DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Svjetska potrošnja drva povećala se je


u toku posljednjeg decenija za 35!;7o i pored


činjenice što je razvoj tehnike djelomično


zamijenio drvo raznim drugim materijali


ma. Općenito se može reci, da će svijet do


konca ovog stoljeća tražiti od svojih šuma


mnogo veće količine industrijskog arva ne


go što ih daju danas.


U evropskoj perspektivi potrošnja drva


je u stalnom poiastu, pa će uiti nužna i ve


ća proizvodnja drva za mehaničku i kemij


sku preradu.


U jugoslavenskoj perspektivi previda se
porast potrošnje drva za kemijsku preradu
(celuloza i papir) i za proizvodnju
umjetnih pioča. Ista je perspektiva potrošnje
drva i u SR Hrvatskoj, gdje će se za
kemijsku preradu drva i za proizvodnju
pioća moći iskoristiti znatne količine tanjeg
materijala iz mladih sastojina, koji će
se dobiti putem čišćenja i proreda. Od
ukupnog godišnjeg jugoslavenskog etata
otpada oko 2(J´7O na četinjače. Kako će kod
nas sve više rasti potrošnja celuloze i papira,
jer sada spadamo medu zemlje s najmanjom
potrošnjom, to je perspektiva uređivanja
suma, aa izradi takve gospodarske
osnove, koje ce omogućiti, da se iz šuma
mogu ti aj no podmiriti povećane potrebe
na cetinjavom drvu. To ce se postići: podizanjem
plantaža i intenzivnin kultura od
četinjavin vrsti drveća brzoga rasta, očetinjavanjem
čistih bukovih sastojma i intenzivnim
uređivanjem četinjavih šuma.


Gospodarenje sumama je opširnije razrađeno,
te obulivaca strukturu jednođobnih
i prebornih sastojma po broju stabala (binomska
i Liocourtova krivulja) i strukturu
arvne mase po debijinskim razredima, zatim
različite oblike gospoaarcnja, njinove
prednosti i nedostatke. Kako su dosadanjim
gospodarenjem siv orem razni tipovi
šuma — jednodobni i razni preiazni ooiici
do prebormh — izneseno je kako se u
praksi ulvrauje oblik gospodarenja i što
može utjecati na taj izbor. Klasičnom principu
trajnosti dat je suvremeni smisao, tj.
trajnost se osigurava na većoj površini u
okviru šumsko-privrednih područja i mjesto
trajno podjednakih prihoda nastoji se
osigurati trajno sve veće prihode.


Definiran je kontinuitet prihoda — normalitet
— kod visokih regularnih šuma i
panjača, te posebno kod prebornih šuma
(Susmel, Collete, Liocourt, normale od
Klepca). Nadalje je iznesen način računanja
normalne drvne zalihe u visokim regularnim
i u prebornim šumama.


Razrađene su razne vrste zrelosti u šumskom
gospodarstvu, od kojih su za praksu
najvažnje: tehnička, apsolutna i ekonomska.
S time u vezi dalje slijedi izbor ophodnje
u praksi, utvrđivanje dimenzije


zrelosti i dobi sječe u prebornim šumama,


kao i istraživanje autora o toku debljin


skog prirasta u šumi jeie (Blechno-Abie


tum Horv.).


Prostorno uređenje šuma u SR Hrvatskoj
izvršeno je tri put poslije 1945. godine.
Zadnje je bilo osnivanje šumsko-privrednih
područja u 1963. godini prema propisima
Zakona o šumama. Sumskoprivredna
područja razdijeljena su na klasične gospodarske
jedinice, a u novije vrijeme
uvode se u SRH računske gospodarske jedinice
(po prof. Klepcu). Iznesena su osnovna
pravila kako treba biti izvedena
razdioba na odjele s obzirom na smjer vjetra
i izvoz. S razdiobom na odjele povezan
je i način vođenja sječa, te su i za to donesena
opširnija osnovna pravila, kojih se
treba pridržavati u praksi, da ne nastanu
štete od vjetra i izvoza.


Etat glavnog prihoda u visokim regularnim
šumama deliniran je raznim formulama
(Simmonsova, Man´iel-Massonova, Melardova,
Hufnagiova, Klepčeva). Sve te
formule vrijede za normalnu šumu, a za
konkretnu šumu služe kao orijentacija, jer
je njihova točnost to manja, što je šuma
manje normalna. Etat proreda za pojedinu
sastojinu odnosno za grupu sastojina određen
je po Klepčevoj formuli, a spomenut
je i Hart-Backmgov način numeričkih proreda.
Etat u prebornoj šumi određen je po
Klepčevoj formuli.


Uređaj ni elaborati su podijeljeni na opće
i posebne, a zatim na razne tipove prema
Općim uputstvima za uređivanje šuma od
1948. god. Detaljno su obrađeni pojedini
dijelovi uređajnog elaborata, kao i način
izrade, a zatim kontrolna knjiga, šumska
kronika i revizija elaborata.


II. dio. Uređivanje visokih regularnih
šuma. U ovom dijelu obrađene su razne
metode uređivanja visokih regularnih šuma.
Radi općeg pregleda najprije su prikazane
ranije metode i to: metoda razdiobe
šume na godišnje sječine, metoda po masi i
prirastu (Beckmannova), te šestarske njemačke
i francuske metode (Hartigova, Cottina,
kombinirano rašestarenje, meloda
stalnih afektacija, metoda promjenljivih
afektacija i metoda jedne jedine afektacije).
Po metodi kombiniranog rašestarenja
uređivale su se u Hrvatskoj bivše nedržavne
šume sve do 1945. godine. Obrađena je
metoda razmjera dobnih razeda po kojoj
se kod nas uređuju visoke regularne šume,
a propisana je Uputstvima za uređivanje
državnih šuma od 1931. godine. Nadalje su
spomenute normalno-zališne metode (metode
formula) od kojih mnoge danas imaju
samo historijsko značenje (austrijska
kameralna taksa, Huberova, Karlova, Heyerova,
Tomićeva, Gehrhardtova, Breyman