DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
žao referat »Integraciona kretanja u šumarstvu «. Između ostalog, predsjednik društva je iznio: »U šumarstvu se pojavljuju dva vida integracije. Prvi vid je integracija uiiutar same šumske proizvodnje, a drugi je povezivanje šumske proizvodnje sa preradom drva. Integracija u samoj šumskoj proizvodnji sastoji se u povezivanju svih faza te proizvodnje od naučnih institucija preko poslovnih udruženja, komora, do direktnog proizvađača u borbi za što veću i bržu proizvodnju drvne mase. U sadanjoj situaciji se malo govori o toj povezanosti već se većina elaborata i diskusija svodi na spajanje manjih gospodarstava u jedno veće šumsko gospodarstvo .. . Iz dosadašnjih materijala je vidljivo da u SRH imade mnogo šumsko privrednih organizacija od kojih su neka minijaturna, a neka pak možda prevelika. Postavlja se pitanje veličine šumsko privrednog područja odnosno šumskog gospodarstva. Ima ekonomista koji vele da se i na jedan hektar šume može rentabilno gospodariti. Mi za sada još nemamo mjerila i pokazatelja o veličini šumskih gospodarstava. Treba mjeriti gravitaciono područje, kao biološku cjelinu, zatim uzeti u obzir postojeća drvno industrijska poduzeća, političko teritorijalno jedinice, i sve to uskladiti kako bi se bolje koristili svi kapaciteti. Moramo gospodariti cjelinama. Kooperativne odnose treba provoditi, no između poljoprivrede i šumarstva imade suprotnosti i prelijevanja sredstava. Sa drv. industrijom je kooperacija neophodna. Postavlja se pitanje gdje objediniti? Neki vele u vrhu, a mi mislimo, da je to stvar privrednih organizacija, tj. da treba objediniti u proizvodnji. . . Sa drvoprerađivačkom industrijom treba ići na integraciju jer se tu radi samo o nastavku proizvodnje tj. šumarstvo proizvodi sirovinu, a drvarska industrija je prerađuje. Postavlja se pitanje da li spojiti (fuzionirati) prerađivačku industriju sa šumarstvom ili treba iznalaziti druge forme. Mi u proizvodnji moramo pronaći forme, jer mislim da nije dovoljno za integraciju spojiti poslovna udruženja ili sekretarijate (kako se sada diskutira). Integracija bi se po prilici imala sastojati u onome što već postoji na papiru kod Kombinata drvne industrije Koprivnica te tvornice »Florijan Bobić« i drugi, a to su sklopljeni dugoročni ugovori između ŠPK Koprivnica, te naprijed spomenutih poduzeća o isporuci sirovine i raspodjeli čistog prihoda između obih grana. To je svakako korak naprijed. Samo je zlo što za tu stvar ne znaju mnogi stručnjaci a kamoli radnici tih grana proizvodnje. Na nama je sada da se provodi u djelo ova integraciona forma i to tako da se sinhroniziraju isporuke sirovina po kvaliteti i količini na vrijeme, da jedan i drugi proizvađač budu svjesni da su ovisni jedan o drugome. Ovdje se ne govori ni o kakvoj fuziji već o socijalističkoj formi integracije kroz raspodjelu dohotka. Stvar je svakako i ekonomista da prouče kako bi to trebalo tehnički sprovesti«. Između ostalog, na sastancima Upravnog odbora društva se raspravljalo o statutu SITJ, o problemima rada Društva lugara, o propagandi šumarstva na š. p. p., o pomoći postradalima od potresa i poplave, o raznim pravilnicima područnih privrednih poduzeća itd. Kod rješavanja ovih problema uzimali su učešća i stručnjaci iz drugih stručnih službi, te direktori privrednih organizacija, nekada i sekretari komiteta SK-a i predstavnici općina, tako da kod rješavanja problematike bude sagledan problem sa više aspekata i da u rješavanju problema uzme učešća širi krug ljudi, te da rješenje bude potpuno. Tako se u tom širem skupu rješavalo pitanje izgradnje drvnog kombinata, a zatim se razmatralo pitanje ekonomičnosti ulaganja (plantaže) te oko problema integracije poduzeća itd. U sadašnjem periodu je neminovno potrebno oformiti podružnicu Saveza inženjera i tehničara, koju akciju je ovo šumarsko društvo pokretalo još 1959. god., a za koji rad je neminovno dobiti društvene prostorije. |