DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 48 <-- 48 --> PDF |
cenat zakorjenjavanja iznosio je 66,66%. Od reznica koje su uzimane iz srednjeg dijela izbojka ni jedna se nije ožilila. Kcd Salix fragilis L. procenat oži- Ijavanja reznica uzimanih iz vršnog dijela izbojka kretao se od 44,44—80,00%. Procenat zakorjenjavanja kod reznica uzimanih iz donjeg dijela izbojka kretao se od 82,35—100,00%, a kod reznica uzimanih iz srednjeg dijela izbojka od 0,00—34,61%. Visoki procenat ožiljavanja može se konstatirati u najranijim datumima pikiranja (2. VI 64. — Salix x rubens Schrank 95,45%) ali isto tako i u najkasnijim datumima (21. VII 64. — 90,00% kod Salix alba L. i 93,33% kod Salix fragilis L.). Kada izračunamo prosječni procenat zakorjenjavanja za svaku pojedinu varijantu uzimanja reznica bez obzira na vrstu, klon i datum (tabela I), onda dobivamo najveći procenat zakorjenjavanja kod reznica uzimanih iz donjeg dijela izbojka (73,42%), zatim kod reznica iz vršnog dijela izbojka (63,70%>) a najmanji kod reznica iz srednjeg dijela izbojka (10,04%). Za Salix fragilis L. (tabela II) prosječni procenti zakorjenjavanja ovdje su: za reznice iz vršnog dijela izbojka 58,10%, donjeg dijela izbojka 90,00%, te srednjeg dijela izbojka 9,27%. Kako kod vegetativnog razmnožavanja vrba stablašica za vrijeme vegetativne periode vrijeme pikiranja ne utječe na postotak zakorjenjavanja reznica, to je na ovaj način moguće vrijeme vegetativnog razmnožavanja produžiti od kratkog vremenskog intervala na početku vegetacije, na cijeli period trajanja vegetacije. " s\ *%i 4% A\ ^ \ f . -. ;;l ´* ti V SI. 3. Korijenov sistem na kraju vegetacijske periodo kod biljaka uzgojenih iz zelenih, neodrvenjelih — kratkih reznica. S lijeva na desno: K-2 27. V 64. g., K-3 2. VI 64. g., K-l 27. V 64. g., K-4 25. VI 64. g., K-5 10. VII 64. g. i K-4 21. VII 64. g. (Foto: 2. Borzan) S obzirom na postignute visine i debljine, najbolji rezultati su dobiveni kod biljaka uzgojenih iz reznica pikiranih u najranijim datumima. Na postignute visine i debljine, također je ovdje utjecala i genetska konstitucija pojedinog klona. Biljke uzgojene iz reznica koje su pikirana krajem maja postigle su nakon vegetacijske periode 1964. godine takve visine i debljine, koje omogućuju daljnje rutinsko vegetativno razmožavanje. Biljke uzgojene iz reznica koje su pikirane u ranijim datumima imale su na kraju vegetacijske periode jači i razgranatiji korijenov sistem. Također lijepo |