DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Čemu onda pripisati smanjenje prirasta hrasta lužnjaka u tim godinama a naročito u godini 1960? S obzirom na činjenicu da u ovim šumama gubara nije bilo od 1957. god. (kada je aviokemijskim tretiranjem uništen), izgleda da su neki drugi štetnici prouzrokovali smanjenje prirasta na hrastu lužnjaku. Opažanja to doista i potvrđuju. Nakon prestanka gradacije gubara 1958. god., u hrastovim nizinskim šumama Slavonije zapažena je pojačana pojava gusjenica i pagusjenica raznih vrsta leptira i osa listarica, koje većim dijelom ranije nisu bile poznate kao opasniji šumski štetnici. Ova je pojava zapažena i u lipovljanskim šumama s tim što se ovdje odlikovala i nekim specifičnostima. U jednom ranijem radu, u kom je opisano suzbijanje gubara 1957. god. u lipovljanskim šumama (S p a i ć, 1959) navedeno je da je taj posao obavljen dosta kasno. Gusjenice gubara bile su, doduše, povećanom dozom insekticida potpuno uništene, ali zajedno s njima nažalost i čitava populacija parazita. Među mnogobrojnim vrstama parazita u lipovljanskim su šumama 1957. god. naročito brojne bile ove: Apanteles liparidis Bouche i A. solitarius Ratz. (Braconidae, Hymenoptera), Hyposoter disparis Vier. (Ichneumonidae, Hymenoptera), Compsilura concinata Mg. i jedna Pales vrsta (Larvivoridae, Diptera). S druge strane zbog dosta kasnog izvršenja avioakcije neki drugi štetnici, kojih je osim gubara također bilo u lipovljanskim šumama, djelomično su izmakli tretiranju. Bili su to u prvom redu oni štetnici, čije se gusjenice ranije pojavljuju ali i ranije kukulje od gubarevih kao hr. savijač (Tortrix viridana L.) i mrazovci Operophthera brumata L., Hibernia defoliaria Cl. Hrastova osa listarica Apethymus abdominalis Lep. dijapauzira u zemlji u relativno visokom postotku (kako je to utvrđeno upravo u ovim šumama, S p a i ć 1960) pa je tako dobrim dijelom preživjela tretiranje. Hrastov četnjak (Cnetocampa processioneaL.), kojega je u ovim šumama bilo mnogo, veoma je otporan čak i na nešto povećane doze insekticida, koje su ovdje primijenjene pa je i on (Euproctis chrysorrhoea L.), kojega je naročito mnogo bilo na rubovima šuma. Svi navedeni paraziti su polifagi, a naročito C. concinata. Budući da su oni insekticidom bili uništeni, preživjeli štetnici razvijali su se idućih godina u za njih povoljnijim uslovima pa su se ponovno počeli prenamnožavati. Osim navedenih vrsta štetnika 1959. god. zapažena je obilna pojava ose listarice Periclista albida KL, zatim zlatokraja Euproctis similis Fuessl. te nekih nedeterminiranih vrsta iz porodica Geometridae i Noctuidae. Gradacija većine ovih štetnika, a naročito hr. ose listarice A. abdominalis, četnjaka C. processionea i hr. savijača T. viridana kulminirala je u 1960. godini. Tada su i nastale najveće štete na hrastu lužnjaku, kako se to razabire iz priloženih tabela i grafikona. Pokazalo se da zajedničko djelovanje raznih štetnika, koje inače smatramo manje važnima ili čak nevažnima, može imati za posljedicu podjednake štete kao i bršlenje gubarevih gusjenica. U lipovljanskim šumama Spai ć je posebno pratio biologiju hr. ose listarice A. abdominalis i utvrdio da je ona 1960. god. bila u kulminaciji prenamnoženja. Istina, detaljna istraživanja ovog do nedavno praktički nepoznatog štetnika obavljena su u odjelima 20, 21 i 28, a ne i u onim odjelima, u kojima su vršena istraživanja prirasta. Intenzitet zaraze ne mora, dakle, biti jednak na oba mjesta. Međutim budući da se radi o istom šumskom kompleksu i maloj |