DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Unatoč takvim razvojnim stanjima u prošlosti, čini se da se proces širenja
bukve počeo zaustavljati. Jer, kako se razabire po odnosima omjera smjese
između prvog i drugog debljinskog razreda, postotak omjera drvne mase bukve
nešto se smanjio.


Taj povećani postotak jele i smrče u najnižem debijniskom razredu stvoren
je prirodnim očetinjavanjem a ne umjetnim. Umjetno unošenje četinjača
obavljalo se posve neznatno, i to uglavnom na sjevernom području Dinarida,
a baš na tom području, kako ćemo vidjeti u idućim tabelama, najviše se proširila
bukva.


Pojava širenja bukve nije podjednaka na čitavom području Dinarida. Jer.
prema podrobnijoj analizi podataka, veoma su različiti tokovi prirodnog obukovljivanja
i očetinjavanja.


3. RAZVITAK SMJESE PO PLANINSKIM MASIVIMA
Planinski masiv Dinarida razvrstali smo na dva dijela: na sjeverni s Risnjakom,
Velikom Kapelom i Malom Kapelom i na južni s Ličkom Plješevicom,
Sjevernim Velebitom i Južnim Velebitom. Razlog jest taj što se ta dva dijela
klimatski međusobno znatno razlikuju.


Za dokaz usporedi t ćemo podatke meteoroloških stanica, jedne na sjeveru
(Gorski Kotar) i druge na jugu (Lika), koje se nalaze na približno podjednakoj
nadmorskoj visini: Delnice (698 m) i Gospić (566 m).


Temperatura


I II III IV V VI VII Vili IX X XI XII God.


Delnice
_1; 7 _2,4 1,9 7,2 11,4 14,9 16,8 16,2 13,4 7,5 3,1 0,2 7,4


Gospić
—0,9 —1,0 2,9 8,6 12,5 16,6 18,4 18,0 14,4 8,9 4,2 1,2 8,6


Godišnja oborina


Delnice 2.320 mm
Gospić 1.350 mm
O
Langov kišni faktor Kf = —


T
Delnice 313
Gospić 157


O
Embergerov pluviometrički koeficijent Q = —


M+m


2
Gospić 155
Delnice 322


Velike razlike u temperaturi, pogotovu u količini oborina i u indeksima
klime dovoljno jasno pokazuju da je razdioba dinarskog područja na sjeverni


201