DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nego pred nekoliko desetljeća. Može se pretpostaviti da je pojava obukovljivanja izazvana prvenstveno antropogenim faktorima: neposredno, jakom eksploatacijom četinjača i, posredno, općenito prejakim i naglim otvaranjem sklopa krošanja, i tako se stvorila toplija i suša sastojinska klima koja više pogoduje pomlađivanju i održavanju bukve a loše utječe na rasprostranjivanje i održavanje jele i smrče. 4. U šumama onih planina koje u višim debljinskim razredima imaju razmjerno veliku drvnu masu jele i smrče intenzivniji je bio tok proširivanja bukve. Te se šume nalaze na sjevernom dijelu Dinarida. Zbog bolje preglednosti podataka o tim pojavama dajemo sintetiziranu tabelu br. 17 (planine su poredane približno po geografskom položaju od sjeverozapada prema jugoistoku) Tabela br. 17 Prosječna Drvna masa četinjača Rasponi u % omjera drvna masa veća je od 50% u smjesa bukve između bukve u % debljin. razredima VI i I debljin. razreda NW Risnjak 38 VI do III 12% do 65% razlika 53 Velika Kapela 56 VI do V 39% do 68% razlika 29 Mala Kapela 52 VI do V 43% do 61% razlika 18 Sjeverni Velebit 62 VI 46% do 65% razlika 19 Lička Plješevica 78 — 72% do 77% razlika 5 Južni Velebit 98 98% do 95% razlika 3 SO Rasponi (razlike) između postotaka smjese najvišeg i najnižeg debljinskog razreda indiciraju intenzitet izmjene vrsta drveća; ovdje, uglavnom intenzitet proširivanja bukve. Najrasprostranjenija ili najintenzivnija izmjena vrsta drveća, odnosno najveće proširivanje bukve bilo je na planini koja je imala i danas ima najveću drvnu masu jele i smrče, tj. najmanji postotak drvne mase bukve. I obratno: izmjena vrsta drveća (odnosno proces obukovljivanja) najmanje se razvila na onim planinama koje su imale i imaju velik postotak drvne mase bukve. Sto je veća drvna masa bukve ili što je manja drvna masa jele i smrče, bukva se prosječno manje proširivala. 5. Budući da u šumama naše zemlje imamo oko 2/3 drvne mase listača i od toga preko 60% bukve, od ukupne drvne mase listača i četinjača oko polovicu bukve a na Dinaridima Hrvatske čak 55%, i budući da bukva ima procentualno mnogo manje tehničke oblovine, znatno manji prirast i po 1 m:! brutto drvne mase znatno manju vrijednost nego jela i smrča — zbog svega toga potrebno je da se proces rasprostranjivanja bukve lokalizira i, općenito, zaustavi. Međutim, progresivan tok rasprostranjivanja bukve usporuje se i sam. U nedavnoj prošlosti, prema podacima naprijed priloženih tabela (v. niže debljin. razrede), ta se pojava razvila na čitavom području Dinarida. Na sjevernom dijelu manje, na južnom više. Prosječno najviše u šumama onih planina na kojima je postotak drvne mase te listače najveći; to su šume, prije svega, Velebita i Ličke Plješevice, a pretposljednje u tom nizu su šume dijela sjevernih Dinanda, tj. Male i Velike Kapele. Na najsjevernijoj planini Risnjaku, gdje je omjer smjese jele i smrče najveći a omjer smjese bukve najmanji, navedena se pojava razvila najmanje. 6. Još značajnija je pojava da se spontano razvio jači proces suprotan obukovljivanju. U nedavnoj prošlosti znatno su se proširile jela i smrča. Jače prirodno očetinjavanje najviše se razvilo na južnom dijelu Dinarida, tj. na |