DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 38 <-- 38 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kultura »Bučice« nalazi se 1 km od Pregrade u pravcu Krapinskih Toplica. Podignuta je pri dnu blago valovite padine nisko brežuljkastog terena na nadmorskoj visini 170—190 m. Kultura je okrenuta prema sjeveroistoku. Nagib terena iznosi 10—16´%. Geološki supstrat čine razni lapori, boje žućkaste do sive i razne zbijenosti i tvrdnoće. Prema podacima meteorološke stanice Kostelj koje je obradio Komlenovi ć N. (1965) za razdoblje od 1950. do 1960. vrijede za istraživano područje ovi klimatski podaci. Srednja godišnja temperatura 9,5° C. Srednja temperatura za maj—august 17,4° C. Srednje godišnje obo rine 964 mm. Količine oborina u razdoblju maj—august 413 mm. Prije podizanja istraživane kulture ovdje je bila grabova panjača (drvna masa 18 m:i po ha) ostala iza neuspjelog dovršnog sijeka stare hrastove šume. Nakon čiste sječe grabove panjače izvršena je u proljeće 1958. godine sadnja 1 + 2-godišnjih sadnica američkog borovca iz vlastitog šumskog rasadnika. Sadnice veličine oko 40 cm posađene su u jame 25 X 30 cm u razmaku 1,2 X 1 (8.000 kom/ha). Tlo nije obrađivano ni gnojeno. Prilikom naših terenskih istraživanja već na prvi pogled bilo je jasno da jedan dio kulture (površine 0,7 ha) ima manji broj stabala po jedinici površine, da pokazuje manji prirast i da na tom dijelu dolazi do sušenja stabalaca i jačeg žućenja iglica. Na osnovu ovih opažanja posebno smo sondirali tlo i kopali pedološke jame na površini gdje lošije i na površini gdje bolje uspijeva borovac. Utvrdili smo da se ovdje na relativno malom prostoru nalaze 2 različita tipa tla. Dva profila koja smo analizirali najbolje reprezentiraju istraživana tla i razlike među njima. Profil I kopan u lošijem dijelu kulture predstavlja lapornu rendzinu i pokazuje ove morfološke osobine: Ai 0—15 smeđa, sitno mrvičasta, praškasta ilovača, gusto prorasla korijenjem i humozna prelazi u (B) Ai 16—40 žućkastu, slabo izražene strukture, praškastu glinu. Zastupljenost korijenja slaba. Tlo mokro, prelazi izrazito u Ci 41—60 slojeviti lapor u kojem ima proslojaka (3—5 cm debljine) gline. Boja lapora u vlažnom stanju plavkasto siva. Leži na C2 60—140 sivom kompaktnom laporu u kojem nema korijenja borovca Teksturno je to glinasta ilovača. Profil III kopan je u dijelu kulture gdje borovac veoma lijepo uspijeva, predstavlja jedno slabo ilimerizirano zemljište na laporu i pokazuje ove morfološke osobine: Aoo 0—05—1,0 cm debeo sloj četinjaka borovca leži na Ai 0—20 sivo žutoj, lakoj glini, slabo izražene strukture, prorasle kori jenjem borovca. Prelazi postepeno u B 21—80 sivožućkastu, laku glinu slabo izražene strukture. Strukturni agregati se grudasto odvaljuju i na lagani dodir usitnjuju. Tlo vlažno. Korijenje borovca zastupljeno do dubine 1 m. Prelazi izrazito u BC 81—100 nešto lakši žućkasti materijal slojevite građe koji leži na C 100—160 žućkastom drobivom laporu koji sadrži oko 30% CaCOs. 220 |