DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Svjetska potrošnja drva povećala se je u toku posljednjeg decenija za 35!;7o i pored činjenice što je razvoj tehnike djelomično zamijenio drvo raznim drugim materijali ma. Općenito se može reci, da će svijet do konca ovog stoljeća tražiti od svojih šuma mnogo veće količine industrijskog arva ne go što ih daju danas. U evropskoj perspektivi potrošnja drva je u stalnom poiastu, pa će uiti nužna i ve ća proizvodnja drva za mehaničku i kemij sku preradu. U jugoslavenskoj perspektivi previda se porast potrošnje drva za kemijsku preradu (celuloza i papir) i za proizvodnju umjetnih pioča. Ista je perspektiva potrošnje drva i u SR Hrvatskoj, gdje će se za kemijsku preradu drva i za proizvodnju pioća moći iskoristiti znatne količine tanjeg materijala iz mladih sastojina, koji će se dobiti putem čišćenja i proreda. Od ukupnog godišnjeg jugoslavenskog etata otpada oko 2(J´7O na četinjače. Kako će kod nas sve više rasti potrošnja celuloze i papira, jer sada spadamo medu zemlje s najmanjom potrošnjom, to je perspektiva uređivanja suma, aa izradi takve gospodarske osnove, koje ce omogućiti, da se iz šuma mogu ti aj no podmiriti povećane potrebe na cetinjavom drvu. To ce se postići: podizanjem plantaža i intenzivnin kultura od četinjavin vrsti drveća brzoga rasta, očetinjavanjem čistih bukovih sastojma i intenzivnim uređivanjem četinjavih šuma. Gospodarenje sumama je opširnije razrađeno, te obulivaca strukturu jednođobnih i prebornih sastojma po broju stabala (binomska i Liocourtova krivulja) i strukturu arvne mase po debijinskim razredima, zatim različite oblike gospoaarcnja, njinove prednosti i nedostatke. Kako su dosadanjim gospodarenjem siv orem razni tipovi šuma — jednodobni i razni preiazni ooiici do prebormh — izneseno je kako se u praksi ulvrauje oblik gospodarenja i što može utjecati na taj izbor. Klasičnom principu trajnosti dat je suvremeni smisao, tj. trajnost se osigurava na većoj površini u okviru šumsko-privrednih područja i mjesto trajno podjednakih prihoda nastoji se osigurati trajno sve veće prihode. Definiran je kontinuitet prihoda — normalitet — kod visokih regularnih šuma i panjača, te posebno kod prebornih šuma (Susmel, Collete, Liocourt, normale od Klepca). Nadalje je iznesen način računanja normalne drvne zalihe u visokim regularnim i u prebornim šumama. Razrađene su razne vrste zrelosti u šumskom gospodarstvu, od kojih su za praksu najvažnje: tehnička, apsolutna i ekonomska. S time u vezi dalje slijedi izbor ophodnje u praksi, utvrđivanje dimenzije zrelosti i dobi sječe u prebornim šumama, kao i istraživanje autora o toku debljin skog prirasta u šumi jeie (Blechno-Abie tum Horv.). Prostorno uređenje šuma u SR Hrvatskoj izvršeno je tri put poslije 1945. godine. Zadnje je bilo osnivanje šumsko-privrednih područja u 1963. godini prema propisima Zakona o šumama. Sumskoprivredna područja razdijeljena su na klasične gospodarske jedinice, a u novije vrijeme uvode se u SRH računske gospodarske jedinice (po prof. Klepcu). Iznesena su osnovna pravila kako treba biti izvedena razdioba na odjele s obzirom na smjer vjetra i izvoz. S razdiobom na odjele povezan je i način vođenja sječa, te su i za to donesena opširnija osnovna pravila, kojih se treba pridržavati u praksi, da ne nastanu štete od vjetra i izvoza. Etat glavnog prihoda u visokim regularnim šumama deliniran je raznim formulama (Simmonsova, Man´iel-Massonova, Melardova, Hufnagiova, Klepčeva). Sve te formule vrijede za normalnu šumu, a za konkretnu šumu služe kao orijentacija, jer je njihova točnost to manja, što je šuma manje normalna. Etat proreda za pojedinu sastojinu odnosno za grupu sastojina određen je po Klepčevoj formuli, a spomenut je i Hart-Backmgov način numeričkih proreda. Etat u prebornoj šumi određen je po Klepčevoj formuli. Uređaj ni elaborati su podijeljeni na opće i posebne, a zatim na razne tipove prema Općim uputstvima za uređivanje šuma od 1948. god. Detaljno su obrađeni pojedini dijelovi uređajnog elaborata, kao i način izrade, a zatim kontrolna knjiga, šumska kronika i revizija elaborata. II. dio. Uređivanje visokih regularnih šuma. U ovom dijelu obrađene su razne metode uređivanja visokih regularnih šuma. Radi općeg pregleda najprije su prikazane ranije metode i to: metoda razdiobe šume na godišnje sječine, metoda po masi i prirastu (Beckmannova), te šestarske njemačke i francuske metode (Hartigova, Cottina, kombinirano rašestarenje, meloda stalnih afektacija, metoda promjenljivih afektacija i metoda jedne jedine afektacije). Po metodi kombiniranog rašestarenja uređivale su se u Hrvatskoj bivše nedržavne šume sve do 1945. godine. Obrađena je metoda razmjera dobnih razeda po kojoj se kod nas uređuju visoke regularne šume, a propisana je Uputstvima za uređivanje državnih šuma od 1931. godine. Nadalje su spomenute normalno-zališne metode (metode formula) od kojih mnoge danas imaju samo historijsko značenje (austrijska kameralna taksa, Huberova, Karlova, Heyerova, Tomićeva, Gehrhardtova, Breyman |