DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 17     <-- 17 -->        PDF

ninskim masivima, navedenih od sjevera prema jugu, znatno je drukčiji nego
iznosi u prosjeku za čitavo područje šuma sjemenjača na Dinaridima (v. pril.
tab. br. 1).


,0/o drvne mase
Planinski masiv listača četinjača


Risnjak 38Vo 62»/o
Mala Kapela 52Vo 48"/«
Velika Kapela 50Vo 44B/o
Sjeverni Velebit 62»/o 38->/oLička Plješevica 78°/o 22´Vo
Južni Velebit 98°/o 2Vo


U grubom prosjeku, postotak smjese bukve mnogo je veći na jugu Dinarida
nego na sjeveru. Interesantna je činjenica da je u šumama Sjevernog Velebita
obratan omjer smjese bukve i četinjače nego što je u šumama na Risnjaku.
Još je interesantnije da je na Velikoj Kapeli gotovo podjednak omjer
smjese kao i na čitavom području Dinarida.


Najveći je postotak bukve na Velebitu i L. Plješevici. Te dvije planine
zauzimaju oko 2/5 površine šuma sjemenjača na Dinaridima. Najmanji je postotak
bukve na Risnjaku i zatim na M. i V. Kapeli; te tri planine zauzimaju
oko 3/5 površine šuma sjemenjača na Dinaridima. Vidi o površinama podatke
u pril. tabeli br. 2.


Tabela br. 2


l0/o površine šuma sjemenjača na planinama
Risnjak 20Vo
Velika Kapela 27,J/o
Mala Kapela 16-Vo
Lička Plješevica lž-Vo
Sjeverni Velebit lSVo
Južni Velebit 6*Vo


Mada je na Risnjaku, Velikoj Kapeli i Maloj Kapeli razmjerno velika masa
četinjača, ipak se na temelju tog podatka ne može izvoditi zaključak da će se
takav omjer smjese održati i u budućnosti. Jer, kako će se pokazati u idućim
razmatranjima, tj. u analizi omjera smjese po debljinskim razredima, razvila
se jaka izmjena vrsta drveća na štetu omjera smjese četinjača. Zbog velikog
pomanjkanja četinjača u našoj zemlji, to je ujedno problem prodiranja i širenja
bukve (»obukovljivanja«) u arealu četinjača.


Kad se razmatraju brojčani podaci koje ćemo iznijeti u idućim poglavljima,
treba uvažiti činjenicu da se u istoj količini postotka drvne mase nalazi u višim
debljinskim razredima malen broj debelih stabala i u nižim razredima veoma
velik broj tankih stabala. U odnosu na postotke omjera drvne mase drukčija
je dakle situacija po broju stabala u nižim i u višim debljinskim razredima.


2. RAZVITAK SMJESE PROSJEČNO NA DINARIDIMA
Mada nemamo pouzdanih oslonaca za utvrđivanje prijašnjih omjera smjese,
na temelju podataka po debljinskim razredima može se barem orijentacijski
utvrditi tok razvitka u omjeru smjese listača (uglavnom bukva) i četinjača
(uglavnom jela i smrča). Razmatranje sadašnjeg stanja u omjerima smjese po
debljinskim razredima omogućuje da se orijentacijski prati dinamika razvitka
smjese u toku prošlih i davno prošlih doba, tj. unatrag 100—150 pa i 200 godina.