DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Čemu onda pripisati smanjenje prirasta hrasta lužnjaka u tim godinama
a naročito u godini 1960?


S obzirom na činjenicu da u ovim šumama gubara nije bilo od 1957. god.
(kada je aviokemijskim tretiranjem uništen), izgleda da su neki drugi štetnici
prouzrokovali smanjenje prirasta na hrastu lužnjaku. Opažanja to doista i potvrđuju.


Nakon prestanka gradacije gubara 1958. god., u hrastovim nizinskim šumama
Slavonije zapažena je pojačana pojava gusjenica i pagusjenica raznih
vrsta leptira i osa listarica, koje većim dijelom ranije nisu bile poznate kao
opasniji šumski štetnici. Ova je pojava zapažena i u lipovljanskim šumama s
tim što se ovdje odlikovala i nekim specifičnostima.


U jednom ranijem radu, u kom je opisano suzbijanje gubara 1957. god. u
lipovljanskim šumama (S p a i ć, 1959) navedeno je da je taj posao obavljen
dosta kasno. Gusjenice gubara bile su, doduše, povećanom dozom insekticida
potpuno uništene, ali zajedno s njima nažalost i čitava populacija parazita.
Među mnogobrojnim vrstama parazita u lipovljanskim su šumama 1957. god.
naročito brojne bile ove: Apanteles liparidis Bouche i A. solitarius Ratz. (Braconidae,
Hymenoptera), Hyposoter disparis Vier. (Ichneumonidae, Hymenoptera),
Compsilura concinata Mg. i jedna Pales vrsta (Larvivoridae, Diptera).


S druge strane zbog dosta kasnog izvršenja avioakcije neki drugi štetnici,
kojih je osim gubara također bilo u lipovljanskim šumama, djelomično su izmakli
tretiranju. Bili su to u prvom redu oni štetnici, čije se gusjenice ranije
pojavljuju ali i ranije kukulje od gubarevih kao hr. savijač (Tortrix viridana
L.) i mrazovci Operophthera brumata L., Hibernia defoliaria Cl. Hrastova osa
listarica Apethymus abdominalis Lep. dijapauzira u zemlji u relativno visokom
postotku (kako je to utvrđeno upravo u ovim šumama, S p a i ć 1960) pa je tako
dobrim dijelom preživjela tretiranje. Hrastov četnjak (Cnetocampa processioneaL.), kojega je u ovim šumama bilo mnogo, veoma je otporan čak i na nešto povećane
doze insekticida, koje su ovdje primijenjene pa je i on preživio tretiranje. Slična otpornost prema DDT-u poznata je i kod zlatokraja
(Euproctis chrysorrhoea L.), kojega je naročito mnogo bilo na rubovima šuma.


Svi navedeni paraziti su polifagi, a naročito C. concinata. Budući da su oni
insekticidom bili uništeni, preživjeli štetnici razvijali su se idućih godina u za
njih povoljnijim uslovima pa su se ponovno počeli prenamnožavati. Osim navedenih
vrsta štetnika 1959. god. zapažena je obilna pojava ose listarice Periclista
albida KL, zatim zlatokraja Euproctis similis Fuessl. te nekih nedeterminiranih
vrsta iz porodica Geometridae i Noctuidae.


Gradacija većine ovih štetnika, a naročito hr. ose listarice A. abdominalis,
četnjaka C. processionea i hr. savijača T. viridana kulminirala je u 1960. godini.
Tada su i nastale najveće štete na hrastu lužnjaku, kako se to razabire iz priloženih
tabela i grafikona. Pokazalo se da zajedničko djelovanje raznih štetnika,
koje inače smatramo manje važnima ili čak nevažnima, može imati za
posljedicu podjednake štete kao i bršlenje gubarevih gusjenica.


U lipovljanskim šumama Spai ć je posebno pratio biologiju hr. ose listarice
A. abdominalis i utvrdio da je ona 1960. god. bila u kulminaciji prenamnoženja.
Istina, detaljna istraživanja ovog do nedavno praktički nepoznatog štetnika
obavljena su u odjelima 20, 21 i 28, a ne i u onim odjelima, u kojima su
vršena istraživanja prirasta. Intenzitet zaraze ne mora, dakle, biti jednak na
oba mjesta. Međutim budući da se radi o istom šumskom kompleksu i maloj