DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 87     <-- 87 -->        PDF

žao referat »Integraciona kretanja u šumarstvu
«. Između ostalog, predsjednik
društva je iznio:


»U šumarstvu se pojavljuju dva vida
integracije. Prvi vid je integracija uiiutar
same šumske proizvodnje, a drugi je povezivanje
šumske proizvodnje sa preradom
drva. Integracija u samoj šumskoj
proizvodnji sastoji se u povezivanju svih
faza te proizvodnje od naučnih institucija
preko poslovnih udruženja, komora, do direktnog
proizvađača u borbi za što veću i
bržu proizvodnju drvne mase. U sadanjoj
situaciji se malo govori o toj povezanosti
već se većina elaborata i diskusija svodi
na spajanje manjih gospodarstava u jedno
veće šumsko gospodarstvo .. .


Iz dosadašnjih materijala je vidljivo da
u SRH imade mnogo šumsko privrednih
organizacija od kojih su neka minijaturna,
a neka pak možda prevelika. Postavlja se
pitanje veličine šumsko privrednog područja
odnosno šumskog gospodarstva.


Ima ekonomista koji vele da se i na
jedan hektar šume može rentabilno gospodariti.
Mi za sada još nemamo mjerila i
pokazatelja o veličini šumskih gospodarstava.
Treba mjeriti gravitaciono područje,
kao biološku cjelinu, zatim uzeti u obzir
postojeća drvno industrijska poduzeća, političko
teritorijalno jedinice, i sve to uskladiti
kako bi se bolje koristili svi kapaciteti.
Moramo gospodariti cjelinama. Kooperativne
odnose treba provoditi, no između
poljoprivrede i šumarstva imade suprotnosti
i prelijevanja sredstava. Sa drv.
industrijom je kooperacija neophodna. Postavlja
se pitanje gdje objediniti? Neki vele
u vrhu, a mi mislimo, da je to stvar
privrednih organizacija, tj. da treba objediniti
u proizvodnji. . .


Sa drvoprerađivačkom industrijom treba
ići na integraciju jer se tu radi samo


o nastavku proizvodnje tj. šumarstvo proizvodi
sirovinu, a drvarska industrija je
prerađuje. Postavlja se pitanje da li spojiti
(fuzionirati) prerađivačku industriju
sa šumarstvom ili treba iznalaziti druge
forme. Mi u proizvodnji moramo pronaći
forme, jer mislim da nije dovoljno za integraciju
spojiti poslovna udruženja ili sekretarijate
(kako se sada diskutira). Integracija
bi se po prilici imala sastojati u
onome što već postoji na papiru kod Kombinata
drvne industrije Koprivnica te
tvornice »Florijan Bobić« i drugi, a to su
sklopljeni dugoročni ugovori između ŠPK
Koprivnica, te naprijed spomenutih poduzeća
o isporuci sirovine i raspodjeli čistog
prihoda između obih grana. To je
svakako korak naprijed. Samo je zlo što
za tu stvar ne znaju mnogi stručnjaci a
kamoli radnici tih grana proizvodnje. Na
nama je sada da se provodi u djelo ova
integraciona forma i to tako da se sinhroniziraju
isporuke sirovina po kvaliteti i
količini na vrijeme, da jedan i drugi proizvađač
budu svjesni da su ovisni jedan o
drugome. Ovdje se ne govori ni o kakvoj
fuziji već o socijalističkoj formi integracije
kroz raspodjelu dohotka. Stvar je svakako
i ekonomista da prouče kako bi to
trebalo tehnički sprovesti«.


Između ostalog, na sastancima Upravnog
odbora društva se raspravljalo o statutu
SITJ, o problemima rada Društva lugara,
o propagandi šumarstva na š. p. p.,


o pomoći postradalima od potresa i poplave,
o raznim pravilnicima područnih privrednih
poduzeća itd.
Kod rješavanja ovih problema uzimali
su učešća i stručnjaci iz drugih stručnih
službi, te direktori privrednih organizacija,
nekada i sekretari komiteta SK-a i
predstavnici općina, tako da kod rješavanja
problematike bude sagledan problem
sa više aspekata i da u rješavanju problema
uzme učešća širi krug ljudi, te da
rješenje bude potpuno. Tako se u tom širem
skupu rješavalo pitanje izgradnje
drvnog kombinata, a zatim se razmatralo
pitanje ekonomičnosti ulaganja (plantaže)
te oko problema integracije poduzeća itd.


U sadašnjem periodu je neminovno potrebno
oformiti podružnicu Saveza inženjera
i tehničara, koju akciju je ovo šumarsko
društvo pokretalo još 1959. god., a
za koji rad je neminovno dobiti društvene
prostorije.