DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 82 <-- 82 --> PDF |
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE SAVETOVANJE O KADROVIMA U ŠUMARSTVU Zaključci Ocrnjujući značaj kadrova u šumarstvu Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije organizovao je Savjetovanje o istom pitanju, koje je održano 29. i 30. januara 1965. godine u Sarajevu. Ovom Savetovanju prethodila je opsežna priprema materijala i konsultovanje niza zainteresovanih organizacija i pojedinaca. Referat, koji je obradio Ing. Tugomir Cajnko, predsednik Komisije za kadrove i školstvo Saveza, prethodno je razmatran na plenarnom sastanku Izvršnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, 7. oktobra 1964. godine u Skoplju i na osnovu diskusije konačno redigovan za Savetovanje. Savetovanju su prisustvovali, pored predstavnika Izvršnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije i republičkih saveza i predstavnici Saveznog sekretarijata za prosvetu i kulturu, Saveznog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo, Saveznog sekretarijata za rad, Saveza šumsko tehničkog osoblja Jugoslavije, republičkih sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo, Sekretarijata za rad BiH, Sekretarijata za industriju i građevinarstvo BiH, Zavoda za školstvo BiH, Zavoda za privredno planiranje BiH, republičkih privrednih komora i poslovnih udruženja, Sreske privredne komore Sarajevo, šumskih fakulteta, Saveza društava studenata šumarstva Jugoslavije, srednjih šumarskih škola, Saveznog centra za osposobljavanje instruktora u drvnoj industriji i većeg broja šumskoprivrednih organizacija. Savetovanje je pre podne prvog dana radilo u plenumu, a posle podne u komisijama i to: Komisija za visoko školstvo, Komisija za srednje tehničko obrazovanje i Komisija za obrazovanje radnika. Drugoga dana Savetovanje je radilo u plenumu. I Na osnovu referata i diskusije Savetovanje konstatuje sledeće: — I pored pridavanja značaja obrazovanju svih kategorija kadrova u šumarstvu, postignuti rezultati ne odgovaraju uloženim naporima i sredstvima i ne zadovoljavaju u potrebnoj meri potrebe šumske privrede. — Pri obrazovanju kadrova u šumarstvu veći se značaj pridavao obrazovanju viših kategorija stručnih kadrova (inženjera i tehničara), dok je na obrazovanju osnovnih kadrova (šumskih radnika) relativno malo učinjeno. — Obrazovanje kadrova u šumarstvu nije se zasnivalo po unapred utvrđenom dugoročnom programu baziranom na činjenicama koji realnost takvog programiranja uslovljavaju. — Forsirano obrazovanje inženjera i tehničara u cilju što bržeg uklanjanja njihovog manjka u mnogim je slučajevima išlo ne samo na račun kvaliteta nastave, već i na štetu obrazovanja drugih kategorija kadrova. Sem toga, šumska privreda, u datim ekonomskim uslovima i na sadašnjem stepenu intenzivnosti gazdovanja šumama, nije mogla uvek i u dovoljnoj meri da zapošljava inženjerske kadrove i da ih efikasno koristi. — Fluktuacija inženjera i tehničara, pored istaknutih razloga, posledica je i nezadovoljavajućih materijalnih uslova u šumarstvu, kao i neorganizovanog prihvatanja istih kadrova u praksi. — Odnos između pojedinih kategorija stručnih kadrova nije usklađen sa stvarnim potrebama proizvodnje. Masovnim upisavanjem odškolovanih tehničara na šumarske fakultete, taj se odnos još i pogoršava na štetu tehničara, kojih u proizvodnji najviše nedostaje. — Materijalni uslovi obrazovnih ustanova u šumarstvu su nezadovoljavajući i ne garantuju sprovođenje nastave odgovarajućeg kvaliteta. — U šumarstvu je zapostavljena osnovna kadrovska politika, kako u samim privrednim organizacijama tako i u nadležnim organima, koji bi morali da se staraju oko pravimog prihvatanja diplomiranih inženjera i tehničara, njihovog sistematskog usavršavanja i pravilnog raspoređivanja na ona radna mesta gde će prema svojim kvalifikacijama najracionalnije biti iskorišćeni. II Na osnovu referata i diskusije Savetovanje smatra da je dalji uspešan rad na stručnom obrazovanju kadrova u šumarstvu uslovljen rešavanjem sledećih zadataka: . A. U oblasti obrazovanja šumskih radnika 1. Sistematsko obrazovanje šumskih radnika treba sprovoditi preko centra za o |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 83 <-- 83 --> PDF |
«I brazovanje radnika pri preduzećima ili zajedničkih školskih centara. Organizacije, koje nemaju uslove i mogućnosti da formiraju zasebne centre, treba da koristv centre pri većim područnim organizacijama ili zajedničke školske centre. 2. Osnovna delatnost centara za obrazovanje radnika pri preduzećima treba da bude praktično osposobljavanje radnika na radnom mestu. Taj vid obrazovanja provoditi putem seminara, kurseva ili drugih sličnih formi, kojima je cilj povećanje radne sposobnosti radnika i njegove produktivnosti rada. 3.gumarske školske centre treba osnivati za šira područja (jedan ili više u republici). U pravilu njih treba formirati i objedinjavati sa postojećim srednjim šumarskim školama. 4. Stalne škole za šum. radnike, koje se osnivaju pri šumarskim školskim centrima, mogu da provode praktični deo nastave preko centra za obrazovanja radnika pri preduzećima, što zavisi od oblika obrazovanja. Ovim Centrima, zavisno od njihove opremljenosti i osposobljenosti, deli- mično ili u celini može se poveriti i teorijski deo nastave. Šumarski školski centri, prema potrebama i zahtevima radnih organizacija pružaće stručnu pomoć preduzetnim centrima i usmeravati njihov rad. 5. U šumarskim školskim centrima osposobljavaće se i instruktori za obrazovanje radnika pri preduzećima. Ovaj zadatak se može posebno za instruktore na poslovima eksploatacije šuma poveriti i Saveznom centru za obrazovanje instruktora u Sarajevu. 6.U stalne škole za šumske radnike s obzirom na specifične životne i radne uslove radnika u šumarstvu trebalo bi primati samo kadrove sa predhodnom praksom i odgovarajuće starosti. 7. U cilju sistematskog obrazovanja šumskih radnika treba što pre doneti novu nomenklaturu zanimanja (profila), pošto sadašnja više ne odgovara stvarnim potrebama. Pri izradi nomenklatura zanimanja uzeti u obzir stečena iskustva, po kojima zanimanja u šumarstvu treba da zahvataju šira radna područja, unutar kojih je radnik u čitavoj godini neprekidno zaposlen, a imaju za osnovu isto stručno obrazovanje. S obzirom na značaj i vrste radova u šumarstvu najzastupljeniji, a time i najvažniji, je profil opšteg (osnovnog) šumskog radnika i profil šumskog poslovođe. 8. Treba pristupiti sistematskom obrazovanju visokokvalifikovanih radnika u šumarstvu za radna mesta šumskih poslovođa. Prevođenjem šumskih gazdinstava na status privrednih organizacija povećava se potreba za ovakvim profilom VKV radnika, a za koji, presvega treba utvrditi odgovarajući profil obrazovanja. 9. Lugare, sa odgovarajućom školskom spremom prevesti u šumske poslovođe, a najsposobnijim koji imaju odgovarajuću praksu, omogućiti dalje školovanje. 10. Prilikom prevođenja lugara u šumske poslovođe onima koji imaju završenu lugarsku školu i položeni praktični ispit priznati stepen kvalifikovanog šumskog radnika, a lugarima sa završenom lugarskom školom i položenim ispitom za nadzornika šuma priznati stepen visokokvalifikovanog radnika, jer su za to školovanjem stekli potrebna znanja, a radom u proizvodnji odgovarajuću praksu. Radi jedinstvenog postupka pri ovom prevođenju za teritoriju čitave Jugoslavije potrebno je da savezni organi donesu odgovarajuće propise o rangiranju škola za lugare i ispita za nadzornike šuma. 11. Čuvari šuma, gde za njima još postoji potreba, obrazovati na kraćim kursevima sa odgovarajućim nastavnim programom. B. U oblasti obrazovanja šumarskih tehničara 12. Kapacitete srednjih šumarskih škola treba uskladiti sa potrebama privrede za kadrovima koje oni obrazuju. U vezi sa velikim potrebama ovog kadra postojeće srednje šumarske škole treba održati i opremiti ih potrebnim nastavnim sredstvima. 13. Stavlja se u zadatak Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije da preduzme potrebne mere kod nadležnih da Šumarska škola za krš u Splitu, kao jedina ove vrste u Jugoslaviji nastavi sa radom, s obzirom na velike potrebe za kadrovima koji će raditi na melioracijama i pošumljavanjima krša. Savez treba da preduzme mere kod nadležnih da se odluka Skupštine opštine Split o ukidanju ove škole povuče. 14. Odgovarajućom izmenom nastavnih programa treba srednjim šumarskim školama dati karakter završnih škola, kako bi se po završenom školovanju mogli u većem broju uključiti u proizvodni rad. U vezi sa ovim treba dati veći značaj praktičnoj nastavi. U tu svrhu sa privrednim komorama i poslovnim udruženjima resiti problem organizovanog obavljanja ferijalne prakse. 15. U cilju stimulisanja tehničara da se posle završene srednje šumarske škole zapošljavaju i ostaju u privredi treba stvoriti odgovarajuće uslove života i rada, vodeći pri tome računa da se ovi kadrovi raspodele na ona radna mesta za koja su |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 84 <-- 84 --> PDF |
stručno osposobljeni. Isto tako omogućiti i stručno usavršavanje tehničara kao i sticanja zvanja višeg tehničara na bazi stručne afirmacije u toku rada i polaganja odgovarajućeg ispita. Radi ovoga treba doneti propise od strane nadležnih organa o načinu sticanja zvanja višeg tehničara šumarske struke, analagno postojećim propisima za sticanje zvanja višeg tehničara građevinske i mašinske struke. 16. Za nastavljanje studija na fakultetima stipendijama stimulirati samo najbolje tehničare, a nakon uspješno obavljene pripravničke prakse i poioženog stručnog ispita. 17. Nastavnicima šumarskih tehničkih škola omogućiti specijalizaciju i stručno usavršavanje na fakultetima kao i upoznavanje sa tehnološkim procesom u privrednim organizacijama, kako bi mogli u nastavu unositi savremena dostignuća u proizvodnji. Kako srednje šumarske škole obrazuju kadrove, uglavnom za područje pojedinih republika (izuzev šumarske škole za krš u Splitu), trebalo bi pravo osnivača preneti na republičke organe. Ovim bi se postigla stabilnost ovih škola kroz kontinueino finansiranje i bolje opremanje. Dosadašnje finansiranje od strane komune na čijoj se teritoriji nalazi škola nije dalo zadovoljavajuće rezultate, posto u većini slučajeva one nisu zainteresovane za ove kadrove. 18. Utvrđivanje profila srednjih šumarskih tehničara i tome odgovarajućih planova i programa najbolje će se ostvariti putem Zajednice srednjih šumarskih škola SFRJ. Zato je potrebno da Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije hitno preduzme korake za osnivanje takve zajednice. C. U oblasti obrazovanja šumarskih inženjera 19. S obzirem na sadašnje kapacitete šumarskih fakulteta u odnosu na utvrđene perspektivne potrebe u inženjerima, treba dalji rad fakulteta, u prvom redu, orijentisati na kvalitet odškolovanih kadrova i postdiplomski studij, a broj điplomanata postepeno usklađivati sa stvarnim mogućnostima njihovog prihvatanja u privredi. U vezi sa ovim treba rad fakulteta u većoj meri, nego do sada, oslanjati na mišljenje i potrebe prakse pa u tome dati fakultetima punu podršku i samostalnost u okviru ovlašćenja, koja im po njihovim statutima pripadaju. 20. Stečena iskustva prakse i nastave ukazuju da u šumarstvu ne treba deliti fakultetske studije na prvi i drugi stepen, pošto u proizvodnji nema odgovarajućih radnih mesta, a ni potrebe, za zapošljavanjem inženjera prvog stepena.. U vezi s tim fakultetima, koji su sticajem okolnosti uveli prvi stepen nastave, preporučiti da to pitanje ponovno razmotre, oslanjajući se pri tome na mišljenje šumskoprivrednih organizacija. 21. Trećem stepenu fakultetske nastave posvetiti više pažnje obezbjeđujući odgovarajuće materijalne uslove, kako fakultetima, tako i zainteresovanim kandidatima. Kod organizovanja nastave trećeg stepena preko Zajednice fakulteta obezbediti odgovarajuću saradnju među fakultetima, kako bi se podigao kvalitet nastave i racionalnije koristili kadrovi i oprema. 22. Uvođenje smerova u šumarske studije opravdano je samo onda ako postoji potreba šumske privrede za obrazovanjem određenog broja uskih specijalista čije bi školovanje bilo ekonomski i društveno opravdano. 23. S obzirom na postojeće kapacitete šumarskih fakulteta, koji su više nego dovoljni za obrazovanje potrebnog broja inženjera kao i na potrebu za podizanjem kvaliteta nastave, vanredni studij trebalo bi izbegavati, odnosno omogućavati ga samo u iznimnim slučajevima. 24. Za finansiranje fakultetske nastave treba obezbediti više sredstava iz republičkih izvora, pre svega za opremanje pošto je poboljšanje kvaliteta nastave uslovljeno boljom i savremenom opremom. 25. Radi boljeg usklađivanja nastavnih planova i međusobne izmene iskustava treba jačati saradnju među fakultetima pa u tom pravcu povećati nadležnost Zajednice šumarskih fakulteta Jugoslavije. U nastavnim planovima fakulteta mogu postojati razlike samo, ukoliko one proizlaze iz specifičnosti šumske proizvodnje u pojedinim republikama. 26. U šumarstvu nema potrebe za višim školama, pošto se kadrovi odgovarajućeg profila, ukoliko za takvim postoji potreba, mogu racionalnije obrazovati napred pomenutim stručnim usavršavanjem tehničara. D. Zajedničke mere 27. Ubuduće treba više voditi računa, nego što je do sada činjeno, o postojećim kadrovima u šumarstvu. S tim u vezi ukazuje se potreba za bolje organizovanom kadrovskom poiitikom, kao unutar pojedinih organizacija i ustanova, tako i kod odgovarajućih organa uprave, radi boljeg staranja o postojećim kadrovima i pravilnog prihvatanja novih. 28. Prihvatanje odškolovanih kadrova i njihovo sistematsko uvođenje u stručni rad |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 85 <-- 85 --> PDF |
treba obezbediti dobro organizovanim pripravničkim stažem, koji u šumarstvu u pravilu treba da traje dve godine. U tu svrhu Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije preduzeće mere da se donesu okvirni propisi o pripravničkom stažu u šumarstvu, kako bi organizacije mogle da pripreme i donesu što jednostavnije programe za izvođenje pripravničkog staža. 29. Posle završenog staža pripravnici (inženjeri i tehničari) polagaće odgovarajući stručni ispit. Stručnim ispitom treba proveriti sposobnost kandidata da ranije stečena teorijska znanja, uspešno samostalno primenjuju u rešavanju proizvodnih zadataka. 30. Ukazuje se potreba da privredne organizacije ubuduće biraju stipendiste po prethodnom konsultovaniu obrazovnih ustanova (škola i fakulteta) i studentskih i i đačkih organizacija, kako bi se stipendije prvenstveno obezbeđivale onim đacima i studentima koji ispunjavaju školske uslove za dobijanje stipendija. 31. Nastavnicima obrazovnih ustanova u šumarstvu u cilju podizanja kvaliteta nastave treba obezbediti takve lične dohodke, koji će im omogućiti da se nesmetano posvete nastavi i naučnom radu. 32. S obzirom na težinu životnih i radnih uslova kadrova zaposlenih na nekim delatnostima u šumarstvu Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije ispitaće mogućnost za bonificiranje radnog staža i nadležnima uputiti konkretne predloge. 33. Sa zaključcima ovog savetovanja Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije upoznaće sve nadležne organe i rukovodioce državne uprave, a posebno i narodne poslanike iz redova šumarske struke. Putem posebne delegacije treba kulturno prosvetne organe Savezne skupštine upoznati sa značajnijim problemima obrazovanja kadrova u šumarstvu i merama koje se predlažu. Januara 1965. godine Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije NEŠTO O RADU ŠUMARSKOG DRUŠTVA U SLAV. POŽEGI 3. aprila 1965. g. održana je skupština Šumarskog društva Slav. Požega. Prisustvovalo je oko 40 članova društva, koje ukupno broji 52 člana. Skupštini su prisustvovali osim čJanova i delegati SITŠDI Hrvatske prof, dr Potočić Zvonko i ing. Zivković Vilim, te kao gosti predstavnici susjednih Šumarskih društava Našice i Nova Gradiška, kao i kotarski šumarski inspektor ing. B e 1 o v Dimitrije. U izvještaju o radu Društva u 1964. god. istaknuta je aktivnost Društva u rješavanju aktualnih pitanja i problematike šumarstva i drv. industrije komune Slav. Požega. Među važnijim akcijama, koje je organiziralo Šumarsko društvo vidljivo je iz izvieštaja. Ono je bilo organizator slijedećih akcija: 1) 13. III. održano je savjetovanje o perspektivnom planu razvoja šumarstva i drvarske industrije kroz 20 godina na području komune Slav. Požega — te u vezi s tim i smjernice za 7-godišnji plan 1964. — 1970. Nakon diskusije u kojoj su sudjelovali članovi društva usvojeni su zaključci koji su predloženi organima upravljanja Šumskog gospodarstva na razmatranje i zauzimanje stava. Razmatrano je i pitanje integracije šumarstva i drvarske industrije na podru čju komune, te su određene komisije za ispitivanje ekonomskih momenata koji bi imali utjecaj kod takve integracije. 2) 16. V. održano je savjetovanje o štetama od visoke divljači na prirodnim mladićima i osnovanim kulturama četinjača. Nakon referata pregledane su izvjesne površine na kojima jelenska i srneća divljač godinama uništava prirodni pomladak i mlada stabalca jele. Nakon diskusije usvojeni su zaključci koji su dostavljeni zajedno s referatom: Savezu šumarskih društava Hrvatske, Sekretariiatu za šumarstvo I. V. Sabora Hrvatske, Republičkoj privrednoi komori, Privrednoj komori kotara Osiiok i Kotarskoj skupštini Osijek. S tim zaključcima upoznati su i organi upravljania Šumskog gospodarstva Slav. Požega. Isti su nakon razmatranja cjelokupne problematike štete od visoke divljači usvoiili prijedloge zakliučaka Šumarskog društva i donijeli odluku o njihovom izvršenju. 3) 19. IX. održao je upravitelj Šumarije Kutjevo M i 1 i ć Petar referat o šumarstvu ČSSR s posebnim osvrtom na rasadničku službu. Tom prilikom pregledali su članovi Šumarskog društva rasadnik Hajderovac. a ujedno je održano savjetovanje u vezi jesenskog pošumljavanja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 86 <-- 86 --> PDF |
4) 16. i 17. X. organizirana je stručna ekskurzija na području Šumskog gospodarstva Kutina radi upoznavanja prilika gospodarenja šumama na tom području i prilika drvarske industrije. Ekskurziji je prisustvovalo 28 članova. 5) 13. XI. održana je šumarska zabava u prostorijama JNA u Slav. Požegi. To je prvi puta da je Šumarsko društvo uspjelo organizirati ovakvu zabavu, iako je prijedloga i zaključaka bilo i ranijih godina. Naročito su se kod priprema za tu zabavu založili naši članovi: Zivković, Kožuharov i Koletić. 6) Uz pomoć Šumskog gospodarstva omogućeno je gotovo svim članovima društva da 27. i 28. VI. prisustvuju Savjetovanju u vezi gospodarenja na području Gorskog Kotara i Like. Pošto su šumske prilike razmatranog područja u mnogome slične prilikama Slavonskog sredogorja naročito u vezi s unošenjem i proširenjem četinjača kako prirodne jele tako i vještački svih brzorastućih četinjača u prirodne šume bukve i graba, to je ovo savjetovanje uz pregled objekata na terenu bilo od znatne koristi za stručno uzdizanje članova. 7) Posebno treba istaći rad komisije za razmatranje integracije između Šumskog gospodarstva, te drvno industrijskih poduzeća »Lipe« i »Sloge«, te problematike šumarstva i drvarske industrije. Ta komisija bila je osnovana na godišnjoj skupštini prošle godine i u njoj su bili predstavnici Šumskog gospodarstva, »Lipe« i »Sloge«. Ta je komisija održala niz sastanaka na kojima su raspravljani ekonomski momenti i problematika cijena proizvodnje i ostali faktori. Nakon razmatranja problematike šumarstva i drvarske industrije doneseni su konkretni zaključci, koji su bili od interesa za sva ta tri spomenuta poduzeća. Nakon diskusije u kojoj su sudjelovali drugovi: Potočić, Belov, Sagova c, Šinik, Filipov ić, Vulić, Koletić i Kožuharov, dana je razrješnica starom upravnom i nadzornom odboru i izabran je novi na čelu s predsjednikom V u j i ć Lazom. Istog dana održano je i savjetovanje u vezi daljnjeg proširenja četinjača u šume na području komune Slav. Požega. Tome je prethodio referat: »Šumarstvo NR Bugarske, s posebnim osvrtom na unošenje četinjača u šume listača i mogućnost primjene u našim uslovima«. Referat je održao Hanz l Dragutin, koji je u 1964. g. boravio u NR Bugarskoj radi upoznavanja tamošnjih radova na unošenju i proširenju četinjača u šume listača. I na tome savjetovanju usvojeni su zaključci, koji imaju za cilj daljnje povećanje proizvodnje proširenjem četinjača u šume listača. Dragutin Hanzl RAD ŠUMARSKOG DRUŠTVA KOPRIVNICA Dne 30. siječnja o. g. održana je godišnja skupština Šumarskog društva Koprivnica. Ono je osnovano 30. VI. 1956., te je ušlo u devetu godinu neprekidnog djelovanja. Krajem prošle godine imalo je 47 članova, od kojih je 15 zaposleno u tamošnjoj drvarskoj industriji. U protekloj godini društvo je radilo dosta intenzivno; održano je šest nlenarnih sastanaka na kojima su rapravljane aktualne teme šumske i lovne privrede na šumsko-privrednom području »Bilogora«. Dana 19. II 1964. raspravljena je tema »Lovstvo i lovna privreda na teritoriji Š p. p. u okviru Sedmogodišnjeg plana razvitka lovne privrede«. Predavanje je održao Branko Ivanc a n, a prisutna su bila 34 člana. Sastanak je održan na Pustari (Đurđevac). Na slijedećem sastanku (u Repašu 27. IV) bilo je prisutno 35 članova. Inž. Emil G a- z i v o d a je održao predavanje »Zaštita topola«. Na daljnjem sastanku (Hampovica, 27. V) održana su predavanja: Šabari ć inž. Luka: »Savremene metode uzgoja šuma u svrhu povećanja prirasta i kvalitete drveta«; Krama r inž. Slava: »Rasadnici«. Na sastanku u Bilo Rajčevici (1. VII) održao je predavanje tajnik društva inž. Rudolf Tomek : »Komunikacije na š. p. p. Koprivnica u okviru 7-god. plana razvitka privrede«. Ujesen 1964. (9. IX) održan je plenum u Đurđevcu. Na plenumu se pretresao Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o šumama, a nakon toga je inž. Tibor B a 1 i n t iznio svoj »Osvrt na ekonomske rezultate plantažiranja topola« Nakon predavanja je izvršen pregled terena za plantažiranie i pregled površina obraslih johom i uzgojenih do sada uobičajenim načinom. Pred kraj 1964. god. održan je sastanak u Bilo Rajčevici kojom je prilikom predsjednik društva, Vinko Škorjane c odr |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 87 <-- 87 --> PDF |
žao referat »Integraciona kretanja u šumarstvu «. Između ostalog, predsjednik društva je iznio: »U šumarstvu se pojavljuju dva vida integracije. Prvi vid je integracija uiiutar same šumske proizvodnje, a drugi je povezivanje šumske proizvodnje sa preradom drva. Integracija u samoj šumskoj proizvodnji sastoji se u povezivanju svih faza te proizvodnje od naučnih institucija preko poslovnih udruženja, komora, do direktnog proizvađača u borbi za što veću i bržu proizvodnju drvne mase. U sadanjoj situaciji se malo govori o toj povezanosti već se većina elaborata i diskusija svodi na spajanje manjih gospodarstava u jedno veće šumsko gospodarstvo .. . Iz dosadašnjih materijala je vidljivo da u SRH imade mnogo šumsko privrednih organizacija od kojih su neka minijaturna, a neka pak možda prevelika. Postavlja se pitanje veličine šumsko privrednog područja odnosno šumskog gospodarstva. Ima ekonomista koji vele da se i na jedan hektar šume može rentabilno gospodariti. Mi za sada još nemamo mjerila i pokazatelja o veličini šumskih gospodarstava. Treba mjeriti gravitaciono područje, kao biološku cjelinu, zatim uzeti u obzir postojeća drvno industrijska poduzeća, političko teritorijalno jedinice, i sve to uskladiti kako bi se bolje koristili svi kapaciteti. Moramo gospodariti cjelinama. Kooperativne odnose treba provoditi, no između poljoprivrede i šumarstva imade suprotnosti i prelijevanja sredstava. Sa drv. industrijom je kooperacija neophodna. Postavlja se pitanje gdje objediniti? Neki vele u vrhu, a mi mislimo, da je to stvar privrednih organizacija, tj. da treba objediniti u proizvodnji. . . Sa drvoprerađivačkom industrijom treba ići na integraciju jer se tu radi samo o nastavku proizvodnje tj. šumarstvo proizvodi sirovinu, a drvarska industrija je prerađuje. Postavlja se pitanje da li spojiti (fuzionirati) prerađivačku industriju sa šumarstvom ili treba iznalaziti druge forme. Mi u proizvodnji moramo pronaći forme, jer mislim da nije dovoljno za integraciju spojiti poslovna udruženja ili sekretarijate (kako se sada diskutira). Integracija bi se po prilici imala sastojati u onome što već postoji na papiru kod Kombinata drvne industrije Koprivnica te tvornice »Florijan Bobić« i drugi, a to su sklopljeni dugoročni ugovori između ŠPK Koprivnica, te naprijed spomenutih poduzeća o isporuci sirovine i raspodjeli čistog prihoda između obih grana. To je svakako korak naprijed. Samo je zlo što za tu stvar ne znaju mnogi stručnjaci a kamoli radnici tih grana proizvodnje. Na nama je sada da se provodi u djelo ova integraciona forma i to tako da se sinhroniziraju isporuke sirovina po kvaliteti i količini na vrijeme, da jedan i drugi proizvađač budu svjesni da su ovisni jedan o drugome. Ovdje se ne govori ni o kakvoj fuziji već o socijalističkoj formi integracije kroz raspodjelu dohotka. Stvar je svakako i ekonomista da prouče kako bi to trebalo tehnički sprovesti«. Između ostalog, na sastancima Upravnog odbora društva se raspravljalo o statutu SITJ, o problemima rada Društva lugara, o propagandi šumarstva na š. p. p., o pomoći postradalima od potresa i poplave, o raznim pravilnicima područnih privrednih poduzeća itd. Kod rješavanja ovih problema uzimali su učešća i stručnjaci iz drugih stručnih službi, te direktori privrednih organizacija, nekada i sekretari komiteta SK-a i predstavnici općina, tako da kod rješavanja problematike bude sagledan problem sa više aspekata i da u rješavanju problema uzme učešća širi krug ljudi, te da rješenje bude potpuno. Tako se u tom širem skupu rješavalo pitanje izgradnje drvnog kombinata, a zatim se razmatralo pitanje ekonomičnosti ulaganja (plantaže) te oko problema integracije poduzeća itd. U sadašnjem periodu je neminovno potrebno oformiti podružnicu Saveza inženjera i tehničara, koju akciju je ovo šumarsko društvo pokretalo još 1959. god., a za koji rad je neminovno dobiti društvene prostorije. |