DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 49 <-- 49 --> PDF |
razvijen korjenov sistem dobivamo i kod onih biljaka, koje su uzgojene iz reznica pikiranih u kasnijim datumima. To znači da je moguć daljnji uzgoj i kod onih klonova, čiji potjerali izbojak uslijed malog promjera i visine ne možemo upotrebiti za izradu reznica potrebnih za rutinsko vegetativno razmnožavanje. Na početku slijedeće vegetacijske periode potrebno je ovakvu nedovoljno razvijenu sadnicu presaditi iz klijališta i odrezati na čep. Na kraju vegetacijske periode moguće je na ovaj način uzgojiti kvalitetne sadnice 1/2. K — 1 Salix fragilis L. tretiran je 27. V 64. g. 0,0001% indol-octenom kiselinom u trajanju od 23h 30´. U ovom slučaju nije primijećen značajniji efekat djelovanja indol-octene kiseline na povećanje postotka zakorjenjavanja. P j a t nick y je (2) kod koncentracije od 100—200 mgr/1 u trajanju od 24—48 sati dobio pozitivne rezultate čak i kod onih vrsta vrba, koje se normalno ne dadu vegetativno razmnožavati (Salix caprea L.). ZAKLJUČAK Iz diskusije i na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti slijedeće: 1) Tokom vegetacijske periode moguće je uspješno vršili vegetativno razmnožavanje vrba stablašica iz zelenih, neodrvenjelih kratkih reznica, u klijalištu zatvorenog tipa. Visoki procent zakorjenjavanja reznica postiže se bez obzira na vrijeme pikiranja. 2) Reznice je najbolje uzimati iz donjeg dijela izbojka. Kod reznica iz donjeg dijela izbojka potrebno je donji rez praviti u nodiju. Najbolje je reznice pikirati oko 1 cm duboko u podlogu. 3) Ako se pikiranje reznica vrši početkom proljeća, moguće je dobiti reznički materijal za rutinsko vegetativno razmnožavanje. Kod sadnica uzgojenih iz reznica pikiranih početkom proljeća postiže se također i vrlo dobro razvijen jaki, razgranati korijenov sistem, koji omogućava uzgoj kvalitetnih sadnica 1/2 u drugoj godini. 4) I kod sadnica uzgojenih iz reznica, koje su pikirane u kasnijim datumima postižemo također lijepo razvijen korijenov sistem, pa je presađivanjemovih sadnica te rezanjem na čep moguće također uzgojiti sadnice 1/2. 5) Ova metoda omogućava da se vrijeme vegetativnog razmnožavanja produži od kratkog vremenskog intervala na početku vegetacije na cijeli period trajanja vegetacije. LITERATURA 1. Ortman n Chr.: Die Kultur von Kurzstecklingen; Ein Beitrag zur vegetativen Schnellvermehrung von Salix Sp., Arhiv für Forstwesesn, Band 9, Heft 6, Berlin, 1960. 2. PjatnickyC . C: Praktikum po lesnoj selekciji, Moskva, 1961. 3. Španovi ć T.: Uzgajanje plemenite vrbe, Šumarski list, Zagreb, 1962, 15, 24, 78—96 pp. 4. Španovi ć T.: Vegetativno pomlađivanje ritskih šuma, Šumarski list, Zagreb, 1932, 359—373 pp. 5. Vidakovi ć M.: Genetika u šumarstvu, Šumarski list br. 3—4, Zagreb, 1956. 6. Wagne r — Ortmann : Anbau und Nutzung der Flechtweiden, Berlin, 1958. 7. Webe r E.: Genetische, Pf´lanzenzüchterisehe und Baumschultechnische Untersuchungen an Baumweiden, München, 1963. 8. 2 ufa L.: Proizvodnja sadnica vrba stablašica, Topola br. 36—37, Beograd, 1963. |