DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— Većeg angažovanja zajednice u cilju poboljšanja šumarstva i industrije za preradu drveta, obezbeđenje neophodnih uslova za povećanje proizvodnje. — Pravilnog regulisanja i korišćenja šumske paše, a posebno potpunog isključenja paše i brsta koza u šumi, kao i što hitnijeg regulisanja broja divljači sprovođenjem u život odredbama Osnovnog zakona o lovstvu. 2. Na planu daljeg razvijanja društvene aktivnosti Saveza i njegovih organizacija, treba: — Organizaciono učvršćivati osnovne organizacije i aktivirati što veći broj inženjera i tehničara, naročito mlađih, uključivanjem u organe i druga tela Saveza i njegovih organizacija. — Razvijati društvenu disciplinu i odgovornost, poštovanje odluka i sprovođenje zaključaka od strane naših organizacija i svih članova. — Boriti se uporno protiv svih negativnih pojava u našim organizacijama i kod cU)omaća &ttučna litecatuca Prof. đr ing. Dušan K 1 e p a c : UREĐIVANJE SUMA. Zagreb, 1965. Nakladni zavod Znanje. (341 strana). Poslije knjige »Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina« prof, đr D. Kiepac izdao je i drugu knjigu iz područja uređivanja šuma — »Uređivanje šuma«. Knjiga je razdijeljena na šest dijelova. I. Opći dio. U ovom teoretskom dijelu obrađen je historijski razvoj uređivanja šuma u svijetu. Prikazani su počeci uređivanja šuma u Francuskoj i Njemačkoj, osnivanje prvih šumarskih škola (pruska škola — Hartig; saska škola — Cotta, Judeich i francuska škola — Lorentz, Parade ´ i Masson), čiji su osnivači i predstavnici ibili glavni nosioci raznih principa uređiva nja šuma i utvrđivanja etata u tim zemljama. Nadalje je prikazan kraći pregled razvoja suvremene prakse u Francuskoj, Nje ;mačkoj i Švicarskoj, te razvoj šumarstva i1 uređivanja šuma u Sovjetskom Savezu. U historijskom razvoju uređivanja šuma t u našoj zemlji iznesene su sve instrukcije : po kojima su se uređivale šume, pa se po > njima može pratiti kako se razvijala ova i grana šumarstva. S obzirom na opće smanjenje drvnog f fonda u svijetu i kod nas iznesene su nove j tendencije u uređivanju šuma kod nas: pojedinaca, kao i za stalno razvijanje odlika socijalističkog stručnjaka. — Proširivati i jačati u okviru postojećih mogućnosti, saradnju sa inostranim stručnim društvima inženjera i tehničara šumarstva i prerade drveta. — Razvijati tešnju saradnju sa organima državne uprave, privrednim komorama, stručnim udruženjima i radnim organizacijama, upornije i organizovanije se boriti za što potpunije usvajanje predloga Saveza u vezi sa unapređenjem šumarstva i industrije za preradu drveta. — Jačati saradnju sa SITJ, Savezom sindikata, »Narodnom tehnikom« i drugim društevnim organizacijama. — Razvijati saradnju i pomagati akcije, razvoj i učvršćivanje »Pokreta gorana« i sličnih organizacija. Beograd, 23. maj 1965. godine. Skupština Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije — da se uređivanje šuma vrši za šumsko- gospodarska područja, — da se šumska produkcija prilagodi potrebama društva, — da se pronalaze mjere za postizavanje ne samo podjednakih nego i progresivnih prihoda radi stalnog porasta potreba na drvu. Posebno su istaknute razne koristi od uređivanja šuma, koje ga čine nužnim za svako šumsko gospodarstvo. Značenje i uloga šume promatrana je na temelju triju kriterija: fizički (zaštita od erozije, vode i vjetra, regulacija režima voda), ekonomski (podmirenje potreba na drvu) i socijalni (poboljšanje uvjeta života, šume za rekreaciju i odmor). Kod uređivanja šuma daje se prednost jednom od ovih triju kriterija, ili se nastoji postići harmonija između ta tri kriterija u cilju višestrukog iskorišćavanja šuma. Ovi kriteriji došli su do izražaja i u našem Osnovnom zakonu o šumama od god. 1961. i 1965., koji dijeli šume prema namjeni na: privredne, zaštitne i s posebnom namjenom. Naglašena je potreba, da se pri uređivanju šuma vodi računa i o razvoju privrede, te o potrošnji drva danas i u perspektivi. S tim u vezi prikazana je svjetska, evropska i jugoslavenska perspektiva potrošnje drva. 265 |