DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U svrhu da dobijemo sliku o stanju kulture i o razlikama u ispijevanju borovca na dva različita tla iskolčili smo oko glavnih profila plohe 20 X 20 m i izvršili mjerenja koja su sumarno prikazana u tabeli 2* Tabela 2 Neki pokazatelji o uspijevanju borovca na istraživanim tlima Kultura borovca Kultura borovca na posmeđenoj na slabo ilime- Podaci o kulturi rendzini riziranom tlu 1. Starost u godinama 3 + 7 3 + 7 2. Posađeno sadnica po ha 8.000 8.000 3. Broj sadnica (stabalaca) po ha 4. XII 1964. 4.325 6.475 4. Srednja visina u cm 2,70 4,30 5. Najzastupljeniji prsni promjer u cm 2 5 6. Težina iglica u drugom od vrha pršljena, srednjeg stabalca, u zrako suhom stanju u gr. 95 161 7. Drvna masa u m8/ha (procijenjeno po Rubcevu) 13,4 58,0 8. Broj osušenih stabalaca po ha 375 0 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na osnovu podataka sakupljenih u tekstu i u tabelama 1 i 2 mogu se učiniti slijedeće konstatacije i preporuke: 1. Klimatske prilike na području istraživane kulture američkog borovca odgovaraiu ovoj vrsti drveća. Ukupna količina i raspored oborina kao i temperaturni odnosi mogu se na osnovu navedenih literaturnih podataka ocijeniti kao veoma povoljni. 2. Onaj dio kulture koji lošije uspijeva, što se očituje u velikom smanjenju broja stabala, malom prirastu, sušenju pojedinih stabala i žućenju iglica, nalazi se na posmeđenoj lapornoj rendzini koja sadrži 11—35°´o CaCOa. Uslijed prevelikog sadržaja CaCO:) dolazi ovdje do biljno hranidbenih poremećaja, posebno do blokiranja i deficita željeza na što je borovac veoma osjetljiv. Utvrđene osobine tla mogu biti glavni uzrok navedenih i utvrđenih štetnih pojava. Od praktičnih mjera koje bi poboljšale stanje ove kulture može se preporučiti njezino prskanje s 1% otopinom željeznog citrata. Naša istraživanja potvrdila su literaturne podatke o tome da američkom borovcu ne odgovaraju vapnena tla. 3. Kultura koja se nalazi na ispranom, dubokom, svježem, slabo ilimeriziranom tlu pokazuje da na ovom tlu borovac veoma dobro uspijeva. Postiže u 10-godini 4 puta veću drvnu masu od kulture na karbonatnom zemljištu. Ova kultura je po prirastu bolja od I boniteta borovca po Frothinghamu. 4. Podaci o koncentraciji hraniva u iglicama borovca kao i sadržaj ovih hraniva u tlu pokazuju da se sadržaj NPK kreće za oba istraživana tla u granicama koje neograničavaju rast po ih u konkretnom slučaju sada ne treba dodavati. Doduše sadržaj N u iglicama borovca na posmeđenoj rendzini približava se kritičnoj vrijednosti ali to je podatak koji se odnosi na problem kcji ćemo posebno razmatrati. * Ova je istraživanja s 200.000 dinara financiralo Šumsko gospodarstvo Zagreb. Pomoć u izvršenim mjerenjima na terenu kao i neke podatke o kutluri pružio nam je drug ing. Kodres Drago, upravitelj šumarije Krapina. Na čemu im i ovdje izražavam svoju zahvalnost. |