DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 66 <-- 66 --> PDF |
citnost četinjastog drveta treba rješavati podizanjem plantaža intenzivnih kultura četinjača, na površini oko 33.000 ha. Osim toga sam mišljenja da je i u redovnom pošumljavanju sječina potrebno raditi u najvećem dijelu četinjačama, imajući stalno pred očima nedovoljno njihovo učešće u našem šumskom fondu. Rekonstrukcije degradiranih i niskih te grabovih šuma treba također vršiti unošenjem odgovarajućih vrsta četinjača. Takvim radom će se dosadanji prirast od 2—3 m:J zamijeniti 4—5 puta većim prirastom. Smatram, da bi takovom orijentacijom trebalo na području naše republike godišnje prosječno proširivati proizvodnju drva četinjača na 7—10 000 ha. A sada da vidimo kako se to izvršava? Osnovano je četinjačama: 1963. g. 1964. g. 1965. g. (plan) šumskih kultura 1926 1497 1538 intenzivnih kultura 215 391 1264 plantaža 367 261 275 Svega : sa ukupno mil. din. po 1 ha din. porast troškova 2508 318,3 126.900 100% 2149 371,0 172.700 136% 3077 729,1 237.000 187% Radi kurioziteta navodimo minimalne i maksimalne troškove po 1 ha za 1964. i 1965. godinu. U 1964. godini su sa najmanje troškova po ha radila šumska gospodarstva: Varaždin 90.000 ,a najveći 600.000 dinara Koprivnica. U planu za 1965. godinu (najmanje predviđa Kutina 78.000, do 415.000 din. Sisak). Moram naglasiti, da su u početku naglašavanja orijentacije na ovu ubrzanu vrstu proizvodnje (1960. i 1961. g.) osnovani pokusni nasadi, koji su pokazali vrlo dobre početne rezultate, iako nisu bili osnovani najboljim i najkvalitetnijim sadnicama. Ovi nasadi pokazuju da kod nas postoje prirodni uslovi za razvitak nasada četinjača. Raspoložive su nam i pristupačne velike površine u blizini komunikacija na kojima možemo koncentrirati ovu proizvodnju. Područja šumskih gospodarstava: Gospić, Ogulin, Karlovac i Sisak mogu s lakoćom u vršenju arondacije zemljišta općenarodne imovine, uz otkup neophodno potrebnih površina od privatnika bez poteškoća osigurati površine za izvršenje gornjeg programa. Sada bih postavio pitanje, koja tehnologija osigurava najbolji uspjeh akcije? Na terenu postoje u tom smjeru dileme unesene djelovanjem jednog dijela stručnih kadrova, koji zastupa mišljenje, da treba dati prvenstvo radovima u prirodnim šumama, odnosno prostoj reprodukciji, zapostavljajući proširenu reprodukciju na boljim zemljištima i bliže komunikacija. Isto tako postoje razna mišljenja u pogledu broja sadnica, intenziteta u pripremi zemljišta i ostalim vrstama rada. Pozivam Vas drugovi da u diskusiji iznesete sve nerasčišćene stavove i mišljenje o načinu rada, kojim mislite osigurati optimalne efekte u ubrzanoj proizvodnji drveta četinjača. Međutim smatram, da je potrebno još o tome nešto više iznijeti. Dosadanji način rada na malim površinama, nedovoljno ispitanim kad je i planiranje, lokaciranje i izvršenje bilo prepušteno polustručnom oso |