DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Mali procenat ukrštavanju, prema Pjatnickome , objašnjava se ovim razlozima: 1. razlozima tehničkog karaktera, tj. neusavršenost tehnike hibridizacije, loš kvalitet polena, nepogodan izbor trenutka hibridizacije itd., i, 2. razlozima biološkog karaktera, tj. male moći međusobnog ukrštavanja pojedinih vrsta, ili pak predođređenosti pojedinih vrsta da se međusobno uopšte ne ukrštaju (inkompatibilnost). Zadržaćemo se na nekim važnijim hibridima hrastova koje je S. S. P j a t- n i c k i j dobio tokom dugogodišnjeg rada. QUERCUS ROBUR X QUERCUS ALBA. Hibrid je dobiven 1939. i 1940. god. Do sada su očuvana 4 stabla. Uporedujući karakteristike roditeljskog para sa dobivenim hibridima, pokazalo se da se hibridne biljke po većini priznaka približavaju ili se u svemu slažu sa materinskom vrstom. Samo po jednoj osobini — po formi pupoljaka — oni delimično podsećaju na roditeljsku vrstu. QUERCUS ROBUR X QUERCUS BOREALIS var. MAXIMA. Hibridizacija je izvršena tokom 1937—1940. god., ali su hibridni žirovi dobiveni samo u 1.937. i 1940. god. Danas je u životu samo 5 hibrida. Po većini karakteristika više podsećaju na materinsku vrstu. QUERCUS ROBUR X QUERCUS MACR ANTHER A. Hibridizacija ovih dveju vrsta vršena je 1937. i 1938. godine. Danas je u životu 29 hibridnih biljaka. Po većini priznaka hibridi naginju ka majci, dok se samo kod malog broja hibrida pojavljuju neke karakteristike koje podsećaju na oca (na primer, forma lista i si.). QUERCUS ROBUR X QUERCUS MACROCARPA. Hibridizacija je izvršena od 1937—1940. god. Međutim, u životu nije ostala nijedna hibridna biljka. QUERCUS ROBUR X QUERCUS MONTANA. Hibridizacija dveju navedenih vrsta vršena je u periodu 1939. i 1940 godine, a od dobivenih hibridnih biljaka danas živi samo jedan hibrid. Izvršena upoređivanja ukazuju da se po većini karakteristika hibrid više priklanja na materinsku vrstu. QUERCUS ROBUR X QUERCUS SUBER. Od hibridizacije! koja je vršena u periodu 1939. i 1940. godine dobiveno je više hibridnih žirova, ali se do današnjih dana u životu sačuvale svega tri hibridne biljke. Po većini karakteristika hibridne biljke se više približavaju majci. QUERCUS MACRANTHERA X QUERCUS ALBA = QUERCUS KOMAROVII. Od izvršene hibridizacije u 1939. godini dobivena je veća količina hibridnog semena, od kojeg je danas u životu 68 hibridnih biljaka. Uporedujući karakterne osobine dobivenih hibrida sa roditeljskim parom, dobija se sledeći utisak: dok neka morfološka svojstva imaju intermedijarni karakter, dotle druga manje ili više liče na oca ili na majku. Intermedijarni karakter ispoljava se u formi pupoljaka, u dubini urezanja lista, kao i u veličini lista, naličju lista, završetku lisne osnove itd. QUERCUS MACRANTHERA X QUERCUS BOREALIS MAXIMA = QUERCUS MICZURINII. Hibradizacija je izvršena od 1937—1939. godine. Danas uspešno rastu 12 hibrida dobivenih od ove kombinacije. Veći deo karakte |