DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 69     <-- 69 -->        PDF

QUERCUS ROBUR X QUERCUS FASTIGIATA. Od hibridizacije izvršene
u 1939. godini danas je u životu 13 hibrida. Od njih sedam primeraka imaju
piramidalnu krunu, a šest granatu. Hibridi sa piramidalnom krunom imaju
bolji prirast.


QUERCUS FASTIGIATA X QUERCUS ROBUR. Hibridne biljke dobivene
hibridizacijom tokom 1939. godine karakterisu se veoma lošim razvojem. Danas
su u životu svega 4 hibridne biljke.


Posle izvršenih hibridizacijskih radova sa različitim vrstama hrasta, P j a t-
n i c k i j je izveo ove zaključke:


1. Prilikom međuvrsne hibridizacije veliki uticaj imaju neki momenti tehničkog
karaktera. Tu se ubraja upotreba polena visokog kvaliteta, kao i izvođenje
polenizacije u pogodnom vremenskom roku.
2. Pridržavajući se optimalnih uslova za hibridizaciju hrasta, dobiveni su
različiti rezultati. Ti su rezultati zavisili od prirode i kvaliteta materinskog
drveta. Individualne osobine materinske biljke, te njihova prijemčivost prema
određenom polenu, veoma resko su se ispoljavale tokom svih eskperimenata.
3. Međuvrsna hibridizacija dala je različite rezultate. Po pravilu, sistematski
bliže vrste lakše se ukrštavaju, za razliku od sistematski udaljenijih vrsta.
4. Hibridizacija jednih i istih vrsta hrastova daje neujednačene rezultate,
i zavisi o tome koja je vrsta uzeta u ulozi majke, a koja oca.
Analiza osobina prvog hibridnog pokolenja hrastova


Proučavanjem navedenih hibrida hrastova utvrđeno je da sve hibridne
biljke imaju četiri kategorije karakterističnih osobina: 1) ponovljene karakteristike
materinske vrste; 2) ponovljene karakteristike roditeljske vrste; 3) karakteristike
intermedijarnog karaktera, i, 4) nove karakterne osobine svojstvene
samo novoj — hibridnoj biljci. Opšti oblik neke hibridne forme određivan je
u zavisnosti o tome, koje karakteristike u njemu preovlađuju.


5. S. Pjatnicki j smatra pojavu novoformiranih karakternih priznaka
kod hibridnih biljaka kao heteroznu pojavu. Po njemu, heterozis se ne ispoljava
samo u formiranju novih karakteristika, već se ona ispoljava i u opštoj
snažnosti izdanaka, njihovoj debljini, savršenoj pravnosti biljke, kao i u većoj
zbijenosti i veličini listova.
Opšti zaključak koji se može izvesti posie izvršenih analiza hibridnog materijala,
može se formulisati ovim redosledom:


1. hibridni hrastovi koji pripadaju jednoj istoj hibridnoj kombinaciji, ne
moraju imati iste morfološke odlike,
2. osobine hibrida menjaju se tokom vremena, kako pod uticajem starenja
biljke, tako i pod uticajem okoline gde raste,
3. prvo kao i povratno ukrštavanje jednih i istih vrsta, daju potomstva sa
različitim morfološkim osobinama,
4. nove osobine u najvećoj meri ispoljavaju hibridi dobiveni putem hibridizacije
udaljenog ukrštavanja,
5. hibridi hrasta ispoljavaju jasno izraženi heterozis,