DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 90 <-- 90 --> PDF |
istorisko-bibliografskom i bibliotekarskom pogledu. Treba napomenuti da smo ovim dali samo osnovni prikaz kompozicije i sadržaja Šafarove knjige »Uzgajanje šuma«, jer ta knjiga obiluje takvim podacima i detaljima koji se mogu (a i ne mogu) naći u šumarskim enciklopedijama, a nikako u napred spomenutoj klasičnoj literaturi, pa bi detaljniji prikaz knjige zauzeo isuviše mnogo prostora. Na kraju treba odgovoriti i na pitanje: kome i čemu je namenjeno delo i kako je izložena materija? Iz prednjeg izlaganja, koje je potkrepljeno i činjenicama jasno se vidi: Šafarovo delo »Uzgajanje šuma« za naše je šumarstvo od prvorazredne važnosti. Isto tako, ovo je delo veoma značajno i za stručnjake iz drugih zemalja koji žele da proučavaju naše šumarstvo, jer u njemu mogu naći mnogo korisnih i novih podataka i za svoje šume. Ako smo za ranija, starija klasična dela iz oblasti gajenja šuma rekli da je u njima materija previše uopšteno izložena, pa često puta i deklarativno, tako da je praktičare često dovodilo u dileme, — za Safarovu knjigu može se reći posve obrnuto. Materija u Šafarovoj knjizi »Uzgajanje šuma« izložena je pregledno, jasno koncizno ali i obuhvatno, enciklopediski i dijalektički naučno. Ako je klasična literatura dovodila stručnjaka u dilemu. Šafarova knjiga daje jasne odgovore na gotovo sva aktualna pitanja iz oblasti gajenja šuma jer je u njoj obrađeno oko 3,000 samo krupnih pojmova (vidi kazalo knjige), za čiju je obradu, osim bogatog S0godišnjeg autorovog iskustva u praksi, nauci i univerzitetskoj nastavi, korišćeno oko 400 literaturnih izvora (vidi bibliografiju u knjizi). Sve napred izneto, sistematski je i gotovo na svakoj strani pregledno komponovano. To delo je udžbenik i priručnik, i enciklopedija znanju iz oblasti gajenja šuma, pa se njime može služiti svaki šumarski stručnjak, praktičar, student i naučni radnik. Takva i slična dela, za bilo koju granu šumarske discipline, u ovom slučaju za gajenje šuma, izlaze jednom u nekoliko decenija. Ponajviše to su životna d e 1 a. Šafarovo delo »Uzgajanje šuma« isto tako je životno delo. Stoga smo uvereni da će ta knjiga duži niz godina biti udžbenik i priručnik za gotovo sve probleme gajenja šuma. Najzad treba napomenuti i to da je naša stručna javnost, praksa i nauka, odavno očekivala jedno takvo delo iz područja gajenja šuma jer smo u takvoj literaturi na našem jeziku prilično oskucievali. Oprav danu nadu, u ovom slučaju ispunio je jedan šumarski stručnjak koji preko tri decenije radi na problemima gajenja šuma. Bio je urednik velikog šumarskog priručnika, urednik šumarskog časopisa, član uredništva Šumarske enciklopedije, objavio je mnoga stručna i naučna dela iz vrlo različitih oblasti gajenja šuma, rešava probleme direktno u praksi i za praksu. Zbog toga novoizašlo delo »Uzgajanje šuma« je i razumljiva posledica i sinteza do sada utrošenog truda i znanja jednog neumornog šumarskog radnika. Uvereni smo da će naše društvo, pre svega naša stručna javnost, tako i shvatiti i primiti ovo opsežno Šafarovo delo. Dr ing. Ivan Soljanik R. Kolaković: BUKVA sa stanovišta konverzije njenih oblika gajenja i gazdovanja kao i zamjene sa drugim vrstama drveća. Sarajevo 1965. Izdanje »Šumarskog glasnika«. Predgovor M. Gojmerac. Džepni format, str. 62 i 9 fotografija. U predgovoru, Gojmerac ističe da treba temeljito analizirati nedostatke prebornog gospodarenja bukovim sastojinama i prednosti sastojinskog skupinastog gospodarenja u vezi s problemom uzgoja kvalitativno boljih sastojina. Treba prekinuti svako šableniziranje, i gospodarenje bukovim sastojinama provjeravati naučnim radom. Kolaković, naš poznati stručnjak operative i pisac, na razmjerno malom prostoru sažeto i pregledno iznosi gotovo sve probleme gospodarenja bukovim šumama, posebno s gledišta šumarstva BiH-a, i probleme upotrebe bukovine. U uvodu, na temelju statističkih podataka, pisac razmatra značenje bukve u Jugoslaviji i SRBiH-a i zatim, na temelju podataka o svjetskoj potrošnji drva, korištenje bukovine u kemijskoj i mehaničkoj preradi. Raspravlja problem opravdanosti zamjene bukve četinjačama i konverzije oblika sastojina i načina uzgajanja, pri čemu najviše analizira problem degradiranih sastojina sjemenjača i panjača. Ističe: »izmjenu prebornog oblika gazdovanja u bukovim šumama zahtijevaju u prvom redu biološke osobine bukve ... i interesi kvalitetne izgradnje bukovih stabala«. Nakon dublje analize ekoloških značajki glavnih zajednica bukove šume i morfoloških karakteristika ekotipova bukve u Jugoslaviji, pisac prelazi na opširno izlaganje načina gospodarenja u glavnim visinskim pojasima: subalpinskom, srednje planinskombrdskom. Srednje planinski pojas razvrstava u dvije kategorije: u čiste bukove sa |