj pilanskoj industriji? — Mehor a M.: O izložbi »Šuma na Kršu slovenačkog Primorja. — Murk o L.: Austrijski drvarski velesajam u Celovcu. 3/4 — 1965. Kne z J.: O gospodarskim uslovima u drv. industriji. — V o v n i k A.: O racionalnijem iskorištavanju otpadaka pri mehaničkoj obradi drva. — Jera s G:. O važnosti, svojstvima i upotrebi kondensdrva. — Beltram T.: Sud o ekonomičnosti lakiranja, naročito s obzirom na viskoznost lakova. — DobnikD.: Gater budućnosti »Optimat GDZ«. — Cese n A.: Profil radnika u drv. industriji. ŠUMARSKI PREGLED — Skoplje 3/4 — 1964. Nikolovski T.: Izdanačke šume Jugoslavije i njihova pretvorba u visoke. — KaramanZ, iSerafimovski A. i Kiselička N.: Aviosuzbijanje gubara u hrastovim šumama na Kumanovu i Stipu. — Radonjić M.: Nova funkcija rastenje sa tri parametra i njezina upotreba. — Alampioski S.: Neka iskustva o očetinjavanju lišćarskih šuma u »Karaormanu «. — Spirovski P.: Pokretanje i problemi u eksportu proizvoda drvarske industrije iz Makedonije. 5/6 — 1964. Ničo ta B., Pejoski B.: Prinos poznavanju domaćih sorti crnog bora. — Goguševski M.: Prilog određivanju jedno- i dvoulaznih tablica za kubiciranje niskih hrastovih šuma u Makedoniji. — Zorboski M., Krstevski D.: Prilog proučavanju radnog vremena i radne snage pri radu motornim pilama kod sječe niskih hrastovih šuma. Pejosk i B.: Problemi ravnoteže vlage građevnog drva za grad Skoplje. ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo 1/3 — 1965. ŽakulaS.: Istina o seči borovine na Boračkom jezeru. — Ei ć N.: Gospodarenje u zaštitnim šumama. — Imamović H.: O stanju i nekim problemima Šumarskog školskog centra na Ilidži. — Lubardi ć V.: Područja proglašena za erozivna u Bosni i Hercegovini. — Vuki ćevi ć N.: Usaglašavanje propisa o zabrani držanja koza sa Ustavom i njihovo sprovođenje. — ŽilenkovN.: Uzroci brzog propadanja naših šumskih kamionskih putova. — Omanović S.: Gubar — Bevand a S.: Kako održati već postojeće vještački podignute kulture. — Vuke lji ć D.: Neko nije na svom mjestu. — M i j a t o v i ć M.: Metodologija planiranja u lovstvu. — Šta treba znati o uzgoju lovačkih pasa. — Lovci se ne slažu sa Nacrtom zakona o lovu. HORTIKULTURA — Split 1 — 1965. Urba n S.: Savremena hortikultura na našem Kršu s gledišta biologije. — Ržeha k V.: Objekti prirode pod zaštitom u Bosni i Hercegovini sa najznačajnijim karakteristikama. — Kev o R.: Registracija zaštićenih objekata prirode u Hrvatskoj. BILTEN (Posl. uđr. šum. privr. organizacija — Zagreb 1 — 1965. Mašina za Ijuštenje »Cembro«. — Vidaković M.: O vrbi Salix aquatica gigantea 56 (SAG 56). — Drugo Savezno natjecanje šumskih radnika sjekača Jugoslavije. — Ekonomska rekonstrukcija. 2 - 1965. Čistjakov A. R.: Širina sječištetnika u 1965. godini. — Prenosno motorno vitlo. — Šta su pokazale prve revizije šumsko-privrednih osnova. — Izvještaj o radu Komisije za integracijska kretanja. 3 — 1965. Zaštita vršnih izbojaka. — Visina i dinamika godišnjih sječa. — Osvrt na rad na uređivanju šuma Sekcije za uređivanje šuma Sekcije N. Gradiška za period 1948—1963. g. — Seminar iz zaštite šuma (Hranilović N.). — Iz Zavoda za kontrolu šumskog ´sjemena — Rijeka. — Iz Rep. sekretarijata za šumarstvo. — Iskaz manjka i viška sadnica. 4 — 1965. Laki šumski žičani transportni uređaj. — Vodička O: Tehničko ekonomski parametri lakog šumskog žicanog transportnog uređaja. — K 1 e p a c — Spaić : Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka. Đ. K. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
cStcano $umaegi»& ŠUMARSTVO POLJSKE Pošumljena je površina Poljske 7,962.000 ha. Od toga je: državnih šuma 6,264.000 ha privatnih šuma 1,421.000 ha pod upravom raznih organizacija 161.000 ha parkovi i gradske šume 56.000 ha Sveukupna je drvna masa 528,8 mil. kub. m u kojoj je: crnogoričnih vrsta 437,9 mil. kub. m bjelogoričnih 91,9 mil. kub. m Prosječna drvna masa po hektaru iznosi 86,3 kub. m, a u zrelim sastojinama oko 250 kub. m. Drvna masa dozrelih i prezrelih sastojina je oko 71 mil. kub. m. Sječe se vrše u krugovima i to veoma uspješno. Za razliku od uobičajena 3—4 zahvata postupne sječe, ovdje se provode samo 2, jer garantiraju intenzivniju i racionalniju eksploataciju sa istovremenim pošumljenjem. Taj postupak je ovakav. U mješovitim sastojinama gdje osnovna vrsta drva može biti hrast, omorika obična, jela i dr., posiječe se sastojina u krugovima promjera približno jednaka visini (do podrug visine) stabala. U tim se gnijezdima uspješno razvija naravni pomladak glavnih vrsta drva. Ujedno se obavlja sadnja ili sjetva drugih vrsta kojima želimo obogatiti sastav buduće šume. Kad pomladak ojača (nakon 7—15 godina) provodi se čista sječa zrele šume. Taj je način sječe stekao dosta široku primjenu u Poljskoj, a vrijednost mu je u tome, što krugovi (gnijezda) mogu biti povoljno veliki u ovisnosti o heliofiliji i o drugim osobinama pomlatka. Sabiranje sjemena bora vrši se sa 140- godišnjih dubećih stabala I boniteta, visokih 30—35 m, pomoću švedskih ljestava. Osnovna je vrsta uzgoja bor. Osim bora kultivira se jela, ariš, hrast i druge vrste. Plantaža topola ima oko 3.000 ha. Ovdje, kao i u čitavoj Evropi pri podizanju crnogoričnih šuma (bor, omorika obična) obavezno se unosi i joha (do 500 jedinki po hektaru) da bi se tlo obogatilo dušikom i ubrzao proces stvaranja tla. Sadnice se iz rasadnika ne iskapaju kako je to običaj u proljeće, nego jeseni, a oslobođena površina odmah se zasije novim sjemenom. Iskopane se sadnice sačuvaju u jarkovima sa suhim pijeskom do proljeća, a pokriju se grančicama omorike obične. Kadgod se zaželi mogu se iskoristiti u proljeće bez obzira na vremenske prilike. Zivi se pijesak pošumljuje borom. Pješčana se površina prethodno zastire borovičinim grančicama, a onda se među te radove ukapaju sadnice bora (20—25 tisuća po ha). I ma da se borovičine grane dovoze izdaleka, ipak se to rcntira, jer se pod njezinim redovima zadržava vlaga što uzrokuje brz razvitak sadnica, koje se primaju sa 95 do lOC´Vo. U Varšavskom vojvodstvu ima oko 20.000 ha pijesaka koji se ne iskorišćavaju u poljoprivredi, nego ih valja pošumiti. Zaslužuje da se spomene i masovna izrada domaćeg đubriva iz mrtvog pokrova šumskog tla. Tehnika je veoma jednostavna. Sa površina koje treba iskrčiti za rasadnike, poljoprivredna tla, a i za izgradnju putova, stelja se sabire i slaže na hrpu sa smjesom zemlje i kreča, da bi se smanjila kiselost prvobitnog materijala. Nakon dvije ili više godina (što ovisi o stepenu prerade setlje) dobiva se đubrivo visokog kvaliteta, koje iskorišteno u rasadniku brzo daje krupne sadnice. Dalje se govori o mehanizaciji u šumoprivredi, školama i udruženjima. Naučnotehničko udruženje inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drva Poljske — nmogobrojna je i utjecajna organizacija u koju su učlanjeni gotovo svi radnici dane grane gospodarstva (svega oko 13.000). Glavni je sadržaj rada Udruženja organiziranje naučno-tehničkih škola, seminara i kursova o novoj tehnici i tehnologiji radova. Osim toga ono održava konferencije i savjetovanja o raznim problemima šumoprivrede i industrije za preradu drva. Mnogo se poklanja pažnje izdavačkoj djelatnosti. Udruženje izdaje dva časopisa: »Poljska šuma« i »Industrija za obradu drva «. Dvaput godišnje izlaze zbornici o dostignućima inostrane šumoprivrede, koje sastavljaju članovi Udruženja. Redovno izlazi i Šumarski kalendar. Ove sažete podatke iznijela je delegacija sov. stručnjaka, koja je posjetila Poljsku (7—10. rujna 1964), a donijelo je Les. hozj. br. 3 — 1965. Đ. K. |