DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 61 <-- 61 --> PDF |
sredstva tamo, gdje se smanjuju troškovi proizvodnje i stoga ostvaruje veći dohodak i veće mogućnosti za povećanje standarda radnika u ovoj oblasti, čiji su osobni dohoci u proteklom periodu bili među najnižima. Iz prvih kredita su šumska gospodarstva nabavila potrebnu mehanizaciju u skladu sa zacrtanom visinom programa. Smanjivanjem aktivnosti na osnivanju plantaža topola dovodi se u pitanje i rentabilitet rada kao i mogućnost uposlenja svih ovih sredstava i time dovodi u nepriliku najnaprednije kolektive. Kako je naprijed rečeno, akcija osnivanja plantaža topola bi prema đugorončom programu trebala biti u stalnom porastu. Nužno je da se i u novom sistemu raspodjele stvore uvjeti da se akcija u zacrtanoj visini nesmetano odvija, jer je osim kontinuiteta proizvodnje sadnica nužno da i zemljište bude unaprijed poznato i pedološki ispitano za najmanje trogodišnje potrebe i priređeno za plantažu (meliorirano, iskrčeno, duboko uzorano, isplanirano, očišćeno od korijenja itd.). Obzirom na sličnost proizvodnje s poljoprivredom bilo bi nužno da se za ove radove uvjeti pribavljanja kredita izjednače s uvjetima pod kojima se razvija poljoprivreda. Morali bi svi faktori biti nacistu da su potrebe na drvu u rastu i da se one neće moći stalno podmirivati iz prirodnih šuma, jer u njima nema dovoljno zrelih sastojina. Održavanjem visine sječa glavnog prihoda na sadašnjem nivou kroz desetak godina će se iskoristiti sadašnji fond zrelih šuma, a da istovremeno ne dozri je dovoljna površina šuma jer raspored dobnih razreda nije normalan. Pritisak potreba na drvu neće se smanjivati već se mora naprosto očekivati u povećanom obliku i doći će potreba sječe još nedozrelih šuma, a to znači košnja pšenice u cvatu. Izlaz je moguć jedino da se u razmjerno kratkom vremenu osiguraju u stalnim dodatnim izvorima kredita uz prihvatljive uvjete sredstva za realizaciju spomenutog programa osnivanja plantaža topola u zacrtanoj visini. Ako se bude godišnje osnivalo na odgovarajućim zemljištima samo 5.000 ha, to će nam omogućiti da nakon zatvaranja ciklusa (10 do 12 godina) godišnje vršimo sječu na 5.000 ha površine plantaža topola i za podmirenje povećanih potreba dobijemo oko 1,500.000 m3 bruto drvne mase, tj. gotovo 50% od sječa koje se vrše na preko milijun ha prirodnih ekonomskih šumskih površina. Na 60.000 ha površine topolovih plantaža uspješno se ubrzanom proizvodnjom omogućuje intenzifikacija proizvodnje drvnih masa u kratkom roku povećava bruto produkt oblasti šumarstva za oko 50%, a čist prihod još i više, jer se radi na površinama bliže komunikacijama, tj. s manjim troškovima nego što su prosječni troškovi eksploatacije drvne mase iz prirodnih šuma. Već samo ovi kratko nabačeni podaci pokazuju pravilnost orijentacije na ubrzanu proizvodnju drva u plantažama topola, tim više što se cijela akcija uklapa u evropski bilans potreba na drvu koji organi FAO najavljuju za Evropu. Za razliku od kapitalističkih zemalja koje u ovakvoj orijentaciji imaju dva problema, — zemljište i kapital — naša zemlja treba da osigura samo kredite za dofinanciranje punog obima ove proširene reprodukcije, koja u sadašnjem sistemu nije u cijelosti osigurana. Ing. Bernard Hruška sekretar Savjeta P. K. SRH |