DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1965 str. 62     <-- 62 -->        PDF

stabla veoma snažno reagovala na povećan priliv svetlosti, počev od 1960. godine,
kada je izvršena pripremna seča za unošenje. Bukva je snažnije reagovala
od hrasta, a to je i normalno jer je hrast i pre pripremne seče, s obzirom na
zahtev za svetlom, bio u povoljnijem položaju od bukve, jer se radi o prelaznom
staništu bukve i hrasta (bukve 0,8, hrasta 0,2). S obzirom na karakter ovog
napisa nismo u mogućnosti da šire obradimo prirast konkretne niske sastojine,
ali u najkraćim crtama ukazujemo, da se oscilacije u debljinskom prirašćivanju
poklaapju sa zahvatima seče nege koja je u više navrata provođena počev od
1951. godine.


Podaci iz grafikona br. 1, kao i podaci o debljinskom prirastu iz tabele
br. 1, kao i podaci o debljinskom prirastu iz tabele br. 3, ukazuju na potrebu
što studioznijeg razmatranja brzine toka konverzije u niskim šumama. Konverzija
se može provoditi sa povoljnijim ili manjim prihodom, zavisno od postavljenog
cilja i konkretnih uslova, ali kao princip treba postaviti da se autohtona
formacija najekonomičnije iskoristi tokom konverzije.


METOD UNOŠENJA NA KRPE


Ovaj metod je veoma pogodan za rad na lokalitetima gde se naizmenično
pojavljuje zaravan i strmine. Zaravan se koristi za stvaranje krpa (gnezda) a
strme strane ostaju netretirane. Krpe na kojima će se vršiti unošenje pripreme
se sečom koja može biti potpuna ili delimična. Zavisno od visine stabala autohtone
formacije i planirane brzine toka konverzije, reguliše se veličina krpa,
zahvaćena površina i zahvat seče na tretiranoj površini. Mišljenja smo da ne
treba ići sa manjim krpama od 0,15 ha, a to bi približno bila površina sa prečnikom
od 20 m.


Ukoliko se planira brži tok konverzije, onda se zahvata veća površina u
prvom navratu unošenja. Pripremna seča na krpama je potpuna ili veoma jaka
proreda, slično pripremnoj seči kod metoda paralelnih pruga.


Sktik br.2—


PKW *AhvAt Drugi ^Ahi/At