DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 90 <-- 90 --> PDF |
istorisko-bibliografskom i bibliotekarskom pogledu. Treba napomenuti da smo ovim dali samo osnovni prikaz kompozicije i sadržaja Šafarove knjige »Uzgajanje šuma«, jer ta knjiga obiluje takvim podacima i detaljima koji se mogu (a i ne mogu) naći u šumarskim enciklopedijama, a nikako u napred spomenutoj klasičnoj literaturi, pa bi detaljniji prikaz knjige zauzeo isuviše mnogo prostora. Na kraju treba odgovoriti i na pitanje: kome i čemu je namenjeno delo i kako je izložena materija? Iz prednjeg izlaganja, koje je potkrepljeno i činjenicama jasno se vidi: Šafarovo delo »Uzgajanje šuma« za naše je šumarstvo od prvorazredne važnosti. Isto tako, ovo je delo veoma značajno i za stručnjake iz drugih zemalja koji žele da proučavaju naše šumarstvo, jer u njemu mogu naći mnogo korisnih i novih podataka i za svoje šume. Ako smo za ranija, starija klasična dela iz oblasti gajenja šuma rekli da je u njima materija previše uopšteno izložena, pa često puta i deklarativno, tako da je praktičare često dovodilo u dileme, — za Safarovu knjigu može se reći posve obrnuto. Materija u Šafarovoj knjizi »Uzgajanje šuma« izložena je pregledno, jasno koncizno ali i obuhvatno, enciklopediski i dijalektički naučno. Ako je klasična literatura dovodila stručnjaka u dilemu. Šafarova knjiga daje jasne odgovore na gotovo sva aktualna pitanja iz oblasti gajenja šuma jer je u njoj obrađeno oko 3,000 samo krupnih pojmova (vidi kazalo knjige), za čiju je obradu, osim bogatog S0godišnjeg autorovog iskustva u praksi, nauci i univerzitetskoj nastavi, korišćeno oko 400 literaturnih izvora (vidi bibliografiju u knjizi). Sve napred izneto, sistematski je i gotovo na svakoj strani pregledno komponovano. To delo je udžbenik i priručnik, i enciklopedija znanju iz oblasti gajenja šuma, pa se njime može služiti svaki šumarski stručnjak, praktičar, student i naučni radnik. Takva i slična dela, za bilo koju granu šumarske discipline, u ovom slučaju za gajenje šuma, izlaze jednom u nekoliko decenija. Ponajviše to su životna d e 1 a. Šafarovo delo »Uzgajanje šuma« isto tako je životno delo. Stoga smo uvereni da će ta knjiga duži niz godina biti udžbenik i priručnik za gotovo sve probleme gajenja šuma. Najzad treba napomenuti i to da je naša stručna javnost, praksa i nauka, odavno očekivala jedno takvo delo iz područja gajenja šuma jer smo u takvoj literaturi na našem jeziku prilično oskucievali. Oprav danu nadu, u ovom slučaju ispunio je jedan šumarski stručnjak koji preko tri decenije radi na problemima gajenja šuma. Bio je urednik velikog šumarskog priručnika, urednik šumarskog časopisa, član uredništva Šumarske enciklopedije, objavio je mnoga stručna i naučna dela iz vrlo različitih oblasti gajenja šuma, rešava probleme direktno u praksi i za praksu. Zbog toga novoizašlo delo »Uzgajanje šuma« je i razumljiva posledica i sinteza do sada utrošenog truda i znanja jednog neumornog šumarskog radnika. Uvereni smo da će naše društvo, pre svega naša stručna javnost, tako i shvatiti i primiti ovo opsežno Šafarovo delo. Dr ing. Ivan Soljanik R. Kolaković: BUKVA sa stanovišta konverzije njenih oblika gajenja i gazdovanja kao i zamjene sa drugim vrstama drveća. Sarajevo 1965. Izdanje »Šumarskog glasnika«. Predgovor M. Gojmerac. Džepni format, str. 62 i 9 fotografija. U predgovoru, Gojmerac ističe da treba temeljito analizirati nedostatke prebornog gospodarenja bukovim sastojinama i prednosti sastojinskog skupinastog gospodarenja u vezi s problemom uzgoja kvalitativno boljih sastojina. Treba prekinuti svako šableniziranje, i gospodarenje bukovim sastojinama provjeravati naučnim radom. Kolaković, naš poznati stručnjak operative i pisac, na razmjerno malom prostoru sažeto i pregledno iznosi gotovo sve probleme gospodarenja bukovim šumama, posebno s gledišta šumarstva BiH-a, i probleme upotrebe bukovine. U uvodu, na temelju statističkih podataka, pisac razmatra značenje bukve u Jugoslaviji i SRBiH-a i zatim, na temelju podataka o svjetskoj potrošnji drva, korištenje bukovine u kemijskoj i mehaničkoj preradi. Raspravlja problem opravdanosti zamjene bukve četinjačama i konverzije oblika sastojina i načina uzgajanja, pri čemu najviše analizira problem degradiranih sastojina sjemenjača i panjača. Ističe: »izmjenu prebornog oblika gazdovanja u bukovim šumama zahtijevaju u prvom redu biološke osobine bukve ... i interesi kvalitetne izgradnje bukovih stabala«. Nakon dublje analize ekoloških značajki glavnih zajednica bukove šume i morfoloških karakteristika ekotipova bukve u Jugoslaviji, pisac prelazi na opširno izlaganje načina gospodarenja u glavnim visinskim pojasima: subalpinskom, srednje planinskombrdskom. Srednje planinski pojas razvrstava u dvije kategorije: u čiste bukove sa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 91 <-- 91 --> PDF |
stojine stvorene samo pod utjecajem prirodnih faktora i u čiste bukove sastojine stvorene antropogeno tj. nekadašnje mješovite u kojima su četinjače posječene. Posebno su ovdje razmatrana pitanja onih sastojina koje su više-manje normalne i sastojina koje su degradirane. U poglavlju o konverziji bukovih panjača pisac najprije iznosi statističke podatke za područje Jugoslavije i SRBiH-a, pa oblike tih sastojina razvrstava u tri grupe: zapuštene panjače, degradirane panjače i niske šume. Grupu degradiranih panjača autor je podijelio u dvije podgrupe: šikars i šubaračke panjače.. Za svaku grupu odn. podgrupu daju se osnovne značajke i upute za način koverzije. Jedno od najvažnijih poglavlja ove knjižice jest način gospodarenja u visokim šumama. Važnost tog poglavlja posebno se očituje u ovim konstacijama: »današnje bukove šume i u izrazitim prebornim područjima . .. mahom nemaju prebornu strukturu«, zatim »sadašnje mjere gospodarenja ostavile su rđave tragove, pa su postojeća stabla slabih kvalitetnih svojstava «, dalje »postoje pretežno bukove sastojine koje nemaju ni preborni oblik ali ni jednodoban izgled, već neku vrstu prela ^ontaći Atcitčni ča&oplSl NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 9/10 — 1964. Fukarek P.: Prašuma Perućica nekad i danas (I dio). — P a v 1 i č J.: Prirast stabla u zavisnosti od položaja koji ima u sastojim i od njegove krune. — P a j i ć D.: Uloga i mjesto stručnog šumarskog kadra u razvoju i unapređenju šumarske privrede SRBiH. — Hadžiahmetovi ć M.: Parkovi i park-šume u NR Bugarskoj. — Vuč i ja k S.: Vrste radnih jedinica i njihovi glavni zadaci u radnim organizacijama šumarstva. — Kalaj džić M. i Berezovski N.: Da li je Perućica prašuma ili ne. — Knežević Sv.: Izgrađivati spomenike junacima legendarne bitke na Šut ješci i ujedno sačuvati spomenike prirode. — Fukarek P.: Još jedan glas u prilog teze da prašuma Perućica nije prašuma. —MijatovićM.: Uništavanjem vukova povećao se broj medvjeda. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 9/10 — 1964. Klemenčič I.: Razlika između šumskih i javnih putova pri njiho znih oblika sa pretežno dvoslojnom strukturom, u kojoj se ipak sprovodi tipično preborno gazdovanje iako postojeća struktura za takav način gazdovanja uopšte ne odgovara«. U daljnjem razmatranju tog problema pisac dolazi do zaključka da je rentabilnost takvog gospodarenja smanjena i preporuča skupinasto gospodarenje. U posebnom poglavlju pisac razmatra problem gospodarenja u bukovim šumama na hercegovačkom kršu. Te su šume prvenstveno zaštitnog karaktera, u njima treba da je sječa preborno-grupasta. »Sva izložena opažanja i preporuke do kojih se došlo dugogodišnjim iskustvom u praksi potrebno je podvrgnuti temeljitoj naučnoj analizi«, zaključuje pisac. Razmatranja i postavke pisca odnose se na područje Dinarida, pa se mogu odnositi i na dinarsko područje Hrvatske. Stoga našim stručnjacima proporučamo to sažeto djelo iskusnog stručnjaka operative. Vrlo bi bilo korisno da se takve publikacije izrade i za druge glavne vrste drveća naših šuma, i tako omogući operativi da se dublje upozna s kompleksnom problematikom privredno najvažnijih vrsta dendroflore. J. Šajar vom trasiranju, gradnji i upotrebi. — Kovač J. i Dretnik M.: Utjecaj rada motornim pilama na zdravlje šumskih radnika. — B r i n a r M.: Krpelji u slovenačkim šumama prenose bolesti. — Franeti č A.: Instalacije za privlačenje i transport na području Idrije, Njihova izgradnja i upotreba. 1/2 — 1965. Mlinšek D.: Uvođenje suvremenih metoda za intenziviranje uzgajanja šuma. — Klemenčič I.: Upotreba načela i formula za izračunavanje optimalne gustoće šumskih saobraćajnica. — K r ivec A. i Stanojević Đ.: Traktor na točkovima ili gusjeničar za privlačenje drva. ŠUMARSKI PREGLED — Skopje 1/2 — 1964. StojanovskiV: Šumarstvo Makedonije u 7-godišnjem planu. — ZorboskiM., KrstevskiD.: Efektivnost motornih pila Jo-bu-tiger kod sječe bukovih šuma. — P e j o s k i B.: Nova metoda proučavanja dinamike toka borove smole. — Grujoska M.: Jedne od naj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 92 <-- 92 --> PDF |
važnijih biljnih bolesti u rasadnicima — R a d o n j i ć M.: Teoretski temelji praktične funkcije rasten ja i njihova upotreba. — Pavlesk i D.: Isorišćavanje borovih šuma na Poreču. — StanojevićS. i M avrodie v J.: Prilog metodi određivanja količine ispari van ja pomoću psihrometarske diferencije. — Đorđevi ć M.: Prikaz erozije u slivu Prespanskog jezera s osvrtom na štete od bujica. DRVNA IDUSTRIJA — Zagreb 5/6 — 1964. Stajduhar F.: Uvjeti za oplemenjivanje iverica. — Bađu n S.: Tačnost mjerenja sadržaja vode u drvu električnim instrumentom »higrometar« typ HD-R 30. — R a š i ć M.: Uzroci crvenila na lakiranim površinama. — S i m i ć M.: Međunarodni sajam drveta u Ljubljani. 7 — 1964. D eno n a A.: Interni učinci u industrijskim poduzećima. — R a š i ć M.: Močila za drvo. — MutibarićJ.: Upotreba vrbe i topole u svetlosti naše ranije stručne literature. 8 — 1964. Gle singer V.: Impregnacija drva metodom potpunog napajanja s Wolmanit-soli. — M u r k o D.: Određiva cStcani &tcucni čaLapi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 12 — 1964. Levi n V. S.: Pitanja razvitka zelenog šumskog pojasa oko Moskve. — P j a t e c k i G. E., Gavrilenko G. A.: Isušivanje šuma u Kareliji miniranjem. — Obydenny j P. T.: Registriranje izmjene plinova kod bilja na otvorenom prostoru. — Rovsk i V. M.: Nasljedna svojstva oraha pri slobodnom oprašivanju. — KravčenkoV. I.: Čišćenje stabala obične omorike od grana. — Ahromejko A. I.: O uzajamnom utjecaju biljaka. — G olomedova T. I., Spiridonova O. P.: O uzajamnom uplivu sjemena bora i akacije. — Gubareva V. A.: Upliv ekstrakta iz lišća i korijenja na rastenje hrasta. — Afanas´je v A. V.: Formiranje lišćarsko- omorikinih mladika. — Sestopa l J. V., Samgin P. A., Šutov I. V.: Prednost primjenjivanja arboricida u uljenom rastvoru. — Košeljkov S. P.: Značenje šušnja u šumi. — KarmazinA. U.: Primjena aerotaksacije helikopterom. — H ari n N. G.: Refleksnosvjetlosna sposobnost nekih vrsta drva Dal. Istoka. — U š a k o v nje sastava sredstava za zaštitu drva pomoću kromatografije na papiru. 9/10 — 1964. Ettinge r Z.: Organizacija tehničke kontrole u finalnoj proizvodnji. — Murk o D.: Upotreba jelove kore za proizvodnju tanina. — Sol a j a V.: Industrija namještaja u Zapadnoj Njemačkoj. — Angel o v K.: Industrijska prerada drveta u Makedoniji između dva rata. — Silin ge r O.: Osvrt na ovogodišnji Zagrebački velesajam. VJESNIK LUGARA HRVATSKE - Zagreb Izvještaj o radu DLH od prošle skupštine do danas. — Prvo republičko natjecanje šumskih radnika sjekača. — S i m o n či ć L.: Sjemenarstvo u jesen i zimi. — Jam brovi ć I.: Orijentacija u gospodarenju šumama privatnog i zadružnog vlasništva pod upravom općinske Skupštine. — L ovri ć A.: Proizvodnja kvalitetnog sadnog materijala četinjača ubrzanog rasta. — Prvi sajam lova i ribolova. — Stupar T.: Stručni list i slabosti organizacije. — Böh m V.: Neka praktična iskustva pri presadnji sadnica četinjača. — O organizaciji rada u šumskoj proizvodnji. — P iškori ć O.: Razvitak potrošnje drveta u Evropi od 1960—1975. g. J. D.: Neki pokazatelji uzgojnih radova u ruskim šumama. — M a t j u k I. S.: Iskustva o zelenom šumskom pojasu oko Moskve. — Rubco v N. I.: Pretkulture vrijednih vrsta drva. — Gon čar A. I.: Po~ šumljavanje strmih sunčanih strana jaruga i riječnih obala. — Mahn o G. F.: Ispiranje slanih tala za šumske kulture u Horezmskoj oazi. — Sčerbakova M. A.: Određivanje kvaliteta crnogoričkog sjemena metodom rentgenografije. — P r i b y tko v N. V.: Razlozi sušenja zaštitnih pojaseva u Jakutskim stepama. 1 — 1965. Završna godina sedmoljetke. — Podizanje šuma treba postaviti na naučni nivo. — Smotra šumsks mehanizacije. — Šumarstvo i uzgoj šuma: Mackevi č N. V.: Iskorišćavanje poliploidije za povišenje produktivnosti šuma. — B ož ak V. L., Jevin j I. K.: Tehnologijakompleksna mehanizacija proreda. — U t- k i n A. I.: Utjecaj požara na prirodu i for |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 93 <-- 93 --> PDF |
miranje ariševih šuma u centralnoj Jaku-Čuvanje i zaštita: Krasavina tiji. — Komissaro v D. A.: Evidencija o N. N.: Iskorišćavanje vode temeljnice u gakoličini apsorpcije ugljičnog dioksida i izšenju požara. — Murav´evaN.B. : Utjelučivanja kisika šumom. — Fedorak o caj grešaka na stablima na količinu teh B. I.: Sume obične omorike podgorja juničkog drva. — Egano v V. K.: Dendro žnoga Urala. — Atrohin V. G.: K pita ctonus micans u šumama Boržomskih uva nju o usavršavanju šumske tipologije. — la. — Ekonomika i organizacija Kozubov G. M., Evdokimov A. M.: Borovica u šumama Sjevera. — P a d a 1-proizvodnje: Vasil´ev P. V., D ž i- k o V. V.: Šumski revir Aman-Kutan. — k o v i č V. L., M o r o z o v F. N.: O evidenG u s e v N. N.: Gospodarstva novogodiciji radova po normiranim cijenama. — šnjih omoričica na pjeskovitim boricima. Rjabčinsk i A. E.: Primjena tih metoda — Uređivanje šuma: Bišele I. V., u šumarstvu. — Gribkov V. V.: Treba K u 1 a k o v G. M.: Analitička metoda obviše pažnje posvetiti obrazovanju eksterrade podataka taksacije mašinskim putem. nista. — Inostrano šumarstvo: — Hajtovič M. L.: Tok rasta sibirske Kačan V. F., Riger M. I.: Šumarstvo jele u Istočnom Kazahstanu. — S a m s o- Cejlona. — Guse v S. A.: Krčenje cejlon n o v i č N. E.: Specifičnosti plana organi skih džungli. zacije gospodarenja metodom odjela. — MOTORNA PILA privlači vašu pažnju: brzinom rada lakoćom rukovanja i jeftinom cijenom svoje vrijednosti Za informacije obratite se: > UNIKOMERC«, Zagreb, Ilica 16 II. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Svim suradnicima, pretplatnicima. čitateljima i prijateljima toplo čestita 1. MAJ-praznik rada UREDNIŠTVO ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 400-181-608-359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 7.000 dinara. Pojedinci l.ooo dinara, studenti i đaci 400 dinara; Inozemstv o 7.500 dinara (m USA dolara) — Tisak : Izdavačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |