DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Tabela br. 12


Velika Kapela


Debljinski Sjever Jug


razred cm % smjese listača i četinja


10 — 20 64 :36 72 :28
21 — 30 64 :36 74 :26
31 — 40 59 :41 72 :28
41 — 50 52 :48 65 :35
51 — 60 40 :60 58 :42
61 — 26 : 74 51 :49


Prosječan postotak drvne mase listača za čitavo područje Velike Kapele
iznosi 56. Po stranama zapad—istok, omjer smjese za listače je ovakav:


zapad 51%


istok 64%


Budući da su šume Velike Kapele s gledišta općih prosjeka u omjeru
smjese, kako je naprijed navedeno, unekoliko reprezentant šuma sjemenjača
svih visokih Dinarida Hrvatske, odnose smjese za tu planinu dublje ćemo analizirati.


Na zapadnom dijelu te planine, postotak bukve konstantno je veći od posljednjeg
debljinskog razreda do drugog, pa je i raspon tog odnosa vrlo velik.
Na istočnom dijelu, raspon omjera smjese po debljinskim razredima je za 1/3
manji nego na zapadnom. Na istočnim stranama Velike Kapele, dakle, mirniji
je bio tok razvitka u omjeru smjese. Koji su uzroci takvoj pojavi na istom planinskom
masivu, pretežno ekološki ili antropogeni ili, možda, biotski, to bi
trebalo obrazložiti i na temelju historiografskih ispitivanja podataka o posječenim
drvnim masama i načinima šumskog gospodarenja. A takvih podataka
nema. Možemo barem pretpostaviti da je bukva, kao najagresivnija vrsta
drveća naših šuma, veoma jak edifikator i s velikim postotkom drvne mase, na
istočnom dijelu Velike Kapele održala izvjesno stanje ravnoteže u omjeru
smjese.


Na zapadnom dijelu Velike Kapele omjer smjese listača veći je od omjera
smjese četinjača od četvrtog debljinskog razreda do prvog, a na istočnom dijelu
od prvog do posljednjeg razreda.


U svima debljinskim razredima, od posljednjeg gotovo do prvog na zapadnom
dijelu i od posljednjeg do drugog na istočnom dijelu, neprekidno se povećava
postotak bukve. Tok proširivanja bukve snažniji je na zapadnoj strani na
kojoj je u dalekoj prošlosti bilo više drvne mase jele i smrče, nego na istočnoj
strani na kojoj je bilo mnogo manje drvne mase navedenih četinjača.


Dakle, i na zapadnom i na istočnom dijelu Velike Kapele neprekinut je i
neprekidan proces širenja bukve; samo, na zapadnoj strani ta je pojava bila
mnogo brža, osobito u davnoj prošlosti, a na istočnoj strani mnogo je jednoličnija,
smirenija. Tek pred nekoliko desetljeća (v. odnose omjera smjese između
I i II debljinskog razreda) taj se proces zaustavlja.


Zaustavljanje procesa obukovljivanja najjasnije se očituje na istočnoj
strani. Ovdje se širenje bukve ne samo usporilo, nego se razvio snažniji proces
proširivanja četinjača. Na zapadnoj strani tok povećanja postotka smjese bukve
se smirio, pa bi se moglo pretpostaviti da u mladom naraštaju (ispod taksacijske
granice 10 cm) ima možda danas više stabala jele i smrče nego bukve.