DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 91 <-- 91 --> PDF |
stojine stvorene samo pod utjecajem prirodnih faktora i u čiste bukove sastojine stvorene antropogeno tj. nekadašnje mješovite u kojima su četinjače posječene. Posebno su ovdje razmatrana pitanja onih sastojina koje su više-manje normalne i sastojina koje su degradirane. U poglavlju o konverziji bukovih panjača pisac najprije iznosi statističke podatke za područje Jugoslavije i SRBiH-a, pa oblike tih sastojina razvrstava u tri grupe: zapuštene panjače, degradirane panjače i niske šume. Grupu degradiranih panjača autor je podijelio u dvije podgrupe: šikars i šubaračke panjače.. Za svaku grupu odn. podgrupu daju se osnovne značajke i upute za način koverzije. Jedno od najvažnijih poglavlja ove knjižice jest način gospodarenja u visokim šumama. Važnost tog poglavlja posebno se očituje u ovim konstacijama: »današnje bukove šume i u izrazitim prebornim područjima . .. mahom nemaju prebornu strukturu«, zatim »sadašnje mjere gospodarenja ostavile su rđave tragove, pa su postojeća stabla slabih kvalitetnih svojstava «, dalje »postoje pretežno bukove sastojine koje nemaju ni preborni oblik ali ni jednodoban izgled, već neku vrstu prela ^ontaći Atcitčni ča&oplSl NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 9/10 — 1964. Fukarek P.: Prašuma Perućica nekad i danas (I dio). — P a v 1 i č J.: Prirast stabla u zavisnosti od položaja koji ima u sastojim i od njegove krune. — P a j i ć D.: Uloga i mjesto stručnog šumarskog kadra u razvoju i unapređenju šumarske privrede SRBiH. — Hadžiahmetovi ć M.: Parkovi i park-šume u NR Bugarskoj. — Vuč i ja k S.: Vrste radnih jedinica i njihovi glavni zadaci u radnim organizacijama šumarstva. — Kalaj džić M. i Berezovski N.: Da li je Perućica prašuma ili ne. — Knežević Sv.: Izgrađivati spomenike junacima legendarne bitke na Šut ješci i ujedno sačuvati spomenike prirode. — Fukarek P.: Još jedan glas u prilog teze da prašuma Perućica nije prašuma. —MijatovićM.: Uništavanjem vukova povećao se broj medvjeda. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 9/10 — 1964. Klemenčič I.: Razlika između šumskih i javnih putova pri njiho znih oblika sa pretežno dvoslojnom strukturom, u kojoj se ipak sprovodi tipično preborno gazdovanje iako postojeća struktura za takav način gazdovanja uopšte ne odgovara«. U daljnjem razmatranju tog problema pisac dolazi do zaključka da je rentabilnost takvog gospodarenja smanjena i preporuča skupinasto gospodarenje. U posebnom poglavlju pisac razmatra problem gospodarenja u bukovim šumama na hercegovačkom kršu. Te su šume prvenstveno zaštitnog karaktera, u njima treba da je sječa preborno-grupasta. »Sva izložena opažanja i preporuke do kojih se došlo dugogodišnjim iskustvom u praksi potrebno je podvrgnuti temeljitoj naučnoj analizi«, zaključuje pisac. Razmatranja i postavke pisca odnose se na područje Dinarida, pa se mogu odnositi i na dinarsko područje Hrvatske. Stoga našim stručnjacima proporučamo to sažeto djelo iskusnog stručnjaka operative. Vrlo bi bilo korisno da se takve publikacije izrade i za druge glavne vrste drveća naših šuma, i tako omogući operativi da se dublje upozna s kompleksnom problematikom privredno najvažnijih vrsta dendroflore. J. Šajar vom trasiranju, gradnji i upotrebi. — Kovač J. i Dretnik M.: Utjecaj rada motornim pilama na zdravlje šumskih radnika. — B r i n a r M.: Krpelji u slovenačkim šumama prenose bolesti. — Franeti č A.: Instalacije za privlačenje i transport na području Idrije, Njihova izgradnja i upotreba. 1/2 — 1965. Mlinšek D.: Uvođenje suvremenih metoda za intenziviranje uzgajanja šuma. — Klemenčič I.: Upotreba načela i formula za izračunavanje optimalne gustoće šumskih saobraćajnica. — K r ivec A. i Stanojević Đ.: Traktor na točkovima ili gusjeničar za privlačenje drva. ŠUMARSKI PREGLED — Skopje 1/2 — 1964. StojanovskiV: Šumarstvo Makedonije u 7-godišnjem planu. — ZorboskiM., KrstevskiD.: Efektivnost motornih pila Jo-bu-tiger kod sječe bukovih šuma. — P e j o s k i B.: Nova metoda proučavanja dinamike toka borove smole. — Grujoska M.: Jedne od naj |