DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tabela br. 10 Velika Kapela Debljinski I period II period razred cm ´%> smjese listača i četinjača zapad 10 — 20 65 :35 64 :36 21 — 30 64 :36 64 :36 31 — 40 60 :4C 59 :41 41 — 50 52 :48 52 :48 51 — 60 42 :58 40 :60 61 — 29 :71 26 :74 istok 10 — 20 69 :31 72 :28 21 — 30 74 :26 74 :26 31 — 40 72 :28 72 :28 41 — 50 67 : 33 65 :35 51 — 60 59 :41 58 :42 61 — 53 :47 51 :49 Na zapadnom i istočnom dijelu Velike Kapele bukva se proširuje a jela i smrča smanjuju omjer smjese, prema podacima pril. tabele br. 16, i u prvom periodu i u drugom periodu. Na istočnom dijelu obukovljivanje je bilo nešto intenzivnije u prvom periodu nego u drugom; na zapadnom dijelu nema u tom pogledu značajnije razlike. U vezi s tom konstatacijom interesantna je činjenica da je u prvom i drugom periodu brži tok rasprostranjivanja bukve na onom dijelu Velike Kapele u kojemu ima više drvne mase jele i smrče, tj. na zapadnim stranama. Iako je bukva, kako vidimo iz podataka gotovo svih tabela, veoma agresivna vrsta drveća, osobito u odnosu na četinjače, te se bolje nego jela i smrča prilagođuje novim ekološkim situacijama, koje su nastajale prvenstveno pod utjecajima jakih eksploatacijskih sječa (izmjena mikroklima), a zatim vjerojatno, pod utjecajem promjena makroklime, — ipak tok rasprostranjivanja te listače ne može teći do kraja. Jer, osim areala bukve, na tom se području nalazi prirodan areal jele i smrče A te dvije vrste četinjača također su edifikatori, tj. i one usmjeruju razvitak fitocenoze, općenito biogeocenoze, doduše najvećma ne tako snažno kao bukva, ali još uvijek toliko da u nekom razvojnom stadiju šumskih zajednica utječu da se zaustavlja proces proširivanja bukve. Na temelju podataka tabele br. 16, može se razabrati da su se nedavno jela i smrča započele više proširivati. Na to ukazuju davni i nedavni odnosi smjese između sadašnjih pojedinih debljinskih razreda. Na zapadnom dijelu Velike Kapele, u prvom periodu znatna je promjena u postotku smjese u korist četinjača, u drugom periodu zavladalo je u tom pogledu razmjerno dobro stanje. Na istočnom dijelu istog planinskog masiva, u prvom periodu znatan je skok u prodoru novog naraštaja jele i smrče; u drugom periodu te se četinjače manje proširuju, ali ipak više nego se proširuje bukva. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Pojava spontane izmjene vrsta drveća razvija se mjestimice, ne utječe bitno na promjenu sukcesivnog niza u razvitku šumskih zajednica. Ali, pojava jake i razmjerno nagle izmjene vrsta drveća u gospodarskim šumama posljedica je ne samo utjecaja prirodnih činilaca šumske proizvodnje nego je, još više, po |