DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 36 <-- 36 --> PDF |
UTJECAJ TLA NA USPIJEVANJE BOROVCA (P. STROBUS L.) U KULTURI »BUCICE« U HRVATSKOM ZAGORJU JAKOV MARTINOVIĆ đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko UVOD U proljeće 1958. godine osnovana je blizu Pregrade u Hrvatskom Zagorju kultura američkog borovca na površini nešto manjoj od 2 ha. Unatrag 2 godine, kolege na terenu primijetili su nepovoljne pojave u ovoj kulturi, koje su se očitovale u: — sušenju i propadanju pojedinih stabalaca; — slabom rastu i žućenju iglica na većem broju stabalaca. Navedene pojave zahvatile su jedan dio ove kulture. Budući da su rezultati prethodnih istraživanja upućivali da ova pojava nije uzrokovana nepovoljnim biotskim utjecajima, predloženo nam je od strane Šumskog gospodarstva Zagreb da istražimo da li su uzroci spomenutih pojava u pedološkim prilikama ove 3 + 7 godina stare kulture. S tim u vezi 3. i 4. XII 1964. izvršili smo terenska pedološka istraživanja a zatim i potrebna laboratorijska istraživanja. Rezultati su istraživanja po našem mišljenju zanimljivi. Mogli bi biti praktično korisni za one koji se bave uzgajanjem američkog borovca a potiču na veću pažnju i daljnja istraživanja pedoloških prilika američkog borovca i drugih vrsta drveća brzog rasta, pa ih zato ovdje iznosimo. NEKI PODACI O DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA BOROVCA Kod nas se do danas nedovoljno raspravljalo i pisalo o ovoj vrsti šumskog drveća. Slabo su poznati i rezultati introdukcije borovca kod nas. Stoga ćemo podsjetiti na neke osnovne podatke o borovcu i to one koji su u vezi s ovim našim istraživanjem. Veoma korisne podatke o ovoj vrsti drveća na osnovu vlastitih i stranih istraživanja navodi D. Klepa c (1963.). Prema ovim podacima američki borovac raste u Sjeveroistočnoj Americi od Sjeverne Georgije do Sjeverne Kanade. Najbolji razvoj postiže u državi Tennessee i Sjevernoj Karolini, na nadmorskoj visini 900 do 1200 m, gdje dostiže visinu do 67 m. U centralnom dijelu Nove Engleske borovac se proteže od morske razine do 750 m. Prirodni areal američkog borovca mnogo je proširen u Sjevernom dijelu Amerike. U Evropi uspijeva uspješno u blažoj klimi na pjeskovitim i svježim glinenim tlima uz godišnje oborine od 510 do 1020 mm. Američki borovac strada od gljive Cronartium ribicola, ali je manje ugrožen od ove bolesti ako je posađen među listačama pa se u novije vrijeme više upotrebljava za očetin javan je nego za osnivanje čistih sastojina. U pogledu ekoloških prilika to je vrlo plastična vrsta. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Rezistentna je prema hladnoći. Ne traži naročito tlo. Podnosi kisela kao i vlažna tla, ali mu ne odgovaraju vapnena tla. Prema cit. autoru poprečni prirast američkog borovca u našim prilikama za glavnu sastojinu iznosi od 6,5—10,3 nv´/na. Sveukupna proizvodnja za jednu kulturu borovca u Varaždinu, staru 50 godina procijenjena je na oko 12 m;J po ha. S obzirom na rast značajno je da ova vrsta u mladosti vrlo brzo raste. U 30-godišnjem proizvodnom procesu postiže 4 puta veću drvnu masu od hrasta kitnjaka. Iz ovih istraživanja proizlazi zaključak da Pinus strobus dolazi u obzir za proizvodnju tankih sortimenata u odgovarajućim ekološkim prilikama i gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola. Prema podacima S o m m e r a (1963) vrijede za područje prirodnog rasprostranjenja američkog borovca ovi klimatski podaci. Srednje godišnje temperature kreću se od 3,3—11,5" C; za razdoblje maj—august srednja temperatura je 14,6—21,9° C. Godišnje oborine iznose 562—1166 mm; oborine u razdoblju maj—august ima 288—396 mm. U uslovima New Hampshire (I bonitet po Trothignam-u) postiže slijedeći prirast: starost 10 godina, visina 2,2 m, broj stabala 4.268, drvna masa 56 m:i/ha; starost 50 godina, visina 22,7 m, broj stabala 1.008, drvna masa 615 nr´Vha i u starosti 100 godina visinu 34,5, broj stabala 380 i drvna masa 1028 m;!/ha. Radi upoređenja s našim prilikama navodimo i podatke o klimatskim prilikama koje za ovo područje navodi isti autor po 5 c h e n k u. Tamo je prema podacima stanice Keene srednja godišnja temperatura 7,3" C; srednja temperatura za razdoblje maj—august 17,5" C. Godišnje ima oborina 956 mm od čega u razdoblju maj—august 356 mm. Prirodno je rasprostranjen na suhim i svježim položajima, na raznim tlima od pjeskovitih do teških glinastih tala, ali najbolje uz ostale povoljne uslove uspijeva na pjeskovitim ilovačama. Vlastita istraživanja (1963) edafskih prilika koja sam proveo u nekim kulturama američkog borovca na području Sjeverozapadne Hrvatske pokazuju da tamo borovac ima široku edafsku amplitudu. Uspijeva na različitim tlima kao što su kisela smeđa tla, smeđa ilimerizirana, obronačni pseuđoglej, ilimerizirana tla i razna aluvijalna i deluvijalna tla. Istraživana tla su pretežno razne ilovače duboke i svježe i s obzirom na potrebe američkog borovca dobro opskrbljena ukupnim hranivima. Iako borovac treba relativno malo količine hraniva ubraja ga Pogrebnjak u mezotrofne vrste šumskog drveća zbog njegova rijetkog razvijenog korjenovog sistema. Tipske fiziografske osobine tala značajno utječu kod borovca na razvitak i rasprostranjenost korjenova sistema. Tako na primjer kod iste starosti kultura (oko 50 godina), u jednom pseudogleju (profil 18, Ivanec) procentualno učešće korijenja u sloju od 0—50 cm iznosi 98% od ukupne količine a u aluvijalnom tlu (profil 17, Zelen Dvor) to učešće iznosi 45%. U istraživanom području na navedenim tlima procijenili smo da se poprečni prirast u kulturama američkog borovca kreće od 8—15 nr´/ha. Zanimljivo je u vezi s rezultatima istraživanja u kulturi Bučice da smo kod Botova utvrdili da se jedna 30-godišnja kultura borovca nalazi na karbonatnom aluvijalnom tlu (CaCOj 6—13"%) ali malo prirašćuje. Prema nekim podacima, J. Hacskayl o (1963) borovac je osjetljiv na nedostatak željeza. Istraživanja o utjecaju glavnih makro i mikro elemenata na razvoj jednogodišnjih sadnica su pokazala da je kombinacija —Fe, prouzrokovala najveći zastoj u visinskom i đebljinskom rastu biljaka. Uz to je udvostručena u odnosu na kompletnu otopinu količina vode potrebna za tvorbu jednog grama suhe biljne tvari (1650 ml/l gr). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 38 <-- 38 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kultura »Bučice« nalazi se 1 km od Pregrade u pravcu Krapinskih Toplica. Podignuta je pri dnu blago valovite padine nisko brežuljkastog terena na nadmorskoj visini 170—190 m. Kultura je okrenuta prema sjeveroistoku. Nagib terena iznosi 10—16´%. Geološki supstrat čine razni lapori, boje žućkaste do sive i razne zbijenosti i tvrdnoće. Prema podacima meteorološke stanice Kostelj koje je obradio Komlenovi ć N. (1965) za razdoblje od 1950. do 1960. vrijede za istraživano područje ovi klimatski podaci. Srednja godišnja temperatura 9,5° C. Srednja temperatura za maj—august 17,4° C. Srednje godišnje obo rine 964 mm. Količine oborina u razdoblju maj—august 413 mm. Prije podizanja istraživane kulture ovdje je bila grabova panjača (drvna masa 18 m:i po ha) ostala iza neuspjelog dovršnog sijeka stare hrastove šume. Nakon čiste sječe grabove panjače izvršena je u proljeće 1958. godine sadnja 1 + 2-godišnjih sadnica američkog borovca iz vlastitog šumskog rasadnika. Sadnice veličine oko 40 cm posađene su u jame 25 X 30 cm u razmaku 1,2 X 1 (8.000 kom/ha). Tlo nije obrađivano ni gnojeno. Prilikom naših terenskih istraživanja već na prvi pogled bilo je jasno da jedan dio kulture (površine 0,7 ha) ima manji broj stabala po jedinici površine, da pokazuje manji prirast i da na tom dijelu dolazi do sušenja stabalaca i jačeg žućenja iglica. Na osnovu ovih opažanja posebno smo sondirali tlo i kopali pedološke jame na površini gdje lošije i na površini gdje bolje uspijeva borovac. Utvrdili smo da se ovdje na relativno malom prostoru nalaze 2 različita tipa tla. Dva profila koja smo analizirali najbolje reprezentiraju istraživana tla i razlike među njima. Profil I kopan u lošijem dijelu kulture predstavlja lapornu rendzinu i pokazuje ove morfološke osobine: Ai 0—15 smeđa, sitno mrvičasta, praškasta ilovača, gusto prorasla korijenjem i humozna prelazi u (B) Ai 16—40 žućkastu, slabo izražene strukture, praškastu glinu. Zastupljenost korijenja slaba. Tlo mokro, prelazi izrazito u Ci 41—60 slojeviti lapor u kojem ima proslojaka (3—5 cm debljine) gline. Boja lapora u vlažnom stanju plavkasto siva. Leži na C2 60—140 sivom kompaktnom laporu u kojem nema korijenja borovca Teksturno je to glinasta ilovača. Profil III kopan je u dijelu kulture gdje borovac veoma lijepo uspijeva, predstavlja jedno slabo ilimerizirano zemljište na laporu i pokazuje ove morfološke osobine: Aoo 0—05—1,0 cm debeo sloj četinjaka borovca leži na Ai 0—20 sivo žutoj, lakoj glini, slabo izražene strukture, prorasle kori jenjem borovca. Prelazi postepeno u B 21—80 sivožućkastu, laku glinu slabo izražene strukture. Strukturni agregati se grudasto odvaljuju i na lagani dodir usitnjuju. Tlo vlažno. Korijenje borovca zastupljeno do dubine 1 m. Prelazi izrazito u BC 81—100 nešto lakši žućkasti materijal slojevite građe koji leži na C 100—160 žućkastom drobivom laporu koji sadrži oko 30% CaCOs. 220 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tabela 1 Neki podaci o fizikalnim i kemijskim osobinama tla i podaci o koncentraciji hraniva u jednogodišnjim iglicama borovca Oznaka profilaHorizont A1 I (B) A1 C A´ III B C Dubina u cm 0—15 16—40 65—90 0—20 21-50 100-120 u postocim a U Na-pirofosfatu Frakcija 2,0— -0,2 0,41 0,10 0,10 0,61 0,20 0,41 Frakcija 0,2— 0,02 34,41 30,96 36,54 31,59 31,17 38,93 Frakcija 0,02- 0,002 53,01 45,45 44,81 37,28 31,64 46,82 Frakcija 0,002 12,27 23,49 18,55 30,52 36,99 13,84 Hy 3,04 2,11 1,38 2,37 2,68 1,70 pH—HsO 7.7 8.1 8.1 5,6 6.4 8.3 pH—nKCl 7,1 7.4 7.6 4,3 4.9 7.5 CaCOa u n/o 11,6 28,2 32,9 0 0 30,9 V — — — 43,91 67,02 — s — — — 12,92 16,87 — T—S — — — 16,50 8,30 — T — — — 29,42 25,17 — humus u ´%> 4,76 1,42 1,28 3,05 1,68 0,53 N u l0/o 0,31 0,12 0,07 0,21 0,12 0,03 2O po Al. met . u mgr/100 g 11.7 5.7 5,5 15,6 7,7 5,1 :Os po Al. met . u mgr/100 g 1,1 1,4 3,6 0,4 0 2,3 N u lgd. iglicama u ,0/o 1,36 1,64 PaO.-, 0,28 0,33 K2O 0,58 0,63 Fe U tabeli 1 dati su neki podaci o fizikalnim i kemijskim osobinama istraživanih tala. Po svojim osobinama posmeđena rendzina (profil I) i slabo ilimerizirano tlo (profil III) veoma se razlikuju. Ovdje je s obzirom na borovac bitno da je laporna rendzina karbonatna od površine dok je slabo ilimerizirano tlo u površinskom dijelu isprano od CaCOa i ima slabo kiselu reakciju. Posmeđena rendzina, u površinskom dijelu tla sadrži veće količine fosfora, dušika i humusa od slabo ilimeriziranog tla. Međutim na slabo ilimeriziranom tlu biljke su bolje opskrbljene navedenim hranivima, odnosno pokazuju veći sadržaj hraniva u jednogodišnjim iglicama što se može protumačiti povoljnijim stanjem ostalih faktora koji utječu na iskorištavanje hranjiva u tlu kao na primjer povoljniji odnosi hranidbenih elemenata u tlu, bolja razvijenost korijenovog sistema biljaka i dr. Istraživana tla pokazuju razlike i u pogledu mehaničkog sastava. Slabo ilimerizirano tlo ima veći sadržaj gline u površinskom dijelu. To bi moglo biti u vezi s porijeklom ovog materijala i eventualnim deluvijalnim nanašanjem gline koje prikriva pravi intenzitet njezinog ispiranja. Prema našim opažanjima vodozračne prilike istraživanih tala su povoljne. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 40 <-- 40 --> PDF |
U svrhu da dobijemo sliku o stanju kulture i o razlikama u ispijevanju borovca na dva različita tla iskolčili smo oko glavnih profila plohe 20 X 20 m i izvršili mjerenja koja su sumarno prikazana u tabeli 2* Tabela 2 Neki pokazatelji o uspijevanju borovca na istraživanim tlima Kultura borovca Kultura borovca na posmeđenoj na slabo ilime- Podaci o kulturi rendzini riziranom tlu 1. Starost u godinama 3 + 7 3 + 7 2. Posađeno sadnica po ha 8.000 8.000 3. Broj sadnica (stabalaca) po ha 4. XII 1964. 4.325 6.475 4. Srednja visina u cm 2,70 4,30 5. Najzastupljeniji prsni promjer u cm 2 5 6. Težina iglica u drugom od vrha pršljena, srednjeg stabalca, u zrako suhom stanju u gr. 95 161 7. Drvna masa u m8/ha (procijenjeno po Rubcevu) 13,4 58,0 8. Broj osušenih stabalaca po ha 375 0 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na osnovu podataka sakupljenih u tekstu i u tabelama 1 i 2 mogu se učiniti slijedeće konstatacije i preporuke: 1. Klimatske prilike na području istraživane kulture američkog borovca odgovaraiu ovoj vrsti drveća. Ukupna količina i raspored oborina kao i temperaturni odnosi mogu se na osnovu navedenih literaturnih podataka ocijeniti kao veoma povoljni. 2. Onaj dio kulture koji lošije uspijeva, što se očituje u velikom smanjenju broja stabala, malom prirastu, sušenju pojedinih stabala i žućenju iglica, nalazi se na posmeđenoj lapornoj rendzini koja sadrži 11—35°´o CaCOa. Uslijed prevelikog sadržaja CaCO:) dolazi ovdje do biljno hranidbenih poremećaja, posebno do blokiranja i deficita željeza na što je borovac veoma osjetljiv. Utvrđene osobine tla mogu biti glavni uzrok navedenih i utvrđenih štetnih pojava. Od praktičnih mjera koje bi poboljšale stanje ove kulture može se preporučiti njezino prskanje s 1% otopinom željeznog citrata. Naša istraživanja potvrdila su literaturne podatke o tome da američkom borovcu ne odgovaraju vapnena tla. 3. Kultura koja se nalazi na ispranom, dubokom, svježem, slabo ilimeriziranom tlu pokazuje da na ovom tlu borovac veoma dobro uspijeva. Postiže u 10-godini 4 puta veću drvnu masu od kulture na karbonatnom zemljištu. Ova kultura je po prirastu bolja od I boniteta borovca po Frothinghamu. 4. Podaci o koncentraciji hraniva u iglicama borovca kao i sadržaj ovih hraniva u tlu pokazuju da se sadržaj NPK kreće za oba istraživana tla u granicama koje neograničavaju rast po ih u konkretnom slučaju sada ne treba dodavati. Doduše sadržaj N u iglicama borovca na posmeđenoj rendzini približava se kritičnoj vrijednosti ali to je podatak koji se odnosi na problem kcji ćemo posebno razmatrati. * Ova je istraživanja s 200.000 dinara financiralo Šumsko gospodarstvo Zagreb. Pomoć u izvršenim mjerenjima na terenu kao i neke podatke o kutluri pružio nam je drug ing. Kodres Drago, upravitelj šumarije Krapina. Na čemu im i ovdje izražavam svoju zahvalnost. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 41 <-- 41 --> PDF |
5. U Hrvatskom Zagorju prilično su rasprostranjeni tereni izgrađeni iz raznih lapora. Neki od njih se iskorišćuju za šumsku produkciju. Prilikom poduzimanja mjera za unapređenje šumske proizvodnje na takvim terenima unošenjem američkog borovca ili drugih vrsta brzog rasta, potrebno je, uz druge odgovarajuće mjere, prethodno provesti detaljna pedološka istraživanja i pažljivo izabrati odgovarajuća tla. Samo na odgovarajućim tlima uz ostale povoljne prilike mogu se ispuniti naša očekivanja i postići gospodarski dobici podizanjem intenzivnih šumskih nasada. LITERATURA 1. Fi l ip o vsk i Gj., Čiri ć M.: Zemljišta Jugoslavije, str. 25—34, Beograd 1963. 2. GračaninM. : Tipovi tla Hrvatskog Zagorja, Poljodjelska znanstvena smotra, Svezak 6, str. 71—112, Zagreb 1942. 3. HacskayloJ. : Inorganic deficiency symptoms in white pine, Zemljište i biljka, No 1—3, str. 415—427, Beograd 1962. 4. Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, str. 263—269, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1963. 5. KomlenovićN : Koncentracija hraniva u iglicama a. borovca kao indikator fertilizacije, Zagreb 1965. (rukopis). 6. MartinovićJ. : Prilog poznavanju korijenovog sistema a. borovca u nekim tipovima tla, Zagreb 1964. (rukopis). 7. Ogievsk i V. V, Hiro v A. A.: Obsledovanie i isledovanie lesnih kultur, Lesnaja promišlennost, Moskva 1964. 8. Pogrebn i ak P. S.: Obščee lesovodstvo, str. 205—208, Moskva 1963. 9. PopovićB. : Primjena fertilzacije — đubrenja u povećanju proizvodnosti šuma, .Savezna privredna komora, Beograd 1965. 10. R u b c o v V. I.: Kulturi sosni v lesostepi, strana 114, izdateljstvo Lesnaja promišlennost, Moskva 1964. 11. Somme r H. G.: Die Strobe in ihrem natürlichen Verbreitungsgebiet, Forstwissenschaftliches Cbl., No 9/10, str. 270—279, München 1963. INFLUENCE OF THE SOIL ON THE GROWING OF EASTERN WHITE PINE (P. STROBUS L.) IN THE PLANTATION »BUClCE« IN CROATIAN ZAGORJE (NORTHWARDS FROM ZAGREB) Summary Investigations undertaken near the village of Pregrada, Croatian Zagorje, established that a (3 f7)-year-old culture of Eastern White Pine grows poorly on a brownized rendzina on marl which contains 11—35i0/o CaCOs. Individual trees are dyins» back, the culture exhibits in general a poor growth and increment, and there was recorded a mass etiolation of needles. In order to improve this condition, it was suggested to spray the culture with a IVo-solution of ferrous citrate. In the same environment but on a leached deep and fresh weakly illimerized soil Eastern White Pine thrives well and achieves the first site class growth rate. At the age of (3 + 7) years it has a growing stock of 58 cu. m./ha., i. e. four times more than an equally old culture on a brownized marly rendzina. In the investigated cultures the soil had been neither tilled nor manured. |