DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 77 <-- 77 --> PDF |
15. IX 1965. Pregled autohtonih sastojina evropskog ariša u Sloveniji i kultura hibridnog crnog bora u Hrvatskoj. 16. IX 1965. Pregled najboljih stabala jele i smrče u Gorskom Kotaru i prašumskog rezervata bukve i jele pokraj Plitvičkih Jezera. 17. IX 1965. Pregled plus-stabala običnog bora u Zapadnoj Bosni (okolina Bosanskog Petrovca) i nekih nizinskih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Za učešće na Savetovanju o šumarskoj genetici i oplemenjivanju drveća u Zagrebu prijavio se veći broj poznatijih stručnjaka iz raznih zemalja. Među njima se nalaze i vrlo poznati radnici iz ove naučne oblasti, kao npr. Tollef R u d e n, Vollebekk (Norveška), Hakon R o b a k, Stend (Norveška), Robert Z. C a 11 a h a m, Washington (SAD), James P. King , Rhinelander (SAD), Roger Lines , Edinburgh (Engleska), J. S. Murray , Aberdeen (Engleska), John D. Matthews , Aberdeen (Engleska), E. Anderss o n, Stockholm (Švedska), Bo N i 1 s s o n, Brunsberg (Švedska), Lauri K a r k i, Helsinki (Finska), K. St e r n, Schmalenbeck (Zapadna Njemačka), Alain de Jamblinne , Bokrijak- Geng (Belgija), Muhle L a r s e n, Grammont (Belgija), R. N. O´Carroll , Dublin (Irska), Roberto Villasenor Angeles , Coyoacan (Meksiko), Bent S o e- g a a r d, Hoersholm (Danska, H. Hattemer , Schmalenbeck (Z. Njemačka) i dr. Savetovanje o genetici i oplemenjivanju šumskog drveća u Nancy-u i Zagrebu pokazuje da se ovoj delatnosti sve više poklanja pažnja u svetu i u nas. Svakako to ima svoje opravdanje. Genetika i oplemenjivanje su sve čvršća osnova gajenja šuma i unapređivanja šumske proizvodnje. Dostignuća u tom pogledu su sve veća i brojnija. Zato se javlja potreba da se iskustva stečena u pojedinim zemljama na međunarodnim sastancima izmenjuju, sporna pitanja zajednički rasprave, donesu zaključci i preporuke opšte važnosti i si. Takav metod rada odavno su usvojili genetičari i selekcioneri šumskog drveća. Posle kongresa u Stokholmu i sada u Nancy-u i Zagrebu, Međunarodni savez šumarskih instituta zakazao je sledeći kongres u 1967. god. u Minhenu (Zapadna Njemačka). Pred ovaj kongres izneće se zaključci i preporuke Savetovanja i u Zagrebu. To znači da se ovom Savetovanju pridaje veća pažnja. Zato je potrebno da naši saradnici na genetici i oplemenjivanju šumskog drveća, kao i odgajivači šuma u užem smislu, u što većem broju i što aktivnije učestvuju na Savetovanju u Zagrebu (a po mogućnosti i u Nancy-u). Nadamo se da će se tom prilikom čuti i naši referati, predloži, napori, rezultati i doprinosi genetike i selekcije unapređenju šumske proizvodnje. Strani gosti imaće priliku da vide naše najbolje šume i odličan polazni materijal za oplemenjivanje šumskog drveća, za koji pokazuju interes i selekcioneri iz drugih zemalja, a isto tako i naše početne radove na oplemenjivanju šumskog drveća. Naši rezultati u tom pogledu svakako ne mogu biti jednaki onima u naprednijim stranim zemljama (Švedska, Danska, Francuska i dr.), ali su ipak interesantni za sve genetičare i selekcionere šumskog drveća. I to je jedan od razloga što se spomenuto Savetovanje održava delom i u našoj zemlji Nadajmo se i učinimo sve da strani gosti ponesu sa ovog Savetovanja, pored dobrih utisaka o našim šumama i našem šumarstvu, još jedan dokaz naše želje za međunarodnom saradnjom na svim područjima naučne i stručne delatnosti. Dr inž. Milorad Jovančević 260 |