DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 51     <-- 51 -->        PDF

cfactpćenja


»VAŽNIJI PROBLEMI ŠUMARSKE PRIVREDE«
Dr MILOMIR VASIĆ
(Diskusija održana na V kongresu SKH u komisiji za društveno ekonomski razvoj i
odnose, dana 28. IV 1965. g.)


Drugarice i drugovi,
Opšte je poznata činjenica da su šume jedno od najvećih prirodnih bogatstava
naše zemlje i da su za čoveka višestruko korisne.
One su u najnovijoj istoriji za sve vreme oslobodilačkog rata bile zaštitnik
i pomagač borcima revolucije, a po završetku rata, jedna od važnih poluga u
izgradnji ratom opustošene zemlje, služeći sve vreme kao siguran izvor finansijskih
sredstava. Ne manju ulogu odigrale su šume u našoj privredi i kasnije,
Kada je trebalo prebroditi ekonomsku blokadu istočnih zemalja.
u pomenutom periodu šume su morale podneti izvanredne žrtve. Pošto je
i kasnije nastavljena politika uzimanja a uz neznatna davanja, šumarstvo kao
privredna grana dospelo je u nezavidan ekonomski položaj.
Zbog toga je daljnja politika razvoja šumarstva u našoj zemlji postala u
osnovi politički problem u suštini nastao kao posledica toga, što se gledanje
ćoveka na šumu kroz dug vremenski period nije izmenilo. Jer oduvek se smatralo,
da je šumarstvo i šume neiscrpno bogatstvo koje se u prirodi spontano
razvija bez učešća čoveka i da se zato od njega može uzimati u svako doba i
neograničeno.
Kako je ovako shvatanje preraslo i u zvaničan stav i odnos socijalističkog
društva prema ovoj privrednoj grani, smatramo potrebnim da ovaj Kongres
imorrmsemo o nekim važnijim problemima, jer komunisti i radni kolektivi ove
jjiivreune grane očekuju da Kongres prema tim pitanjima zauzme određeni
stav.


VAŽNIJI UZROCI SLABOG NAPREDOVANJA ŠUMSKE PRIVREDE


1) Stanje šumskog jonda. Preter´ana eksploatacija i nemaran odnos čoveka
u predratnom periodu, uništavanje od strane okupatora u vreme rata, kao i
preKomerne seče u periodu 1946—1950. kada se seklo prosečno oko 2,407.000 m::
drveća vise od prirasta, pri čemu su izostajale istovremene mere obnove, nege
i zastrte, dovelo je do smanjenja površine pod šumom i pojave slabo produktivnm
suma. Tako u ukupnom šumskom fondu od 8,689.000 u Jugoslaviji, odnosno
l,y49.309 ha u SR Hrvatskoj učešće degradiranih šuma i šikara i tzv
niskih, takođe slabih šuma iznosi 37,3´% za Jugoslaviju, odnosno 34,8% za SR
rirvatsku što znači da od ukupnog šumskog fonda na očuvane ekonomske šume
dolazi svega 62,7% odnosno 65,2% za SR Hrvatsku ili nešto malo više od jedne
polovine svih šuma. Ovako loše stanje još više pogoršavaju i velike površine
šumom neobraslog zemljišta koje iznosi 1,633.939 odnosno 448.018 ha u SR
Hrvatskoj.


Ovakve šume imaju dosta slab prirast, koji prosečno godišnje iznosi:


— u svim šumama SFRJ 2,4 m3/ha; u SRH 2,2 m3/ha