DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 67 <-- 67 --> PDF |
biju (lugarima i radnicima), treba zamijeniti novim načinom koji se očituje u studioznom i stručnom pristupu: — odabiranju kompleksa zemljišta, uz primjenu principa koncentracije radova i nakon toga, — ispitivanja zemljišta u pravcu agrotehničkih i agromeliorativnih zahvata potrebnih za postizavanje optimalnih uspjeha, — određivanje mjera za postizavanje većih startnih prirasta — ublaženje djelovanja šoka kod presadnje — određivanje startnih doza gnojenja i svih ostalih, — stručnoj pripremi radova koja se očituje u — izboru odgovarajuće vrsti drva s veličinom i starosti sadnica, — razmacima udaljenosti sadnica u redovima i između redova, — mjerama priprema zemljišta, zatim mjere i zaštite i — svih ostalih potrebnih. Sve to treba da pripremi razvojna služba gospodarstva, u skladu s razvojnom koncepcijom. One se mogu poslužiti u svome radu specijaliziranim kadrovima Instituta za četinjače, koji se razvio do mogućnosti zadovoljavanja potreba prakse. Naprijed sam spomenuo tri vrste nasada, koji se međusobno razlikuju po broju sadnica, odnosno razmacima i po intenzitetu pripreme i njege, te fertilizacije. Za plantaže četinjača s poljoprivrednim međuusjevima s većim razmacima iznad 3X 3 m, još za sada nemamo razjašnjene sve biološke, tehničke i ekonomske elemente: — nije još pronađena vrsta četinjača, koja bi kao soliter priraščivala brzo i u visinu i u debljinu, iskorišćavajući agrotehničke i agromelioracione mjere za povećanje prirasta kao što to imamo kod euroameričkih topola, — nije definiran još pogodan tip sadnice s biološkog i ekonomskog gledišta za sadnju plantaže, — nije još potpuno na čistu tehnika podizanja i izbor poljoprivrednih međuusjeva, — njega i đubrenje također još nisu potpuno razjašnjeni, — nije proučeno reagiranje vrsta na orezivanje grana, obzirom da se četinjače sklone stvaranju grana, što nije poželjno s ekonomskog i tehničkog stanovišta, — nije riješena kompleksna mehanizacija radova itd. Zbog toga treba da naučno-istraživačke institucije specijalizirane na ovaj sektor postavljanjem serije pokusa, s potrebnim brojem repeticija na raznim zemljištima i uslovima istraže ova i još druga preostala pitanja, ali mi ne možemo čekati ova rješenja, već treba da osnivamo tzv. intenzivne kulture četinjačo,; prema tehnologiji koja najbolje odgovara odnosnom zemljištu i uslovima, koji treba da osiguraju maksimalne efekte. Za realizaciju programa potrebne su osim zemljišta i novčanih sredstava i kvalitetne sadnice. Do sada je pomanjkanje kvalitetnih sadnica bilo uzrokom i izgovorom da se nije mogla akcija osnivanja kultura četinjača jače razviti, iako se već preko 5 godina naglašava potreba kontinuirane proizvodnje sadnica — četinjača. Prema tome, kadrovi zaduženi za proizvodnju sadnica nisu svojim radom zadovoljili u cijelosti, niti su ovladali tehnologijom proizvodnje sadnica — četinjača. Posebno manjkaju odrasle i kvalitetne sadnice vrsta s najvećim prirastom (borovac, duglazija i ariš), kako se to očitovalo prigodom |