DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 31 <-- 31 --> PDF |
sljedica jakih posrednih i neposrednih privredni h utjecaja na biogeocenozu. Te promjene najznačajnije su među skiofitima koji se u borbi za održavanje i razvitak ekološki i biotski međusobno razmjerno dobro toleriraju. (Pojava potiskivanja heliofita skiofitima, npr. hrast—bukva, hrast-—grab, ariš— smrča i breza—jela, biološko-ekološki nije toliko složena kao npr. izmjena jela—bukva, smrča—bukva i smrča—jela). Kad je takva pojava ekonomski štetna zbog uzmicanja onih vrsta drveća koje imaju veći prirast, veću količinu tehnički upotrebljive drvne tvari, veću vrijednost i potražnju, tada od te biocenotske pojave nastaje privredni problem. Takav je problem u našoj zemlji: nadiranje i širenje naše rasprostranjenije vrste drveća bukve u arealu jele i smrče u području Dinarida. U vezi s kompleksnim bioekološkim istraživanjima bukve i s gospodarenjem u njenim sastojinama u Jugoslaviji, područje Dinarida veoma je važno jer zahvaća velik dio naše zemlje i jer se od sjeverozapada do jugoistoka proteže u Hrvatskoj u dužini od preko 400 km, a u užoj tektonskoj cjelini na području Jugoslavije u dužini od oko 850 km. Prema tomu, područje Dinarida u Hrvatskoj može, u širokoj prosječnosti, biti unekoliko reprezentant većine zapadnog područja Dinarida Jugoslavije, pa se naši zaključci mogu znatno odnositi na područje dinarskog planinskog lanca naše zemlje. Na temelju analize razmotrenih brojčanih podataka mogu se dati ovi zaključci: 1. Učešće drvne mase bukve u mješovitim i čistim sastojinama prosječno je mnogo veće na južnim planinama Dinarida nego na sjevernim. U procentualnom odnosu, omjer smjese bukve na južnom području je mnogo veći od omjera te listače na sjevernom području, a raspon tog učešća iznosi 38% (na sjevernijoj planini Risnjaku) do 98% (na Južnom Velebitu). Planinski masiv Velike Kapele, koji se nalazi otprilike na južnom dijelu sjeverne trećine i na sjevernom dijelu južne dvije trećine dužine Dinarida, ima omjer drvne mase bukve i četinjača (56 : 44), podjednak prosječnom omjeru za čitav« područje Dinarida (55 :45). Planinski masiv Sjevernog Velebita koji, po dužini Dinarida, zauzima otprilike dio središnjeg područja tog planinskog lanca, ima obratan omjer drvne mase bukve i četinjača (62 : 38) nego Risnjak (38 : 62). 2. Koliko su velike razlike u učešću bukve i četinjača, vidi se još bolje iz ovog odnosa: na južnom području (Lička Plješevica i Velebit) prosječan je postotak drvne mase bukve 72, a na sjevernom području (Risnjak, Velika i Mala Kapela) 49. Razlog tako velikoj razlici su najviše ekološke okolnosti, manje antropogeni i biotski utjecaji. Od ekoloških faktora najviše utječe klima. Južni krajevi imaju, naime, prosječno manje količine oborina i veću toplinu i suhoću nego sjeverni, a takve klimatske okolnosti više odgovaraju termokserofilnijoj bukvi nego termokserofobnijoj jeli i smrči. Od biotskih faktora (osim štetnih kukaca koji više napadaju četinjače) najjači utjecaj imala je velika agresivnost i jaka edifikatorska snaga bukve u odnosu na ekološki izbirljiviju, morfološki manje plastičnu i borbenu jelu (bukva je konkurentski snažnija, aktivna, a jela je više-manje pasivna, čeka i može decenijama čekati na otvaranje sklopa). 3. Prosječno na čitavom području Dinarida u toku posljednjih 100—200 godina razvio se jak proces proširivanja bukve i smanjivanja učešća jele i smrče: od najvišeg do najnižeg debljinskog razreda povećao se postotak drvne mase navedene listače od 40% do 68%, odnosno postotak drvne mase jele i smrče smanjivao se. Taj je proces bio mnogo intenzivniji u dalekoj prošlosti |