DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 77     <-- 77 -->        PDF

15. IX 1965. Pregled autohtonih sastojina evropskog ariša u Sloveniji i
kultura hibridnog crnog bora u Hrvatskoj.
16. IX 1965. Pregled najboljih stabala jele i smrče u Gorskom Kotaru i
prašumskog rezervata bukve i jele pokraj Plitvičkih Jezera.
17. IX 1965. Pregled plus-stabala običnog bora u Zapadnoj Bosni (okolina
Bosanskog Petrovca) i nekih nizinskih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj.
Za učešće na Savetovanju o šumarskoj genetici i oplemenjivanju drveća
u Zagrebu prijavio se veći broj poznatijih stručnjaka iz raznih zemalja. Među
njima se nalaze i vrlo poznati radnici iz ove naučne oblasti, kao npr. Tollef
R u d e n, Vollebekk (Norveška), Hakon R o b a k, Stend (Norveška), Robert


Z. C a 11 a h a m, Washington (SAD), James P. King , Rhinelander (SAD), Roger
Lines , Edinburgh (Engleska), J. S. Murray , Aberdeen (Engleska), John
D. Matthews , Aberdeen (Engleska), E. Anderss o n, Stockholm (Švedska),
Bo N i 1 s s o n, Brunsberg (Švedska), Lauri K a r k i, Helsinki (Finska), K.
St e r n, Schmalenbeck (Zapadna Njemačka), Alain de Jamblinne , Bokrijak-
Geng (Belgija), Muhle L a r s e n, Grammont (Belgija), R. N. O´Carroll ,
Dublin (Irska), Roberto Villasenor Angeles , Coyoacan (Meksiko), Bent S o e-
g a a r d, Hoersholm (Danska, H. Hattemer , Schmalenbeck (Z. Njemačka)
i dr.
Savetovanje o genetici i oplemenjivanju šumskog drveća u Nancy-u i Zagrebu
pokazuje da se ovoj delatnosti sve više poklanja pažnja u svetu i u nas.
Svakako to ima svoje opravdanje. Genetika i oplemenjivanje su sve čvršća
osnova gajenja šuma i unapređivanja šumske proizvodnje. Dostignuća u tom
pogledu su sve veća i brojnija. Zato se javlja potreba da se iskustva stečena
u pojedinim zemljama na međunarodnim sastancima izmenjuju, sporna pitanja
zajednički rasprave, donesu zaključci i preporuke opšte važnosti i si. Takav
metod rada odavno su usvojili genetičari i selekcioneri šumskog drveća. Posle
kongresa u Stokholmu i sada u Nancy-u i Zagrebu, Međunarodni savez šumarskih
instituta zakazao je sledeći kongres u 1967. god. u Minhenu (Zapadna
Njemačka). Pred ovaj kongres izneće se zaključci i preporuke Savetovanja i u
Zagrebu. To znači da se ovom Savetovanju pridaje veća pažnja. Zato je potrebno
da naši saradnici na genetici i oplemenjivanju šumskog drveća, kao i odgajivači
šuma u užem smislu, u što većem broju i što aktivnije učestvuju na
Savetovanju u Zagrebu (a po mogućnosti i u Nancy-u). Nadamo se da će se tom
prilikom čuti i naši referati, predloži, napori, rezultati i doprinosi genetike i
selekcije unapređenju šumske proizvodnje. Strani gosti imaće priliku da vide
naše najbolje šume i odličan polazni materijal za oplemenjivanje šumskog
drveća, za koji pokazuju interes i selekcioneri iz drugih zemalja, a isto tako i
naše početne radove na oplemenjivanju šumskog drveća. Naši rezultati u tom
pogledu svakako ne mogu biti jednaki onima u naprednijim stranim zemljama
(Švedska, Danska, Francuska i dr.), ali su ipak interesantni za sve genetičare
i selekcionere šumskog drveća. I to je jedan od razloga što se spomenuto Savetovanje
održava delom i u našoj zemlji Nadajmo se i učinimo sve da strani
gosti ponesu sa ovog Savetovanja, pored dobrih utisaka o našim šumama i našem
šumarstvu, još jedan dokaz naše želje za međunarodnom saradnjom na
svim područjima naučne i stručne delatnosti.


Dr inž. Milorad Jovančević


260