DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 51 <-- 51 --> PDF |
cfactpćenja »VAŽNIJI PROBLEMI ŠUMARSKE PRIVREDE« Dr MILOMIR VASIĆ (Diskusija održana na V kongresu SKH u komisiji za društveno ekonomski razvoj i odnose, dana 28. IV 1965. g.) Drugarice i drugovi, Opšte je poznata činjenica da su šume jedno od najvećih prirodnih bogatstava naše zemlje i da su za čoveka višestruko korisne. One su u najnovijoj istoriji za sve vreme oslobodilačkog rata bile zaštitnik i pomagač borcima revolucije, a po završetku rata, jedna od važnih poluga u izgradnji ratom opustošene zemlje, služeći sve vreme kao siguran izvor finansijskih sredstava. Ne manju ulogu odigrale su šume u našoj privredi i kasnije, Kada je trebalo prebroditi ekonomsku blokadu istočnih zemalja. u pomenutom periodu šume su morale podneti izvanredne žrtve. Pošto je i kasnije nastavljena politika uzimanja a uz neznatna davanja, šumarstvo kao privredna grana dospelo je u nezavidan ekonomski položaj. Zbog toga je daljnja politika razvoja šumarstva u našoj zemlji postala u osnovi politički problem u suštini nastao kao posledica toga, što se gledanje ćoveka na šumu kroz dug vremenski period nije izmenilo. Jer oduvek se smatralo, da je šumarstvo i šume neiscrpno bogatstvo koje se u prirodi spontano razvija bez učešća čoveka i da se zato od njega može uzimati u svako doba i neograničeno. Kako je ovako shvatanje preraslo i u zvaničan stav i odnos socijalističkog društva prema ovoj privrednoj grani, smatramo potrebnim da ovaj Kongres imorrmsemo o nekim važnijim problemima, jer komunisti i radni kolektivi ove jjiivreune grane očekuju da Kongres prema tim pitanjima zauzme određeni stav. VAŽNIJI UZROCI SLABOG NAPREDOVANJA ŠUMSKE PRIVREDE 1) Stanje šumskog jonda. Preter´ana eksploatacija i nemaran odnos čoveka u predratnom periodu, uništavanje od strane okupatora u vreme rata, kao i preKomerne seče u periodu 1946—1950. kada se seklo prosečno oko 2,407.000 m:: drveća vise od prirasta, pri čemu su izostajale istovremene mere obnove, nege i zastrte, dovelo je do smanjenja površine pod šumom i pojave slabo produktivnm suma. Tako u ukupnom šumskom fondu od 8,689.000 u Jugoslaviji, odnosno l,y49.309 ha u SR Hrvatskoj učešće degradiranih šuma i šikara i tzv niskih, takođe slabih šuma iznosi 37,3´% za Jugoslaviju, odnosno 34,8% za SR rirvatsku što znači da od ukupnog šumskog fonda na očuvane ekonomske šume dolazi svega 62,7% odnosno 65,2% za SR Hrvatsku ili nešto malo više od jedne polovine svih šuma. Ovako loše stanje još više pogoršavaju i velike površine šumom neobraslog zemljišta koje iznosi 1,633.939 odnosno 448.018 ha u SR Hrvatskoj. Ovakve šume imaju dosta slab prirast, koji prosečno godišnje iznosi: — u svim šumama SFRJ 2,4 m3/ha; u SRH 2,2 m3/ha |