DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1965 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ninskim masivima, navedenih od sjevera prema jugu, znatno je drukčiji nego iznosi u prosjeku za čitavo područje šuma sjemenjača na Dinaridima (v. pril. tab. br. 1). ,0/o drvne mase Planinski masiv listača četinjača Risnjak 38Vo 62»/o Mala Kapela 52Vo 48"/« Velika Kapela 50Vo 44B/o Sjeverni Velebit 62»/o 38->/oLička Plješevica 78°/o 22´Vo Južni Velebit 98°/o 2Vo U grubom prosjeku, postotak smjese bukve mnogo je veći na jugu Dinarida nego na sjeveru. Interesantna je činjenica da je u šumama Sjevernog Velebita obratan omjer smjese bukve i četinjače nego što je u šumama na Risnjaku. Još je interesantnije da je na Velikoj Kapeli gotovo podjednak omjer smjese kao i na čitavom području Dinarida. Najveći je postotak bukve na Velebitu i L. Plješevici. Te dvije planine zauzimaju oko 2/5 površine šuma sjemenjača na Dinaridima. Najmanji je postotak bukve na Risnjaku i zatim na M. i V. Kapeli; te tri planine zauzimaju oko 3/5 površine šuma sjemenjača na Dinaridima. Vidi o površinama podatke u pril. tabeli br. 2. Tabela br. 2 l0/o površine šuma sjemenjača na planinama Risnjak 20Vo Velika Kapela 27,J/o Mala Kapela 16-Vo Lička Plješevica lž-Vo Sjeverni Velebit lSVo Južni Velebit 6*Vo Mada je na Risnjaku, Velikoj Kapeli i Maloj Kapeli razmjerno velika masa četinjača, ipak se na temelju tog podatka ne može izvoditi zaključak da će se takav omjer smjese održati i u budućnosti. Jer, kako će se pokazati u idućim razmatranjima, tj. u analizi omjera smjese po debljinskim razredima, razvila se jaka izmjena vrsta drveća na štetu omjera smjese četinjača. Zbog velikog pomanjkanja četinjača u našoj zemlji, to je ujedno problem prodiranja i širenja bukve (»obukovljivanja«) u arealu četinjača. Kad se razmatraju brojčani podaci koje ćemo iznijeti u idućim poglavljima, treba uvažiti činjenicu da se u istoj količini postotka drvne mase nalazi u višim debljinskim razredima malen broj debelih stabala i u nižim razredima veoma velik broj tankih stabala. U odnosu na postotke omjera drvne mase drukčija je dakle situacija po broju stabala u nižim i u višim debljinskim razredima. 2. RAZVITAK SMJESE PROSJEČNO NA DINARIDIMA Mada nemamo pouzdanih oslonaca za utvrđivanje prijašnjih omjera smjese, na temelju podataka po debljinskim razredima može se barem orijentacijski utvrditi tok razvitka u omjeru smjese listača (uglavnom bukva) i četinjača (uglavnom jela i smrča). Razmatranje sadašnjeg stanja u omjerima smjese po debljinskim razredima omogućuje da se orijentacijski prati dinamika razvitka smjese u toku prošlih i davno prošlih doba, tj. unatrag 100—150 pa i 200 godina. |