DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 65 <-- 65 --> PDF |
cfaopćenja INTENZIFIKACIJA PROIZVODNJE DRVETA ČETINJAČA (Uvodna riječ sekretara Savjeta za šumarstvo, drvnu industriju i promet Privredne komore SRH na diskusiji o tehnologiji ubrzane proizvodnje drveta četinjača održanoj 29. III 1965. sa stručnim predstavnicima šumskih gospodarstava) Drvo četinjača je vrlo traženo i cijenjeno, a u našim šumama ga nema dovoljno. U ukupnom fondu očuvanih društvenih šuma (1,051.000 ha) u ukupnoj drvnoj masi, koja prema statističkim podacima iznosi 173 miliona m;!, ima blizu 34 miliona m:i četinjača, odnosno oko 20´",». Ovo stvarno učešće je malo i poželjno bi bilo da ono bude barem u odnosu 40 : 60. Šume četinjača leže najvećim dijelom u području prebornih šuma (95%) i u njima se prema tome proizvodnja vrši na najekstenzivniji način. Na osnovu sadanjeg načina gospodarenja republičkim planom proizvodnje šumarstva na području SRH za 1965. godinu se predviđa sječa četinjača u visini od 550.000 m:> bruto maše, tj za 17% više nego što je u ranije dvije godine realizirano. Potrebe na drvu četinjača i pored nastojanja da se ono zamijeni drvom mekih listača i pločama proizvedenim iz otpadaka i prostornog drva, ipak su velike i u stalnom su porastu. Samo do sada izgrađeni kapaciteti industrije celuloze na području SRH trebaju 215.000 m:i celuloznog drva četinjača (Zagrebačka tvornica papira i tvornica sulfatne celuloze i papira Plaški), a tvornice ploča iverica se također pojavljuju u potrošnji prostornog drva četinjača, iako se u njima predviđala prerada bukovog drva. Drvolit ploče se također proizvode iz drva četinjača. Pilanska prerada stalna vrši pritisak da zadrži svojih oko 350.000 m:i oblovine za pilenje i poduprta lokalnim faktorima ne želi reducirati kapacitete i pristupiti racionalnijoj i ekonomičnijoj preradi. Daljnje aktiviranje prostornog drva bukve u industriji celuloze je za područje naše republike u razmatranju i pitanje je samo kraćeg vremena da se pristupi izgradnji jednog većeg kapaciteta. Uspješna akcija osnivanju plantaža topola treba također da bude okrunjena izgradnjom tvornice celuloze i papira. Oba ova nova kapaciteta u finalizaciji celuloze trebaju još uvijek oko 1/3 dugovlaknate celuloze izrađene iz drveta četinjača. Sadanja situacija u industriji celuloze i papira zemlje pokazuje manjak celuloze četinjača (bijeljene i nebijeljcvie) i prošlih godina se vršio uvoz celuloze, a za ovu godinu je predviđen uvoz 150.000 tona celuloznog drva iz razloga što kapaciteti najjačih tvornica Prijedor i Videm Krško, nisu snabdjeveni celuloznim drvom ,iako je drvo za celulozu u oblom za 5.000 d skuplje od pilanskih trupaca III klase. S razvojem industrije celuloze i papira povezan je cjelokupni razvoj naše zemlje. Sve vam ovo iznosim, da bi predočio potrebu hitne i ozbiljne orijentacije na intenzivnu i ubrzanu proizvodnju drva svih vrsta četinjača. I u republičkom materijalu Zavoda za plan za izradu društvenog plana razvoja SRH u periodu od 1964—1970. god. je iz tih razloga ocijenjeno da defi |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 66 <-- 66 --> PDF |
citnost četinjastog drveta treba rješavati podizanjem plantaža intenzivnih kultura četinjača, na površini oko 33.000 ha. Osim toga sam mišljenja da je i u redovnom pošumljavanju sječina potrebno raditi u najvećem dijelu četinjačama, imajući stalno pred očima nedovoljno njihovo učešće u našem šumskom fondu. Rekonstrukcije degradiranih i niskih te grabovih šuma treba također vršiti unošenjem odgovarajućih vrsta četinjača. Takvim radom će se dosadanji prirast od 2—3 m:J zamijeniti 4—5 puta većim prirastom. Smatram, da bi takovom orijentacijom trebalo na području naše republike godišnje prosječno proširivati proizvodnju drva četinjača na 7—10 000 ha. A sada da vidimo kako se to izvršava? Osnovano je četinjačama: 1963. g. 1964. g. 1965. g. (plan) šumskih kultura 1926 1497 1538 intenzivnih kultura 215 391 1264 plantaža 367 261 275 Svega : sa ukupno mil. din. po 1 ha din. porast troškova 2508 318,3 126.900 100% 2149 371,0 172.700 136% 3077 729,1 237.000 187% Radi kurioziteta navodimo minimalne i maksimalne troškove po 1 ha za 1964. i 1965. godinu. U 1964. godini su sa najmanje troškova po ha radila šumska gospodarstva: Varaždin 90.000 ,a najveći 600.000 dinara Koprivnica. U planu za 1965. godinu (najmanje predviđa Kutina 78.000, do 415.000 din. Sisak). Moram naglasiti, da su u početku naglašavanja orijentacije na ovu ubrzanu vrstu proizvodnje (1960. i 1961. g.) osnovani pokusni nasadi, koji su pokazali vrlo dobre početne rezultate, iako nisu bili osnovani najboljim i najkvalitetnijim sadnicama. Ovi nasadi pokazuju da kod nas postoje prirodni uslovi za razvitak nasada četinjača. Raspoložive su nam i pristupačne velike površine u blizini komunikacija na kojima možemo koncentrirati ovu proizvodnju. Područja šumskih gospodarstava: Gospić, Ogulin, Karlovac i Sisak mogu s lakoćom u vršenju arondacije zemljišta općenarodne imovine, uz otkup neophodno potrebnih površina od privatnika bez poteškoća osigurati površine za izvršenje gornjeg programa. Sada bih postavio pitanje, koja tehnologija osigurava najbolji uspjeh akcije? Na terenu postoje u tom smjeru dileme unesene djelovanjem jednog dijela stručnih kadrova, koji zastupa mišljenje, da treba dati prvenstvo radovima u prirodnim šumama, odnosno prostoj reprodukciji, zapostavljajući proširenu reprodukciju na boljim zemljištima i bliže komunikacija. Isto tako postoje razna mišljenja u pogledu broja sadnica, intenziteta u pripremi zemljišta i ostalim vrstama rada. Pozivam Vas drugovi da u diskusiji iznesete sve nerasčišćene stavove i mišljenje o načinu rada, kojim mislite osigurati optimalne efekte u ubrzanoj proizvodnji drveta četinjača. Međutim smatram, da je potrebno još o tome nešto više iznijeti. Dosadanji način rada na malim površinama, nedovoljno ispitanim kad je i planiranje, lokaciranje i izvršenje bilo prepušteno polustručnom oso |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 67 <-- 67 --> PDF |
biju (lugarima i radnicima), treba zamijeniti novim načinom koji se očituje u studioznom i stručnom pristupu: — odabiranju kompleksa zemljišta, uz primjenu principa koncentracije radova i nakon toga, — ispitivanja zemljišta u pravcu agrotehničkih i agromeliorativnih zahvata potrebnih za postizavanje optimalnih uspjeha, — određivanje mjera za postizavanje većih startnih prirasta — ublaženje djelovanja šoka kod presadnje — određivanje startnih doza gnojenja i svih ostalih, — stručnoj pripremi radova koja se očituje u — izboru odgovarajuće vrsti drva s veličinom i starosti sadnica, — razmacima udaljenosti sadnica u redovima i između redova, — mjerama priprema zemljišta, zatim mjere i zaštite i — svih ostalih potrebnih. Sve to treba da pripremi razvojna služba gospodarstva, u skladu s razvojnom koncepcijom. One se mogu poslužiti u svome radu specijaliziranim kadrovima Instituta za četinjače, koji se razvio do mogućnosti zadovoljavanja potreba prakse. Naprijed sam spomenuo tri vrste nasada, koji se međusobno razlikuju po broju sadnica, odnosno razmacima i po intenzitetu pripreme i njege, te fertilizacije. Za plantaže četinjača s poljoprivrednim međuusjevima s većim razmacima iznad 3X 3 m, još za sada nemamo razjašnjene sve biološke, tehničke i ekonomske elemente: — nije još pronađena vrsta četinjača, koja bi kao soliter priraščivala brzo i u visinu i u debljinu, iskorišćavajući agrotehničke i agromelioracione mjere za povećanje prirasta kao što to imamo kod euroameričkih topola, — nije definiran još pogodan tip sadnice s biološkog i ekonomskog gledišta za sadnju plantaže, — nije još potpuno na čistu tehnika podizanja i izbor poljoprivrednih međuusjeva, — njega i đubrenje također još nisu potpuno razjašnjeni, — nije proučeno reagiranje vrsta na orezivanje grana, obzirom da se četinjače sklone stvaranju grana, što nije poželjno s ekonomskog i tehničkog stanovišta, — nije riješena kompleksna mehanizacija radova itd. Zbog toga treba da naučno-istraživačke institucije specijalizirane na ovaj sektor postavljanjem serije pokusa, s potrebnim brojem repeticija na raznim zemljištima i uslovima istraže ova i još druga preostala pitanja, ali mi ne možemo čekati ova rješenja, već treba da osnivamo tzv. intenzivne kulture četinjačo,; prema tehnologiji koja najbolje odgovara odnosnom zemljištu i uslovima, koji treba da osiguraju maksimalne efekte. Za realizaciju programa potrebne su osim zemljišta i novčanih sredstava i kvalitetne sadnice. Do sada je pomanjkanje kvalitetnih sadnica bilo uzrokom i izgovorom da se nije mogla akcija osnivanja kultura četinjača jače razviti, iako se već preko 5 godina naglašava potreba kontinuirane proizvodnje sadnica — četinjača. Prema tome, kadrovi zaduženi za proizvodnju sadnica nisu svojim radom zadovoljili u cijelosti, niti su ovladali tehnologijom proizvodnje sadnica — četinjača. Posebno manjkaju odrasle i kvalitetne sadnice vrsta s najvećim prirastom (borovac, duglazija i ariš), kako se to očitovalo prigodom |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 68 <-- 68 --> PDF |
početka realizacije gospićkog projekta prošle jeseni za osnivanje 2.000 ha kultura četinjača. Držim da je nužno analizirati ovaj problem i sadanje kadrove popuniti takovima, koji će biti u stanju proizvoditi dovoljno kvalitetnih sadnica — četinjača (možda iskusniji vrtljari). Zajedničkom akcijom (učešćem i troškovima) moramo organizirati plansko sakupljanje, trušenje i čuvanje sjemena iz odabranih sjemenskih baza, odnosno iz uvoza nabavljati sjeme duglazije i ariša, za koje nemamo dovoljno sjemenskih baza, a niti redovan urod. Ovo nam neće nitko učiniti, ako se mi zajednički ne organiziramo. Sjemenska poduzeća imaju svoj interes pa od njih ne možemo očekivati da nam ona sve to na zadovoljavajući način sama rješavaju. Vidjeli smo iz izvještaja u toku akcije, da se tu ulažu znatna sredstva. Uspjeh međutim neće biti potpun, odnosno žrtve kolektiva u izvršavanju ove nadasve korisne orijentacije će biti uzaludne, ako se ovi nasadi ne zaštite posebno od visoke divljači, čija pojava na posađenom terenu nije uopće poželjna, možemo reći čak i štetna. Razna sredstva za zaštitu od divljači koja se danas propagiraju nisu se pokazala efikasna i na njih se ne možemo osloniti, pa se redukcija divljači na ovim površinama pokazuje neophodnom. Na kraju moram još naglasiti da su nam potrebni specijalizirani kadrovi za uvođenje akcije i zaštite protiv štetnika, kojih ovi nasadi imaju vrlo mnogo. Smatrao sam potrebnim da uvodno naglasim neke od problema, a Vas drugovi molim da učešćem u diskusiji izložite svoje probleme i iskustva, kako bi time doprinijeli što kvalitetnijim zaključcima i pravilnoj orijentaciji u izvođenju zadatka u povećanju proizvodnje — četinjača. Ing. Bernard Hruška |