DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 89 SVIBANJ—LIPANJ GODINA 1965. POVODOM 150-GODIŠNJICE ROĐENJA JOSIPA PANČIČA Prof. dr M. ANIC Srpska akademija nauka i umjetnosti i Univerzitet u Beogradu svečano su u aprilu o. g. proslavili 150-gođišnjicu rođenja našeg velikog učenjaka prirodoslovca, botaničara i zoologa, dugogodišnjeg rektora Velike škole i prvog predsjednika Srpske akademije nauka u Beogradu dra Josipa P a n č i ć a. Josip Pančić zadužio je mnogo i šumarsku struku. On je intenzivno proučavao šume i njene biljne elemente, stvorivši time važnu osnovu za daljnja istraživanja. Živo se zalagao za očuvanje šuma. Naglašavao je važnost dobro sačuvanih šuma i njihov blagodatan utjecaj na život ljudi, na njihovo zdravlje i normalan razvoj. Upozoravao je na teške posljedice devastacije i satiranja šuma. Pančić je prije 94 godine napisao prvu dendrologiju naših krajeva. Otkrio je u srpskim šumama više novih vrsta drveća i grmlja. Otkrio je Pančićevu omoriku, te time pronio ime Srbije diljem cijelog svijeta. Koristeći se opsežnom monografijom prof. D. Mitrović a »Pančićev život«, Beograd 1964., iznosimo važnije podatke iz života i rada J. Panči ć a, kao i popis njegovih dosad poznatih radova. IZ BIOGRAFIJE JOSIPA PANCIĆA Pančić se rodio u selu Ugrinima kod Bribira 17. IV 1814. Roditelji, Pavao i Margareta, rano su mu umrli, a kućanstvo je preuzeo najmlađi brat Grgo. Kuća se, međutim, dosta brzo raskućila i porušila. Usred zidina rodne Pančićeve kuće izrastao je pajasen, a ispred kuće razvio se krupan crni koprivić. O razvoju mladog Pančića brinuo se njegov stric Grgur, koji je bio doktor teologije, kanonik i župnik u Gospiću. Josip je pohađao osnovnu školu kod strica u Gospiću. Gimnaziju je pohađao na Rijeci. U isto vrijeme pohađali su riječku gimnaziju Franjo R a č k i i Ivan Mažuran i ć. Pančić je u gimnaziji (6 razreda) stekao solidno znanje. Mogao se dobro služiti latinskim i njemačkim jezikom. G. 1830. upisao se Pančić u »Regia academia scientiarum« — tadanji Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je proveo 2 godine. Nije bio zadovoljan, jer nije stekao prirodoslovno obrazovanje za kojim je posebno težio. Krenuo je na medicinske studije u Peštu. Ondje mu je predavao botaniku prof. Sadler . Nakon 10-godišnjeg boravka u Pešti završio je Pančić studije izradivši doktorsku disertaciju na latinskom jeziku pod naslovom »Taxilogia botanica« (s po |