DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 33 <-- 33 --> PDF |
planinama koje u svojim šumama imaju najmanje postotke drvne mase jele i smrče. To su prvenstveno Velebit i Lička Plješevica; znatno manje razvijen je taj proces na Maloj i Velikoj Kapeli. U šumama Risnjaka, koji ima razmjerno veoma veliku drvnu masu jele i smrče, tu su se te četinjače proširile mnogo manje nego bukva. 7. Tokovi prirodne izmjene vrsta drveća, odnosno — prema razmatranjima pod t. 4, 5 i 6 — pojave naglijeg obukovljivanja, usporavanja obukovljivanja i većeg očetinjavanja još jasnije se mogu razabrati po podacima koji su navedeni u sintetiziranoj tabeli br. 18. Tabela br. 18 0 ´o drvne mase bukve Razlika postotaka u debljinskom razredu između debljinskih razreda NW 1 II III IV V VI 1 11 11/111 111/IV IV/V V/VI Risnjak 65 63 49 42 19 12 + 2 + 14 + 17 + 13 + 7 Velika Kapela G8 69 65 58 49 39 —1 h 4 + 7 + 9 + 10 Mala Kapela 61 62 56 49 45 43 —1 + 6 + 7 f 4 + 2 Sjeverni Velebit 65 69 66 62 55 46 —4 + 3 f 4 + 7 + 6 Lička Plješevica 77 82 82 81 80 72 —5 0 i-1 -1-1 + 8 Južni Velebit 95 97 98 99 99 98 —2 — 1 — 1 0 + 1 SO U pril. tab. br. 18 predznaci plus označuju širenje bukve, a predznaci minus označuju nadiranje četinjača. Okvir zatvoren crtom lijevo dolje označuje veće proširivanje četinjača, a onaj desno gore označuje snažno rasprostranjivanje bukve; ostala površina označuje osrednje ili usporeno obukovljivanje. Po rasporedu dviju uokvirenih površina vidi se da je na sjevernom (tačnije, sjeverozapadnom) dijelu Dinarida jači tok obukovljivanja, a na suprotnom dijelu da je jači tok očetinjavanja. U dalekoj prošlosti (viši deblj. razredi) bukva se intenzivno širila, a u bližoj prošlosti (niži deblj. razredi) obukovljivanje se smanjuje, čak započinje jače nadiranje jele i smrče. 8. Pojava većeg proširivanja bukve na onim planinama koje imaju veću drvnu masu jele i smrče i pojava većeg proširivanja tih četinjača na onim planinama koje imaju veću drvnu masu bukve čine se nejasnim, nelogičnim, pa i apsurdnim. Zato se te pojave i ne mogu jednostavno obrazložiti. Makar nemamo podataka ekoloških istraživanja (komparativno, historijskih i u sadašnjim situacijama) — ne možemo ih lako ni dobiti ni obraditi, jer su veoma složeni utjecaji činilaca staništa i njihovi međusobni odnosi jer su veoma zamršene interakcije ekoloških i biotskih faktora — ipak za objašnjenje povoda i uzroka navedenih pojava mogu se dati neke postavke i pretpostavke: a) veliki intenzitet sječe (ponegdje i zato da se, bez obzira na biogeocenozu šume, što prije stvori tzv. normala visine i strukture drvne mase ili temeljnice ili broja stabala), i neracionalno gospodarenje u dalekoj prošlosti, odnosno jako i naglo otvaranje sklopa u prošlosti i nedalekoj sadašnjosti utjecalo je općenito da se stvarala toplija i suša mikroklima koja pogoduje termokserofilnijoj i |