DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ljeti 1857. Pančić je boravio u Beču, gdje je odredio nepoznate biljke i dopunio rukopise svojih radova. Poslije toga proputovao je Srem i Frušku goru. Pregledao je i Deliblatsku pješčaru i proučavao susjedne srpske pijeskove, koje je prvi put posjetio 1853. U srpskom Podunavlju protežu se pijesci od Rama do Golupca, od Kladova do Korbova i od Prahova do Radujevca, na površini od kojih 4600 ha. U vreemnu od 1853—1862. Pančić je šest puta ispitivao floru i faunu tih pijesaka. G. 1860. zatražio je Pančić da mu se priznaju godine službe okružnog fizika kao godine provedene u profesorskoj službi, jer je već onda radio na prikupljanju materijala koji je dospio u zbirke Liceia. Pančić je već dotad skupio botaničku zbirku od preko 20.000 primieraka. Vršio je i razmjenu sa stručnjacima iz raznih evropskih zemalja. Vrijednost botaničke zbirke cijenio je na 5000 franaka. Vlasti su uvažile njegovu mclbu. Na Pančićevu zamolbu dodijeljena mu je kao odšteta za troškove prilikom sakupljanja botaničke zbirke svota od 300 talira. U zbirci je bilo oko 30 biljaka, koje je Pančić otkrio u Srbiji. Daljnjim radom Pančić je nastavio na povećavanju botaničke zbirke, a prikupio je i vrlo velik broj zooloških primjeraka. Prilikom 25-godišnjice osnutka Licej je 1863. pretvoren u Veliku školu. Za profesora imenovan je i Pančić. Te godine navršen je decenij otkako je Pančić bio profesor Liceja. Velika škola dijelila se na 3 fakulteta: Filozofski, Tehnički i Pravni. Filozofski je trajao 3, a ostali 4 godine. Akademski savjet činili su rektor, profesori i suplenti. Rektora postavlja knez na prijedlog ministra prosvjete na 3 godine. U školu se upisuju apsolventi gimnazije. Juna 1864. obnovljeno je Društvo srpske slovesnosti pod imenom »Srpsko učeno društvo«. Između 5 članova uprave izabran je i Pančić. Pančić je bio prvi predsjednik Odsjeka za prirodne nauke. Predsjednik Društva bio je od 1879 do 1883. G. 1865. bila je nepovoljna za Pančića. Velik dio godine bio je bolestan, a te godine umro mu je i stric Grgur, s kojim je stalno bio u dobrim odnosima. G. 1886. postavljen je Pančić za rektora Velike škole. Novembra 1869. postavljen je po drugi put za rektora. Na proslavi sv. Save održao je govor »Kopaonik i njegovo podgorje«. I 1873. Pančić je postavljen za rektora. Te godine izvršena je, na prijedlog Pančića, reorganizacija Velike škole, po kojoj se Filozofski fakultet dijeli na Istorijsko-filološki i Prirodno-matematički odsjek. Uvedeno je više novih predmeta, a među njima i anatomija i fiziologija bilja. Velika škola dobiva obilježje ustanove za stručno obrazovanje. Dano joj je pravo da sama bira rektora. U smislu novih propisa Pančić je i 1874. bio izabran za rektora. Međutim, kako je rekao, rektorovati bilo je teško i mučno, jer profesori bijahu liberali — vladini ljudi, a studenti pretežno radikali i socijalisti. G. 1879. izabran je Pančić za starješinu Prirodno-matematičkog odsjeka. G. 1867. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti izabrala je Pančića za dopisnog člana. Naredne godine učinila je to i Mađarska akademija nauka. G. 1884. izabralo je Botaničko društvo u Brandenburgu Pančića za dopisnog člana. G. 1868. zatražio je Pančić da se oslobodi predavanja iz agronomije, što je vršio već 15 godina. Povodom toga ukinuta su predavanja iz agronomije na Velikoj školi. Razlog će biti što je iste godine osnovano Društvo za poljoprivredu, koje od 1869. izdaje svoj časopis »Težak«. Već onda Pančić je vršio i druge razne funkcije. Tako je 1869. bio član Komisije za škole. 18.9 |