DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 36     <-- 36 -->        PDF

UTJECAJ TLA NA USPIJEVANJE BOROVCA (P. STROBUS L.)


U KULTURI »BUCICE« U HRVATSKOM ZAGORJU


JAKOV MARTINOVIĆ đipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije


Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko


UVOD


U proljeće 1958. godine osnovana je blizu Pregrade u Hrvatskom Zagorju
kultura američkog borovca na površini nešto manjoj od 2 ha. Unatrag 2 godine,
kolege na terenu primijetili su nepovoljne pojave u ovoj kulturi, koje su se
očitovale u:


— sušenju i propadanju pojedinih stabalaca;
— slabom rastu i žućenju iglica na većem broju stabalaca.
Navedene pojave zahvatile su jedan dio ove kulture.
Budući da su rezultati prethodnih istraživanja upućivali da ova pojava nije
uzrokovana nepovoljnim biotskim utjecajima, predloženo nam je od strane
Šumskog gospodarstva Zagreb da istražimo da li su uzroci spomenutih pojava
u pedološkim prilikama ove 3 + 7 godina stare kulture. S tim u vezi 3. i 4. XII
1964. izvršili smo terenska pedološka istraživanja a zatim i potrebna laboratorijska
istraživanja. Rezultati su istraživanja po našem mišljenju zanimljivi.
Mogli bi biti praktično korisni za one koji se bave uzgajanjem američkog borovca
a potiču na veću pažnju i daljnja istraživanja pedoloških prilika američkog
borovca i drugih vrsta drveća brzog rasta, pa ih zato ovdje iznosimo.


NEKI PODACI O DOSADAŠNJIM ISTRAŽIVANJIMA BOROVCA


Kod nas se do danas nedovoljno raspravljalo i pisalo o ovoj vrsti šumskog
drveća. Slabo su poznati i rezultati introdukcije borovca kod nas. Stoga ćemo
podsjetiti na neke osnovne podatke o borovcu i to one koji su u vezi s ovim
našim istraživanjem.


Veoma korisne podatke o ovoj vrsti drveća na osnovu vlastitih i stranih
istraživanja navodi D. Klepa c (1963.). Prema ovim podacima američki borovac
raste u Sjeveroistočnoj Americi od Sjeverne Georgije do Sjeverne Kanade.
Najbolji razvoj postiže u državi Tennessee i Sjevernoj Karolini, na nadmorskoj
visini 900 do 1200 m, gdje dostiže visinu do 67 m. U centralnom dijelu
Nove Engleske borovac se proteže od morske razine do 750 m. Prirodni areal
američkog borovca mnogo je proširen u Sjevernom dijelu Amerike. U Evropi
uspijeva uspješno u blažoj klimi na pjeskovitim i svježim glinenim tlima uz
godišnje oborine od 510 do 1020 mm. Američki borovac strada od gljive Cronartium
ribicola, ali je manje ugrožen od ove bolesti ako je posađen među listačama
pa se u novije vrijeme više upotrebljava za očetin javan je nego za osnivanje
čistih sastojina. U pogledu ekoloških prilika to je vrlo plastična vrsta.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Rezistentna je prema hladnoći. Ne traži naročito tlo. Podnosi kisela kao i vlažna
tla, ali mu ne odgovaraju vapnena tla. Prema cit. autoru poprečni prirast američkog
borovca u našim prilikama za glavnu sastojinu iznosi od 6,5—10,3 nv´/na.
Sveukupna proizvodnja za jednu kulturu borovca u Varaždinu, staru 50 godina
procijenjena je na oko 12 m;J po ha. S obzirom na rast značajno je da ova
vrsta u mladosti vrlo brzo raste. U 30-godišnjem proizvodnom procesu postiže
4 puta veću drvnu masu od hrasta kitnjaka. Iz ovih istraživanja proizlazi zaključak
da Pinus strobus dolazi u obzir za proizvodnju tankih sortimenata u
odgovarajućim ekološkim prilikama i gdje nema opasnosti od Cronartium ribicola.


Prema podacima S o m m e r a (1963) vrijede za područje prirodnog rasprostranjenja
američkog borovca ovi klimatski podaci. Srednje godišnje temperature
kreću se od 3,3—11,5" C; za razdoblje maj—august srednja temperatura
je 14,6—21,9° C. Godišnje oborine iznose 562—1166 mm; oborine u razdoblju
maj—august ima 288—396 mm. U uslovima New Hampshire (I bonitet po
Trothignam-u) postiže slijedeći prirast: starost 10 godina, visina 2,2 m, broj
stabala 4.268, drvna masa 56 m:i/ha; starost 50 godina, visina 22,7 m, broj stabala
1.008, drvna masa 615 nr´Vha i u starosti 100 godina visinu 34,5, broj stabala
380 i drvna masa 1028 m;!/ha. Radi upoređenja s našim prilikama navodimo i
podatke o klimatskim prilikama koje za ovo područje navodi isti autor po
5 c h e n k u. Tamo je prema podacima stanice Keene srednja godišnja temperatura
7,3" C; srednja temperatura za razdoblje maj—august 17,5" C. Godišnje
ima oborina 956 mm od čega u razdoblju maj—august 356 mm. Prirodno je
rasprostranjen na suhim i svježim položajima, na raznim tlima od pjeskovitih
do teških glinastih tala, ali najbolje uz ostale povoljne uslove uspijeva na pjeskovitim
ilovačama.


Vlastita istraživanja (1963) edafskih prilika koja sam proveo u nekim kulturama
američkog borovca na području Sjeverozapadne Hrvatske pokazuju da
tamo borovac ima široku edafsku amplitudu. Uspijeva na različitim tlima kao
što su kisela smeđa tla, smeđa ilimerizirana, obronačni pseuđoglej, ilimerizirana
tla i razna aluvijalna i deluvijalna tla. Istraživana tla su pretežno razne
ilovače duboke i svježe i s obzirom na potrebe američkog borovca dobro
opskrbljena ukupnim hranivima. Iako borovac treba relativno malo količine
hraniva ubraja ga Pogrebnjak u mezotrofne vrste šumskog drveća zbog
njegova rijetkog razvijenog korjenovog sistema. Tipske fiziografske osobine
tala značajno utječu kod borovca na razvitak i rasprostranjenost korjenova
sistema. Tako na primjer kod iste starosti kultura (oko 50 godina), u jednom
pseudogleju (profil 18, Ivanec) procentualno učešće korijenja u sloju od 0—50
cm iznosi 98% od ukupne količine a u aluvijalnom tlu (profil 17, Zelen Dvor)
to učešće iznosi 45%. U istraživanom području na navedenim tlima procijenili
smo da se poprečni prirast u kulturama američkog borovca kreće od 8—15
nr´/ha. Zanimljivo je u vezi s rezultatima istraživanja u kulturi Bučice da smo
kod Botova utvrdili da se jedna 30-godišnja kultura borovca nalazi na karbonatnom
aluvijalnom tlu (CaCOj 6—13"%) ali malo prirašćuje.


Prema nekim podacima, J. Hacskayl o (1963) borovac je osjetljiv na
nedostatak željeza. Istraživanja o utjecaju glavnih makro i mikro elemenata
na razvoj jednogodišnjih sadnica su pokazala da je kombinacija —Fe, prouzrokovala
najveći zastoj u visinskom i đebljinskom rastu biljaka. Uz to je udvostručena
u odnosu na kompletnu otopinu količina vode potrebna za tvorbu jednog
grama suhe biljne tvari (1650 ml/l gr).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 38     <-- 38 -->        PDF

REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Kultura »Bučice« nalazi se 1 km od Pregrade u pravcu Krapinskih Toplica.
Podignuta je pri dnu blago valovite padine nisko brežuljkastog terena na nadmorskoj
visini 170—190 m. Kultura je okrenuta prema sjeveroistoku. Nagib
terena iznosi 10—16´%. Geološki supstrat čine razni lapori, boje žućkaste do sive
i razne zbijenosti i tvrdnoće. Prema podacima meteorološke stanice Kostelj
koje je obradio Komlenovi ć N. (1965) za razdoblje od 1950. do 1960. vrijede
za istraživano područje ovi klimatski podaci. Srednja godišnja temperatura
9,5° C. Srednja temperatura za maj—august 17,4° C. Srednje godišnje obo


rine
964 mm. Količine oborina u razdoblju maj—august 413 mm. Prije podizanja
istraživane kulture ovdje je bila grabova panjača (drvna masa 18 m:i po
ha) ostala iza neuspjelog dovršnog sijeka stare hrastove šume. Nakon čiste
sječe grabove panjače izvršena je u proljeće 1958. godine sadnja 1 + 2-godišnjih
sadnica američkog borovca iz vlastitog šumskog rasadnika. Sadnice veličine
oko 40 cm posađene su u jame 25 X 30 cm u razmaku 1,2 X 1 (8.000
kom/ha). Tlo nije obrađivano ni gnojeno.
Prilikom naših terenskih istraživanja već na prvi pogled bilo je jasno da
jedan dio kulture (površine 0,7 ha) ima manji broj stabala po jedinici površine,
da pokazuje manji prirast i da na tom dijelu dolazi do sušenja stabalaca i jačeg
žućenja iglica. Na osnovu ovih opažanja posebno smo sondirali tlo i kopali pedološke
jame na površini gdje lošije i na površini gdje bolje uspijeva borovac.
Utvrdili smo da se ovdje na relativno malom prostoru nalaze 2 različita tipa tla.
Dva profila koja smo analizirali najbolje reprezentiraju istraživana tla i razlike
među njima.


Profil I kopan u lošijem dijelu kulture predstavlja lapornu rendzinu i pokazuje
ove morfološke osobine:
Ai 0—15 smeđa, sitno mrvičasta, praškasta ilovača, gusto prorasla korijenjem
i humozna prelazi u


(B) Ai
16—40 žućkastu, slabo izražene strukture, praškastu glinu. Zastupljenost
korijenja slaba. Tlo mokro, prelazi izrazito u
Ci 41—60 slojeviti lapor u kojem ima proslojaka (3—5 cm debljine) gline.
Boja lapora u vlažnom stanju plavkasto siva. Leži na
C2 60—140 sivom kompaktnom laporu u kojem nema korijenja borovca
Teksturno je to glinasta ilovača.
Profil III kopan je u dijelu kulture gdje borovac veoma lijepo uspijeva,
predstavlja jedno slabo ilimerizirano zemljište na laporu i pokazuje ove morfološke
osobine:
Aoo 0—05—1,0 cm debeo sloj četinjaka borovca leži na
Ai 0—20 sivo žutoj, lakoj glini, slabo izražene strukture, prorasle kori


jenjem borovca. Prelazi postepeno u
B 21—80 sivožućkastu, laku glinu slabo izražene strukture. Strukturni
agregati se grudasto odvaljuju i na lagani dodir usitnjuju. Tlo
vlažno. Korijenje borovca zastupljeno do dubine 1 m. Prelazi
izrazito u
BC 81—100 nešto lakši žućkasti materijal slojevite građe koji leži na
C 100—160 žućkastom drobivom laporu koji sadrži oko 30% CaCOs.


220




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tabela 1
Neki podaci o fizikalnim i kemijskim osobinama tla i podaci o koncentraciji hraniva


u jednogodišnjim iglicama borovca


Oznaka profilaHorizont A1
I
(B) A1 C A´
III
B C
Dubina u cm 0—15 16—40 65—90 0—20 21-50 100-120
u postocim a
U Na-pirofosfatu
Frakcija 2,0— -0,2 0,41 0,10 0,10 0,61 0,20 0,41
Frakcija 0,2— 0,02 34,41 30,96 36,54 31,59 31,17 38,93
Frakcija 0,02-
0,002 53,01 45,45 44,81 37,28 31,64 46,82
Frakcija 0,002 12,27 23,49 18,55 30,52 36,99 13,84
Hy 3,04 2,11 1,38 2,37 2,68 1,70
pH—HsO 7.7 8.1 8.1 5,6 6.4 8.3
pH—nKCl 7,1 7.4 7.6 4,3 4.9 7.5
CaCOa u n/o 11,6 28,2 32,9 0 0 30,9
V — — — 43,91 67,02 —
s — — — 12,92 16,87 —
T—S — — — 16,50 8,30 —
T — — — 29,42 25,17 —
humus u ´%> 4,76 1,42 1,28 3,05 1,68 0,53
N u l0/o 0,31 0,12 0,07 0,21 0,12 0,03
2O po Al. met . u mgr/100 g 11.7 5.7 5,5 15,6 7,7 5,1
:Os po Al. met . u mgr/100 g 1,1 1,4 3,6 0,4 0 2,3
N u lgd. iglicama u ,0/o 1,36 1,64
PaO.-, 0,28 0,33
K2O 0,58 0,63
Fe


U tabeli 1 dati su neki podaci o fizikalnim i kemijskim osobinama istraživanih
tala. Po svojim osobinama posmeđena rendzina (profil I) i slabo ilimerizirano
tlo (profil III) veoma se razlikuju. Ovdje je s obzirom na borovac bitno
da je laporna rendzina karbonatna od površine dok je slabo ilimerizirano tlo
u površinskom dijelu isprano od CaCOa i ima slabo kiselu reakciju. Posmeđena
rendzina, u površinskom dijelu tla sadrži veće količine fosfora, dušika i humusa
od slabo ilimeriziranog tla. Međutim na slabo ilimeriziranom tlu biljke su bolje
opskrbljene navedenim hranivima, odnosno pokazuju veći sadržaj hraniva u
jednogodišnjim iglicama što se može protumačiti povoljnijim stanjem ostalih
faktora koji utječu na iskorištavanje hranjiva u tlu kao na primjer povoljniji
odnosi hranidbenih elemenata u tlu, bolja razvijenost korijenovog sistema biljaka
i dr. Istraživana tla pokazuju razlike i u pogledu mehaničkog sastava.
Slabo ilimerizirano tlo ima veći sadržaj gline u površinskom dijelu. To bi moglo
biti u vezi s porijeklom ovog materijala i eventualnim deluvijalnim nanašanjem
gline koje prikriva pravi intenzitet njezinog ispiranja. Prema našim opažanjima
vodozračne prilike istraživanih tala su povoljne.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 40     <-- 40 -->        PDF

U svrhu da dobijemo sliku o stanju kulture i o razlikama u ispijevanju
borovca na dva različita tla iskolčili smo oko glavnih profila plohe 20 X 20 m
i izvršili mjerenja koja su sumarno prikazana u tabeli 2*


Tabela 2
Neki pokazatelji o uspijevanju borovca na istraživanim tlima


Kultura borovca Kultura borovca
na posmeđenoj na slabo ilime-
Podaci o kulturi rendzini riziranom tlu


1. Starost u godinama
3 + 7 3 + 7
2. Posađeno sadnica po ha
8.000 8.000
3. Broj sadnica (stabalaca) po ha 4. XII 1964. 4.325 6.475
4.
Srednja visina u cm 2,70 4,30
5.
Najzastupljeniji prsni promjer u cm 2 5
6. Težina iglica u drugom od vrha
pršljena,
srednjeg stabalca, u zrako suhom stanju u gr. 95 161
7.
Drvna masa u m8/ha (procijenjeno po Rubcevu) 13,4 58,0
8.
Broj osušenih stabalaca po ha 375 0
DISKUSIJA I ZAKLJUČCI


Na osnovu podataka sakupljenih u tekstu i u tabelama 1 i 2 mogu se učiniti
slijedeće konstatacije i preporuke:


1. Klimatske prilike na području istraživane kulture američkog borovca
odgovaraiu ovoj vrsti drveća. Ukupna količina i raspored oborina kao i temperaturni
odnosi mogu se na osnovu navedenih literaturnih podataka ocijeniti kao
veoma povoljni.
2. Onaj dio kulture koji lošije uspijeva, što se očituje u velikom smanjenju
broja stabala, malom prirastu, sušenju pojedinih stabala i žućenju iglica, nalazi
se na posmeđenoj lapornoj rendzini koja sadrži 11—35°´o CaCOa. Uslijed prevelikog
sadržaja CaCO:) dolazi ovdje do biljno hranidbenih poremećaja, posebno
do blokiranja i deficita željeza na što je borovac veoma osjetljiv. Utvrđene osobine
tla mogu biti glavni uzrok navedenih i utvrđenih štetnih pojava. Od praktičnih
mjera koje bi poboljšale stanje ove kulture može se preporučiti njezino
prskanje s 1% otopinom željeznog citrata. Naša istraživanja potvrdila su literaturne
podatke o tome da američkom borovcu ne odgovaraju vapnena tla.
3. Kultura koja se nalazi na ispranom, dubokom, svježem, slabo ilimeriziranom
tlu pokazuje da na ovom tlu borovac veoma dobro uspijeva. Postiže u
10-godini 4 puta veću drvnu masu od kulture na karbonatnom zemljištu. Ova
kultura je po prirastu bolja od I boniteta borovca po Frothinghamu.
4. Podaci o koncentraciji hraniva u iglicama borovca kao i sadržaj ovih
hraniva u tlu pokazuju da se sadržaj NPK kreće za oba istraživana tla u granicama
koje neograničavaju rast po ih u konkretnom slučaju sada ne treba dodavati.
Doduše sadržaj N u iglicama borovca na posmeđenoj rendzini približava
se kritičnoj vrijednosti ali to je podatak koji se odnosi na problem kcji ćemo
posebno razmatrati.
* Ova je istraživanja s 200.000 dinara financiralo Šumsko gospodarstvo Zagreb.
Pomoć u izvršenim mjerenjima na terenu kao i neke podatke o kutluri pružio nam
je drug ing. Kodres Drago, upravitelj šumarije Krapina. Na čemu im i ovdje izražavam
svoju zahvalnost.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 41     <-- 41 -->        PDF

5. U Hrvatskom Zagorju prilično su rasprostranjeni tereni izgrađeni iz raznih
lapora. Neki od njih se iskorišćuju za šumsku produkciju. Prilikom poduzimanja
mjera za unapređenje šumske proizvodnje na takvim terenima unošenjem
američkog borovca ili drugih vrsta brzog rasta, potrebno je, uz druge odgovarajuće
mjere, prethodno provesti detaljna pedološka istraživanja i pažljivo
izabrati odgovarajuća tla. Samo na odgovarajućim tlima uz ostale povoljne
prilike mogu se ispuniti naša očekivanja i postići gospodarski dobici podizanjem
intenzivnih šumskih nasada.
LITERATURA


1.
Fi l ip o vsk i Gj., Čiri ć M.: Zemljišta Jugoslavije, str. 25—34, Beograd 1963.
2.
GračaninM. : Tipovi tla Hrvatskog Zagorja, Poljodjelska znanstvena smotra,
Svezak 6, str. 71—112, Zagreb 1942.
3.
HacskayloJ. : Inorganic deficiency symptoms in white pine, Zemljište i biljka,
No 1—3, str. 415—427, Beograd 1962.
4.
Klepac , D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, str. 263—269, Nakladni
zavod Znanje, Zagreb 1963.
5.
KomlenovićN : Koncentracija hraniva u iglicama a. borovca kao indikator
fertilizacije, Zagreb 1965. (rukopis).
6.
MartinovićJ. : Prilog poznavanju korijenovog sistema a. borovca u nekim
tipovima tla, Zagreb 1964. (rukopis).
7.
Ogievsk i V. V, Hiro v A. A.: Obsledovanie i isledovanie lesnih kultur, Lesnaja
promišlennost, Moskva 1964.
8.
Pogrebn i ak P. S.: Obščee lesovodstvo, str. 205—208, Moskva 1963.
9.
PopovićB. : Primjena fertilzacije — đubrenja u povećanju proizvodnosti šuma,
.Savezna privredna komora, Beograd 1965.
10.
R u b c o v V. I.: Kulturi sosni v lesostepi, strana 114, izdateljstvo Lesnaja promišlennost,
Moskva 1964.
11.
Somme r H. G.: Die Strobe in ihrem natürlichen Verbreitungsgebiet, Forstwissenschaftliches
Cbl., No 9/10, str. 270—279, München 1963.
INFLUENCE OF THE SOIL ON THE GROWING OF EASTERN WHITE PINE


(P. STROBUS L.) IN THE PLANTATION »BUClCE« IN CROATIAN ZAGORJE
(NORTHWARDS FROM ZAGREB)


Summary


Investigations undertaken near the village of Pregrada, Croatian Zagorje, established
that a (3 f7)-year-old culture of Eastern White Pine grows poorly on a brownized
rendzina on marl which contains 11—35i0/o CaCOs. Individual trees are dyins»
back, the culture exhibits in general a poor growth and increment, and there was
recorded a mass etiolation of needles. In order to improve this condition, it was
suggested to spray the culture with a IVo-solution of ferrous citrate.


In the same environment but on a leached deep and fresh weakly illimerized
soil Eastern White Pine thrives well and achieves the first site class growth rate.
At the age of (3 + 7) years it has a growing stock of 58 cu. m./ha., i. e. four times more
than an equally old culture on a brownized marly rendzina. In the investigated cultures
the soil had been neither tilled nor manured.